Toplina

Primijećeni učinci

Čak 95 % smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vremenskim i klimatskim uvjetima zabilježenih u Europi od 1980. do 2023. bilo je povezano s toplinskim valovima (EGP,2024.a). Procjenjuje se da je 2022. od vrućine umrlo između 60 000 i 70 000 ljudi u Europi (Ballester i dr., 2023.; Ballester i dr., 2024.). U Europi je 2023. zabilježeno nešto manje od 48 000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom (Gallo i dr., 2024.). Učinci topline dodatno su opterećenje i za već razvučene zdravstvene sustave u Europi. Na primjer, u Portugalu se broj dnevnih bolničkih prijema povećao za 19 % tijekom toplinskih valova u razdoblju od 2000. do 2018. (Alho i dr., 2024.). Učinci globalnog zatopljenja već se osjećaju: polovina smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u Europi u ljeto 2022. pripisana je antropogenim klimatskim promjenama (Beck i dr., 2024.). Prema europskoj procjeni klimatskih rizika toplinski rizici za opću populaciju već su na kritičnim razinama u južnoj Europi (EGP,2024.b).

Osim toga, značajke izgrađenog okoliša utječu na izloženost stanovništva toplini. Gotovo polovina bolnica i škola u europskim gradovima nalazi se u područjima s jakim učincima urbanih toplinskih otoka (> 2 °C), što znači da su njihovi ranjivi korisnici i osoblje izloženi visokim temperaturama.

Oštećeno zdravlje i dobrobit tijekom toplinskih valova mogu smanjiti ponudu radne snage i produktivnost rada, a mogu se povezati i s nesrećama i ozljedama na radu. To smanjenje dovodi do širih gospodarskih i financijskih učinaka u najpogođenijim regijama.

Predviđeni učinci

Predviđa se povećanje učestalosti visokih temperatura i toplinskih valova u budućnosti, posebno u južnoj Europi. U Europskoj procjeni klimatskih rizika (EUCRA) razina rizika za zdravlje ljudi od topline u drugoj polovici stoljeća opisana je kao „katastrofalna”, zbog čega je potrebno hitno djelovanje (EEA,2024b). Iako je globalno zagrijavanje ograničeno na razinu od 1,5 °C, očekuje se da će do kraja stoljeća 100 milijuna ljudi u EU-u i Ujedinjenoj Kraljevini doživjeti ekstremne toplinske valove godišnje; deseterostruko povećanje u odnosu na polaznu vrijednost za razdoblje 1981. 2010. (Naumann i dr., 2020.).

Predviđa se da će se udio starijih osoba u EU-u starijih od 65 godina povećati s 21,6 % u 2024. na 32,5 % do 2100. (Eurostat, 2025.), čime će se povećati rizik od izloženosti i smrtnosti povezane s toplinom. Prema bazi dokaza u EUCRA-i, bez prilagodbe i s obzirom na očekivane demografske promjene, predviđa se da će se ekstremna smrtnost povezana s toplinom u EU-u povećati 10 puta ispod razine globalnog zatopljenja od 1,5 °C, ali za više od 30 puta na razini globalnog zatopljenja od 3 °C. To odgovara vjerojatno stotinama tisuća smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati vrućini do kraja stoljeća. Učinci na smrtnost i pobol bit će najveći u južnoj Europi (EGP,2024.b).

Odgovori politika

Za sprečavanje vrućine potreban je niz mjera na različitim razinama, uključujući meteorološke sustave ranog upozoravanja, pravodobne javne i medicinske savjete, poboljšanja stanovanja i urbanističkog planiranja (npr. osiguravanje urbanog ozelenjivanja), čime se osigurava da su zdravstveni i socijalni sustavi spremni djelovati i prilagoditi radne uvjete u razdobljima vrućih vremenskih uvjeta. Na razini EU-a Uredbom o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju (EU) 2022/2371 jača se planiranje pripravnosti i odgovora država članica i EU-a, među ostalim za događaje povezane s klimom kao što je ekstremna vrućina.

Učinci topline na zdravlje ljudi prepoznati su u velikom dijelu nacionalnih politika prilagodbe i nacionalnih zdravstvenih strategija. Međutim, prema europskoj procjeni klimatskih rizika razina pripremljenosti politika za grijanje za Europu u cjelini procjenjuje se kao srednja zbog različitih pristupa koji se upotrebljavaju za procjenu tereta smrtnosti povezanog s toplinom u državama članicama i aspekata socijalne pravde koji često nedostaju u politikama prilagodbe (EEA,2024b).

