Bolesti koje prenose vektori

Primijećeni učinci

Klimatske promjene više nisu buduća prijetnja, već su sada aktualna i aktivno preoblikuju krajolik zaraznih bolesti diljem Europe (EEA, 2022.). Svjedoci smo "novog normalnog" u kojem se tropske bolesti lokalno prenose u Europi. Invazivni vektori, kao što je azijski tigrovski komarac (Aedes albopictus), sada su uspostavljeni diljem kontinenta, gurajući se prema sjeveru i na više nadmorske visine na kojima prethodno nisu mogli preživjeti (Svjetski dan komaraca 2025.: Europa postavlja nove rekorde za bolesti koje se prenose komarcima).

Dokazi su jasni: zabilježen je rekordan broj lokalno stečenih slučajeva infekcije virusom zapadnog Nila i bolesti virusa chikungunya u regijama koje su se nekoć smatrale sigurnima ( Wadman, 2025.). Ta je promjena potaknuta biološkom prilagodbom: komarci razvijaju „hladnu otpornost” kako bi preživjeli europske zime, a virusni patogeni mutiraju kako bi se učinkovitije širili unutar naših lokalnih okruženja (Delwel i Mordecai, 2025.). Kako bi se zaštitili europski građani, politička hitnost i integrirani nadzor sada su ključni za upravljanje tim sve većim zdravstvenim rizicima (Uredba (EU) 2022/2371 o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju).

Predviđeni učinci

Klimatska prikladnost tigra za komarce u razdoblju 2041. – 2070. u scenariju s visokim emisijama

(kliknite na kartu da biste vidjeli interaktivnu verziju)

Indeks klimatske prikladnosti tigra protiv komaraca relevantan je za zdravlje ljudi. Tigar komarac (Aedes albopictus) invazivna je vrsta iz jugoistočne Azije kojoj pogoduje toplija klima i predstavlja ozbiljnu prijetnju jer prenosi vektorske bolesti kao što su denga groznica i chikungunya. Okolišni čimbenici, među kojima su vremenski uvjeti, utječu na potencijalnu prisutnost i sezonsku aktivnost tigra komaraca. Evo primjera predviđanja prikladnosti tigrova komaraca u državama članicama EU-a za razdoblje do sredine ‑ stoljeća (2041. – 2070.) prema scenariju s visokim emisijama iz ‑-a (RCP 8.5.).
Izvor: Usluge klimatskih promjena programa Copernicus (C3S)

Rastuće temperature, blaže zime i promjenjive padaline već produljuju sezone komaraca i povećavaju populacije Aedesa i Culexa u Europi. Na dan komaraca (20. kolovoza) 2025. ECDC je izjavio da toplija i dulja ljeta te promjene u padalinama stvaraju „novu normalu” duljih i intenzivnijih sezona prijenosa za bolesti koje se prenose komarcima, pri čemu su virus zapadnog Nila i virus chikungunya otkriveni u novim područjima i epidemijama koje su dosegnule rekordan broj ( https://www.ecdc.europa.eu/en/news-events/world-mosquito-day-2025-europe-sets-new-records-mosquito-borne-diseases).  U smjernicama ECDC-a o bolestima koje se prenose Aedesom također se upozorava da će klimatske promjene produljiti povoljna razdoblja zaštite okoliša za komarce iz Aedesa,  čime će se povećati potencijal za izbijanje denga groznice, virusa chikungunya i virusa zike na europskom kontinentu.

Lancet Countdown Europe izvješćuje da se klimatska prikladnost povećava za virus zapadnog Nila, denga virus, virus chikungunya, virus Zika i parazite Plasmodium (uzrokuje malariju), sugerirajući da će klimatske promjene omogućiti da ti patogeni ostanu dalje na sjeveru i dulje svake godine (Van Daalen et al. 2024).

Međutim, klimatske promjene ne utječu samo na bolesti koje prenose komarci. Procjena lajmske borrelioze koju je proveo SZO za Europu pokazuje da su se krpelji već proširili na više zemljopisne širine i nadmorske visine u Europi te da će buduće zagrijavanje vjerojatno olakšati daljnje širenje uz istodobno smanjenje pojave u pretoplim i suhim područjima (https://www.who.int/publications/i/item/9789289022910).

