European Union flag

Klimatska prikladnost za prijenos Denguea – promjena vektorskog kapaciteta za prijenos denguea od polazne vrijednosti za razdoblje od 1950. do 1959., po vektoru. Izvor: Watts, N. i dr., 2021., „The 2020 report of The Lancet Countdown on health and climate change: odgovor na konvergentne krize”, The Lancet 397(10269), str. 129.–170. (DOI: 10.1016/S0140-6736(20)32290-X). Napomena: Podaci se odnose na europsku regiju SZO-a

Zdravstvena pitanja

Klimatski uvjeti (temperatura, vlažnost i razine oborina) ograničavaju zemljopisnu i sezonsku rasprostranjenost zaraznih bolesti, a vrijeme utječe na vrijeme i intenzitet izbijanja bolesti. Vektori koji nose bolesti od posebne važnosti za Europu su Aedes albopictus komarci (vektor za chikungunya, dengue i dirofilariasis), Aedes aegypti komarci (vektor za chikungunya, dengue, žuta groznica i zika), Culex komarci (vektor za groznicu zapadnog Nila), Phlebotomus sandflies (vektor za leishmaniasis) i Ixodes ricinus krpelji (vektor za Lyme borreliosis i krpeljni encefalitis). Osim klimatskih čimbenika, na regionalne rizike od bolesti utječu i čimbenici kao što su upotreba zemljišta, kontrola vektora, ljudsko ponašanje, globalna trgovina i putovanja te kapaciteti javnog zdravlja.

Primijećeni učinci

Toplije temperature omogućile su mnogim vektorima koji prenose bolesti da prošire svoju distribuciju prema sjeveru i višim visinama u Europi. Posljednjih godina u južnoj i jugoistočnoj Europi (uglavnom od 2010.) zabilježena su lokalno prenosiva izbijanja denga groznice, chikungunije, groznice zapadnog Nila, pa čak i malarije. Poboljšana klimatska prikladnost za vektore bolesti pridonijela je tim izbijanjima.

Dengue uglavnom dovodi do febrilne bolesti, ali teški oblici uključuju hemoragijske groznice i smrt. Lokalno prenosivi slučajevi denga groznice u kontinentalnoj Europi gdje je prisutan A. albopictus i dalje se javljaju sve češće. Do 2010. godine Europa je bila slobodna od autohtonog prijenosa denga groznice od izbijanja bolesti 1927./28. godine u Grčkoj prije 82 godine. Prva izvješća o lokalno ugovorenim slučajevima denga groznice u novije vrijeme zabilježena su u Hrvatskoj i Francuskoj 2010. godine. Otada je došlo do sporadičnih izbijanja u 2013., 2014., 2015., 2018., 2019. i 2020. u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji. Jedna hipoteza o tome zašto se čini da se učestalost tih izbijanja povećava jest da su klimatske promjene u južnoj Europi poboljšale klimatsku prikladnost za A. albopictus. Iako je prosječna prikladnost za denga groznicu u Europi ostala niska, 2018. bila je najpogodnija godina za obje vektorske vrste u toj regiji, uz promjenu od 25 % za A. aegypti i 60 % za A. albopictus u odnosu na polaznu vrijednost iz 1950-ih. Trendovi rasta vidljivi su u svim državama članicama EU-a.

Tick-borne encefalitis (TBE) i Lyme borreliosis (Lymeova bolest) dvije su najvažnije bolesti koje se prenose krpeljima u Europi, a obje se prenose prvenstveno Ixodes ricinusom. Nekoliko europskih zemalja izvijestilo je da je Ixodes ricinus migrirao na sjever i na više nadmorske visine. Lyme ima prijavljenu incidenciju od oko 65 000 slučajeva godišnje u EU-u. Prosječno godišnje izvješćivanje o slučajevima TBE-a povećalo se za otprilike 400 % u europskim endemskim područjima tijekom posljednjih 30 godina, iako je to gotovo sigurno rezultat pouzdanijih metoda otkrivanja i dijagnoze. Visoka učestalost obje bolesti povezana je s blagim zimama i toplim, vlažnim ljetima.

Predviđeni učinci

Predviđa se da će klima zatopljenja proširiti područje pogodno za prijenos vektorskih bolesti u Europi, uglavnom prema sjeveru. Detaljne analize za infekcije virusom Zapadnog Nila, denge i chikungunya ukazuju na to da će se širenje dogoditi uglavnom na rubovima trenutnih područja prijenosa. Međutim, prema scenariju visokih emisija tijekom 21.stoljeća, veliki dio južne Europe mogao bi biti napadnut od strane Aedes aegypti koji prenose dengue.

Policy odgovori

Poboljšanja u uslugama javnog zdravstva mogla bi kratkoročno i srednjoročno spriječiti širenje vektora bolesti kao što su vektori komaraca iz Aedesa, ali zbog klimatskih promjena takvi će napori biti sve teži i skuplji. Prisutnost učinkovitih sustava zdravstvene zaštite i promjene u korištenju zemljišta trebali bi biti dovoljni da se spriječi ponovna uspostava malarije u Europi unatoč sve većoj klimatskoj prikladnosti.

Upućivanja

Poveznice na dodatne informacije

Language preference detected

Do you want to see the page translated into ?

Exclusion of liability
This translation is generated by eTranslation, a machine translation tool provided by the European Commission.