Akcijski planovi za zdravlje i toplinu prepoznati su kao ključni alat za smanjenje smrtnih slučajeva i sprečavanje drugih učinaka na zdravlje tijekom razdoblja visokih temperatura. Svrha je HHAP-a dodijeliti odgovornosti u slučaju toplinske krize te planirati kratkoročne mjere (kao što su izdavanje vremenskih upozorenja i savjeta o ponašanju) i dugoročna poboljšanja u stambenom i urbanom planiranju kako bi se smanjila izloženost toplini (WHO Europe, 2021.). U 2024. u 21 od 38 zemalja EGP-a uspostavljeni su akcijski planovi za zdravlje i toplinu, a u još četiri zemlje razvijeni su akcijski planovi za zdravlje i toplinu. Preporučuje se daljnji razvoj, evaluacija i revizija HHAP-ova s posebnim naglaskom na ranjivom stanovništvu kako bi se zemlje bolje pripremile za buduće ekstremne vrućine (EEA,2024.c). Sve zemlje EGP-a i 38 zemalja potpisale su Deklaraciju sa Sedme ministarske konferencije o okolišu i zdravlju („Deklaracija iz Budimpešte”), u kojoj su se obvezale na „razvoj i ažuriranje akcijskih planova za zdravlje topline kako bi se učinkovito spriječili zdravstveni rizici povezani s toplinom, pripremilo za njih i odgovorilo na njih, uz istodobnu prilagodbu urbanističkog planiranja kako bi se odgovorilo na učinke učinaka urbanih toplinskih otoka, uzimajući u obzir nadležnosti različitih razina upravljanja” (WHO Europe, 2023.).

Zdravstveni rizici povezani s klimom na radnom mjestu, uključujući toplinski stres, obuhvaćeni su strateškim okvirom EU-a za zdravlje i sigurnost na radu (2021.–2027.), u kojem se utvrđuju ključni prioriteti i područja intervencije kako bi se osigurali sigurni i zdravi radni uvjeti s obzirom na nove izazove, uključujući one povezane s klimatskim promjenama i toplinom na radu. Konkretno, kad je riječ o visokim temperaturama, EU-OSHA je u svibnju 2023. objavila smjernice o toplini na radu. Europska komisija trenutačno procjenjuje pitanje topline na radnom mjestu u kontekstu revizije Direktive EU-a 89/654/EEZ koja je u tijeku. Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu donio je u studenome 2024. mišljenje „Klimatskepromjene – ekstremni vremenski uvjeti”u kojem preporučuje daljnje djelovanje u području topline na radu. U prosincu 2024. Odbor viših inspektora rada (SLIC) Europske komisije osnovao je radnu skupinu za fizičke agense kako bi podržao SLIC u promicanju dosljednosti u provedbi direktiva EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu u pogledu izloženosti fizičkim rizicima i u području ekstremnih temperatura te u utvrđivanju učinka klimatskih promjena na sigurnost i zdravlje radnika u svim sektorima.  

U sveobuhvatnom pristupu Europske komisije mentalnom zdravlju (2023.) ističe se da je pri rješavanju problema mentalnog zdravlja i dobrobiti u svim skupinama stanovništva potrebno uzeti u obzir stresore povezane s okolišem i klimom, kao što je ekstremna vrućina.

Kad je riječ o budućnosti, na temelju prve EUCRA-e i Komunikacije Europske komisije o upravljanju klimatskim rizicima – zaštita ljudi i blagostanja, trenutačno se razvija predstojeća europska inicijativa za otpornost na klimatske promjene i upravljanje rizicima kako bi se uspostavio ambiciozniji, sveobuhvatniji i usklađeniji pristup EU-a otpornosti i pripravnosti na klimatske promjene, kojim bi se obuhvatile države članice i razina EU-a. U inicijativi, čije se donošenje planira do kraja 2026., prednost će se dati zaštiti zdravlja i dobrobiti ljudi kao odgovoru na sve veće rizike od klimatskih promjena, uključujući ekstremnu i dugotrajnu vrućinu, primjerice osiguravanjem redovitih znanstveno utemeljenih procjena rizika i osiguravanjem dostupnih alata za javnost i donositelje odluka.

Kada je izloženo razdobljima vrlo visoke temperature, ljudsko tijelo može se boriti da se regulira, što rezultira toplinskim stresom, iscrpljenošću topline, toplinskim udarom i komplikacijama iz postojećih medicinskih stanja, u nekim slučajevima što dovodi do prerane smrti. Starije osobe, djeca, trudnice, radnici u fizički zahtjevnim zanimanjima, osobe koje pate od kardiovaskularnih, respiratornih ili bubrežnih bolesti, dijabetesa ili poremećaja mentalnog zdravlja te marginalizirane osobe i osobe s nedovoljno resursa među najosjetljivijima su na ekstremne vrućine (WHO Europe, 2021.). Povećana rekreacijska uporaba vodnih tijela tijekom vrućine, u kombinaciji s višim temperaturama vode, povećava rizik od nekih bolesti koje se prenose vodom, kao što je vibrioza. Visoke temperature i sve veća zabrinutost zbog klimatskih promjena općenito mogu uzrokovati i loše mentalno zdravlje (EU-OSHA, 2025.).