Odgovori politika

Politika EU-a o vektorskim bolestima postupno je prešla s uglavnom reaktivnog pristupa, usmjerenog na odgovor na epidemije, na proaktivniji i integriraniji okvir koji odražava „novu normalu” zdravstvenih rizika uzrokovanih klimatskim promjenama. Rastuće temperature, gubitak bioraznolikosti i ekološki poremećaji, zajedno s globalizacijom, proširuju zemljopisni raspon i sezonska razdoblja prijenosa vektorskih patogena. U tom kontekstu EU sve više uključuje pripravnost na zarazne bolesti ptica u širu viziju europske zdravstvene unije, čiji je cilj jačanje dugoročne otpornosti i koordiniranog djelovanja u svim državama članicama, a ne oslanjanje na privremene mjere za suzbijanje širenja zaraze (https://commission.europa.eu/topics/public-health/european-health-union_en).

Ključni je stup te strategije koja se razvija bolja pripravnost ulaganjem u inovacije i zdravstvenu sigurnost, kao što je zajedničko djelovanje EU-a za povećanje nacionalnih sustava država članica za kapacitete za otkrivanje i kontrolu vektorskih prijetnji. Tim zajedničkim djelovanjem uspostavit će se interdisciplinarni programi za praćenje distribucije vektora i dinamike populacije te će se razviti i provesti protumjere za kontrolu vektora koji prenose bolesti, uključujući fizičke, biološke i kemijske metode, dopunjene kampanjama informiranja javnosti.

Na operativnoj razini politika EU-a također napreduje prema integriranom nadzoru i kontroli vektora. Umjesto da se usredotoči samo na kliničke slučajeve kod ljudi, EU promiče pristup utemeljen na načelu „Jedno zdravlje” koji uključuje nadziranje životinja (putem misije Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA)) i entomološko praćenje. Projekt VectorNet koji financira ECDC i EFSA ima središnju ulogu u prikupljanju i razmjeni podataka o populacijama komaraca, krpelja i drugih vektora diljem Europe, čime se omogućuje ranije otkrivanje rizika i usmjerenije intervencije prije širenja epidemija (https://www.vectornetdata.org/).

Znanstvena koordinacija među agencijama EU-a dodatno jača taj integrirani okvir. EFSA, posebno putem svojeg Odbora za zdravlje i dobrobit životinja, pruža neovisne znanstvene savjete o zoonotskim vektorskim bolestima koje pogađaju životinje (https://www.efsa.europa.eu/en/topics/topic/vector-borne-diseases). EFSA blisko surađuje s ECDC-om na razmjeni informacija o nadzoru, a obje agencije zajednički upravljaju mrežom VectorNet „Jedno zdravlje” i projektom o vektorima koji su važni za veterinarstvo i javno zdravlje.

Zajedno, na temelju podataka koje su prikupile države članice, EFSA i ECDC udružuju snage kako bi procijenili pojavu virusa zapadnog Nila u Europi i izradili zajednička mjesečna izvješća o infekcijama kod ljudi i životinja, podupirući donošenje politika utemeljenih na dokazima i jačajući međusektorsku suradnju koja je u središtu strategije EU-a o VBD-u.

Usporedno s tim institucijskim i regulatornim razvojem EU jača i svoje znanstvene i operativne temelje za zdravstvene prijetnje povezane s klimom‑ putem europskog klastera za klimu i zdravlje (klimatska politika), suradnje u okviru programa Obzor Europa koja objedinjuje šest velikih istraživačkih i inovacijskih projekata: BlueAdapt, CATALYSE, CLIMOS, HIGH Horizons, IDAlerti TRIGGER. Zajedničkim radom u okviru tih projekata stvaraju se dokazi, podaci, alati za nadzor i kapaciteti za rano upozoravanje u okviru programa ‑ kojima se izravno podupire pripravnost EU-a za vektor ‑borne i druge klimatski osjetljive bolesti. Klasterom se promiču sinergije među istraživačkim zajednicama u području okoliša, klime i zdravlja, poboljšava znanost ‑policy translation i razvijaju usklađeni pokazatelji i pristupi modeliranju koji pomažu u predviđanju novih rizika umjesto da na njih reagiraju reaktivno. Uključujući najnovije znanstvene spoznaje u inicijative kao što su europska zdravstvena unija, HERA i Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, klaster „Klima i zdravlje” djeluje kao poveznica između istraživanja, politike i prakse, čime se jača sposobnost EU-a da predviđa prijetnje, usmjerava ciljane intervencije i gradi dugoročnu otpornost u kontekstu klimatskih promjena koje se brzo mijenjaju.