Mentalno zdravlje

Primijećeni učinci

Učinci gubitaka i šteta povezanih s ekstremnim vremenskim uvjetima na mentalno zdravlje

Štete, gubitak sredstava za život i raseljavanje uzrokovani ekstremnim vremenskim uvjetima, kao što su poplave, mogu znatno utjecati na mentalno zdravlje pojedinaca u obliku posttraumatskog stresnog poremećaja, anksioznosti i depresivnih poremećaja (Fernandez i dr., 2015.; Tong, 2017.). Ukupan broj osoba u Europi koje su prijavile mentalne poremećaje kao posljedicu poplava između 1998. i 2018. procjenjuje se na između 1,72 i 10,6 milijuna (Jackson i Devadason, 2019.).

Pogođenost šumskim požarima povezana je i s većom prevalencijom simptoma kao što su depresija, anksioznost, neprijateljstvo, fobična anksioznost i paranoja u usporedbi s onima koji nisu pogođeni (Papanikolaou et al., 2011.), kao i s većom konzumacijom lijekova koji se koriste za liječenje poremećaja spavanja i anksioznosti (Caamano-Isorna et al., 2011.). Simptomi PTSP-a, depresije i anksioznosti mogu potrajati među izloženom populacijom i do nekoliko godina nakon požara (To et al., 2021.).

Često se smatra da su poljoprivrednici vrlo osjetljivi na rizike za mentalno zdravlje povezane s okolišnim čimbenicima kao što su suše (Cianconi i dr., 2020.), ali postoje ograničene studije iz Europe kojima bi se to poduprlo. Prema globalnom pregledu dokaza koji su proveli Daghagh Yazd et al. (2019.), klimatska varijabilnost/suša pojavljuje se kao jedan od četiriju čimbenika koji najviše utječu na mentalno zdravlje poljoprivrednika.

Utjecaj visokih temperatura na mentalno zdravlje

Visoke temperature, npr. tijekom toplinskih valova, povezane su s poremećajima raspoloženja i ponašanja, uključujući povećanje agresivnog ponašanja i kriminala. Utvrđene su veze između visokih temperatura i povećanja rizika od samoubojstva, posebno za muškarce, kao i rizik od prijema povezanih s mentalnim zdravljem i posjeta hitnim službama (Thompson i dr., 2018.).

Posebna skupina osjetljiva na učinke ekstremnih vrućina su osobe s već postojećim mentalnim zdravstvenim stanjem (Palinkas i dr., 2020.: Page et al., 2012.), za koje je vrućina povezana s psihološkim poteškoćama, pogoršanjem mentalnog zdravlja i većom smrtnošću (Charlson et al. 2021). Rizik od umiranja za pacijente s mentalnim zdravljem tijekom vrućih razdoblja povećava se interakcijom topline s diureticima i psihotropnim lijekovima (Page et al. 2012).

Uznemirenost zbog trenutačnih i očekivanih klimatskih i okolišnih promjena

Problemi povezani s klimatskim promjenama mogu negativno utjecati na mentalnu dobrobit. To može biti u obliku „solastalgije”, tj. tjeskobe uzrokovane promjenama u okolišu koje utječu na voljeno mjesto; „ekološka anksioznost” ili „klimatska anksioznost”, tj. kronični strah od ekološke kataklizme koji proizlazi iz promatranja naizgled neopozivog učinka klimatskih promjena i s time povezane zabrinutosti za vlastitu budućnost te budućnost sljedećih generacija; ili „ekoparaliza”, definirana kao osjećaj nemogućnosti poduzimanja učinkovitih mjera za ublažavanje učinaka klimatskih promjena (Albrecht i dr., 2007.; Albrecht, 2011.; Clayton i dr., 2017.).

Djeca, mladi i mladi posebno su osjetljivi na poteškoće i probleme s mentalnim zdravljem povezane s promjenama u okolišu (Burke i dr., 2018.). Klimatske promjene pojavljuju se kao jedan od najvećih uzroka zabrinutosti za djecu i mlade (UNICEF i Eurochild, 2019.). U globalnom istraživanju, koje je uključivalo i nekoliko europskih zemalja, osjećaji povezani s klimatskim promjenama negativno utječu na svakodnevni život i funkcioniranje gotovo polovine djece i mladih, a 75 % ispitanika svoju je budućnost ocijenilo „zastrašujućom” (Marks i dr., 2021.; Hickman i dr., 2021.).

