Sigurnost i zdravlje na radu

Primijećeni učinci

Povećane temperature velik su problem za sigurnost i zdravlje na radu, kako za radnike koji rade na otvorenom tako i za radnike koji rade na otvorenom. Ekstremna toplina može utjecati na koncentraciju i uzrokovati mentalni umor, dehidraciju, iscrpljenost, pogoršanje srčanih, respiratornih i bubrežnih bolesti te potencijalno toplinski udar, iscrpljenost i sinkopu ako tijelo ne može održati svoju uobičajenu temperaturu (Parsons, 2014.; Varghese i dr., 2018.; EEA, 2022.; EU-OSHA, 2023.b; wiki za sigurnost i zdravlje na radu, 2023.;). Intenzivan fizički rad može dodatno doprinijeti interno generiranoj tjelesnoj toplini. Dugotrajna izloženost toplini može dovesti do smanjene prosudbe, smanjene budnosti i umora, čime se povećava rizik od nesreća. Daljnja izloženost toplini izvan radnog vremena može spriječiti radnike da se na odgovarajući način oporave od toplinskog stresa između radnih smjena, posebno ako žive u loše ohlađenim uvjetima (Hansen et al., 2013.). U određenim regijama možda će biti potrebno izmijeniti obrasce rada kako bi se izbjegli najtopliji i najsunčaniji sati, a noćni rad mogao bi se povećati kako bi se nadoknadila šteta. To može dovesti do smanjene koncentracije i brzine refleksa, a može utjecati i na vidljivost, što dovodi do povećanog rizika od ozljeda povezanih s radom (Jones i dr., 2020.; Narocki, 2021.).

Radnici na otvorenom

Toplinski stres predstavlja znatan rizik za radnike na otvorenom, posebno kada intenzivno fizički rade na izravnoj izloženosti sunčevoj svjetlosti i toplini u sektorima kao što su poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, građevinarstvo, rudarstvo i vađenje, prijevoz i održavanje te komunalne usluge. Osobe zaposlene u slabo plaćenim zanimanjima za koja je potreban fizički rad mogu biti posebno izložene. Ekstremne temperature i toplinski valovi u južnoj Europi tijekom ljeta od 2020. do 2022. uzrokovali su toplinske udare i smrtne slučajeve povezane s toplinom među radnicima na otvorenom, uključujući ulične čistače i sakupljače smeća. Ukupno gledajući, petina do četvrtina ukupne radne snage u Europi pokazuje da je izložena neugodnim visokim temperaturama tijekom najmanje jedne četvrtine svojeg radnog vremena. Otprilike polovina vanjskih i ručno aktivnih radnika izložena je vrlo visokim temperaturama (Eurofound, 2017.).

Ljudi koji rade vani također su u opasnosti od povećane izloženosti UV zračenju pod promjenjivom klimom, što povećava rizik od opeklina od sunca i u konačnici raka kože. U Europi su radnici na otvorenom izloženiji riziku od raka kože nego radnici u zatvorenom prostoru sa sličnim tipom kože (Trakatelli i dr., 2016.). Izravno izlaganje sunčevom zračenju također može narušiti motoričko-kognitivne performanse (Piil et al., 2020.) i povećati rizik od ozljeda.

Zbog klimatskih promjena širi se zemljopisni raspon patogena i prijenosnih vektora (npr. krpelja ili komaraca). Zbog toga su radnici na otvorenom u mnogim zanimanjima izloženi riziku od zaraznih bolesti koje se prenose vektorima (Jones i dr., 2020.; Meima et al., 2020.), uključujući bolesti koje su već utvrđene u Europi i koje postaju sve raširenije u kontekstu klimatskih promjena (npr. krpeljni encefalitis)i bolesti koje prethodno nisu bile endemske u Europi, kao što su groznica Riftske doline, žuta groznica, malarija, denga groznica i chikungunya.