Učinci na razini zajednice

Način na koji se utjecaji mentalnog zdravlja na pojedince pretvaraju u učinke za zajednicu potaknut je mnogim čimbenicima. Oni uključuju razinu izloženosti određene zajednice određenoj vrsti prijetnje (intenzitet, trajanje, ponavljanje ili postojanost klimatskih opasnosti). Na primjer, gradovi izloženi visokim temperaturama mogu postati nasilniji (Cianconi i dr., 2020.). Studije ističu korelaciju između temperature i zločina (Murataya i Gutiérrez, 2013.), npr. nasilje intimnih partnera (Sanz-Barbero et al., 2018.). Drugi čimbenik je ranjivost zajednice, tj. sastav stanovništva koji ga može učiniti podložnim negativnim ishodima mentalnog zdravlja. Ranjive osobe - žene, starije osobe, djeca, osobe s prethodnim psihijatrijskim bolestima i osobe s niskim prihodima ili lošom društvenom mrežom, kao i autohtone i autohtone zajednice - imaju povećanu vjerojatnost razvoja psihopatologija (Cianconi et al., 2020.).

Na razini zajednice klimatske promjene mogu opteretiti i zajednice zbog nedostatka resursa, što dovodi do raseljavanja, nasilja i kriminala (Hayes i Poljska, 2018.). To može posebno vrijediti za autohtone i tradicionalne zajednice, kao i za regije u kojima promjene u okolišu brzo napreduju (npr. Arktik ili sredozemni bazen).

Predviđeni učinci

Predviđa se da će se učestalost i intenzitet ekstremnih toplinskih valova nastaviti povećavati u svim scenarijima emisija stakleničkih plinova (IPCC, 2021.). Nadalje, uočeni trend toplijih i sušnijih uvjeta u južnoj Europi nastavit će se u narednim desetljećima, što će dovesti do povećanja ozbiljnosti i pojave šumskih požara, s vjerojatnim povećanim učinkom na mentalno zdravlje.

U slučaju poplava, ozbiljnost mentalnih problema proporcionalna je razmjeru utjecaja poplava na život osobe – razini gubitaka i šteta, poremećajima u svakodnevnim rutinama itd. (Fernandez i dr. (2015). Stoga će predviđena povećana učestalost i razmjer poplava vjerojatno u budućnosti imati veći utjecaj na mentalno zdravlje. Projekcije procjenjuju da bi samo priobalne poplave mogle uzrokovati pet milijuna dodatnih slučajeva blage depresije godišnje u EU-u do kraja 21. stoljeća prema scenariju porasta razine mora i u nedostatku prilagodbe (Bosello i dr., 2011.).

U mediteranskoj regiji kombinacija rastućeg stanovništva i učinaka klimatskih promjena mogla bi dovesti do nestašice ključnih resursa, čime bi se ugrozila sigurnost opskrbe vodom i hranom, što bi moglo ugroziti koheziju zajednice i pogoršati ishode pojedinaca u području mentalnog zdravlja (MedECC, 2019.). U sjevernim zemljama, kao što je Finska, predviđeni smanjeni snijeg i povećana pokrivenost oblaka mogli bi uzrokovati dodatne probleme s mentalnim zdravljem zbog smanjene svjetline i povećane učestalosti sezonskih afektivnih poremećaja (Burenby i dr., 2021.; Meriläinen i dr., 2021.).

Odgovori politika

Iako u Europi općenito postoje politički napori za rješavanje problema mentalnog zdravlja, malo je politika usmjerenih posebno na učinke klimatskih promjena na mentalno zdravlje. Na primjer, nova inicijativa Europske komisije za nezarazne bolesti „Zdravije zajedno” (2022. – 2027.) pomoći će državama članicama da smanje teret nezaraznih bolesti, pri čemu je mentalno zdravlje jedno od pet predviđenih područja rada. Regionalni ured SZO-a za Europu u nedavnom Europskom okviru za djelovanje u području mentalnog zdravlja za razdoblje 2021. 2025. (SZO/Europa, 2021.) prepoznaje važnost mentalnog zdravlja za postizanje ciljeva održivog razvoja. Međutim, klimatske promjene nisu izričito obuhvaćene tim strategijama.

Sve veći broj europskih zemalja ima uspostavljene opće strategije za mentalno zdravlje (OECD i Europska komisija, 2018.). Međutim, prema analizi nacionalnih politika prilagodbe i zdravstvenih politika koju je provela Europska agencija za okoliš, učinci klimatskih promjena na mentalno zdravlje prepoznati su samo u manjini, a još manji broj tih dokumenata o politikama uključuje konkretne mjere.

Lawrance i dr. preporučuju oblikovateljima politika da smanje utjecaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje. (2021.) uključuje davanje prednosti politikama prilagodbe klimatskim promjenama koje imaju posredne koristi za mentalno zdravlje i smanjuju socijalne nejednakosti (npr. bolji pristup prirodi); proaktivne intervencije prilagodbe za najranjivije zajednice; dodjela sredstava za relevantna istraživanja; i pažljivom komunikacijom o temi klimatskih promjena.