Predviđa se da će se broj, ozbiljnost i intenzitet ekstremnih vremenskih uvjeta, kao što su poplave i šumski požari, povećati diljem Europe te da mogu uzrokovati ozljede i smrtne slučajeve. Teški vremenski uvjeti mogu povećati rizik od utapanja, opeklina, ozeblina, a za hitne radnike na prvoj liniji rizik od toksičnih plinova, eksplozija, ekstremne topline i gašenja požara. Osim fizičkih učinaka, klimatske opasnosti utječu i na mentalno zdravlje radnika (Schulte i dr., 2016.; Dasgupta i dr., 2021.; WHO, 2022.).

Poljoprivreda i šumarstvo

Poljoprivredno stanovništvo EU-a suočava se s posebno ozbiljnim rizicima od klimatskih promjena, uključujući bolesti bubrega povezane s toplinom i druge bolesti, s obzirom na stariju dob, a time i visoku ranjivost poljoprivrednika EU-a (trećina je starija od 65 godina; Jones i dr., 2020.; El Khayat et al., 2022.).

Poljoprivrednici i šumarski radnici rade u područjima sa šumom, grmljem ili visokom travom, gdje napreduju patogeni krpelji i kukci (Covert & Langley, 2002.). Radnici su izloženi sve većem riziku od zaraze vektorskim bolestima kao što su lajmska bolest i krpeljni encefalitis (Jones i dr., 2020.; Meima i dr., 2020.)

Poljoprivrednici i šumari također se suočavaju s rizikom tijekom čišćenja nakon ekstremnih događaja, na primjer od pada stabala ili predmeta. Ponovnim pošumljavanjem oštećenih područja i čišćenjem četkica radi smanjenja rizika od požara može se povećati pojava mišićno-koštanih poremećaja (Jones i dr., 2020.) jer su ti zadaci i dalje uglavnom ručna aktivnost.

Građevinska industrija

Radnici u građevinskoj industriji često rade unutar područja pod utjecajem urbanog toplinskog otoka (UHI) (tj. više temperature u urbanim područjima nego u ruralnom okruženju zbog betona i asfalta, ljudskih aktivnosti i nedostatka hladne vegetacije). Fizički zahtjevne djelatnosti građevinskih radnika povećavaju njihovu metaboličku brzinu i unutarnju proizvodnju topline, što u konačnici dovodi do većeg toplinskog stresa (Nybo i dr., 2021.). Tijekom ljetnog toplinskog vala 2022. u Francuskoj prijavljeno je sedam nesreća sa smrtnim posljedicama na radu koje su mogle biti povezane s vrućim vremenom, uključujući tri smrtna slučaja u građevinskom sektoru (Santé publique France, 2022.).

Radnici u hitnim slučajevima

Ekstremni vremenski uvjeti mogu ozbiljno utjecati na hitne radnike, uključujući vatrogasce, policijske službenike, medicinsko osoblje za hitne slučajeve i psihologe, a u velikim katastrofama i spasioce, tehničare, vojno osoblje, antiterorističke snage, osobe koje rukuju tijelom, radnike za čišćenje, građevinske radnike i volontere.

Vatrogasci na terenu suočavaju se s ozbiljnim rizicima za zdravlje na radu, uključujući iscrpljenost topline, ozljede ili opekline kože, mentalnu traumu ili izloženost otrovnim plinovima ili karcinogenim tvarima i nadražaj dišnog sustava (Ioannou i dr., 2022.). Među vatrogascima kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti, uz veće rizike za starije radnike s fizički napornim zadacima (EU-OSHA, 2023a). U najgorem slučaju, životi mogu biti izgubljeni. Jedan od šumskih požara s najvećom stopom smrtnosti dogodio se u kolovozu 2007. u Hrvatskoj, gdje je život izgubilo 12 vatrogasaca, a jedan je teško ozlijeđen (Stipaničev et al., 2008.).

Prirodne katastrofe mogu uključivati poplave i povezane rizike kao što su utapanje i širenje bolesti koje se prenose vodom i vektorima. Glodavci koje privlači otpad mogu širiti leptospirozu. Kroz kontakt s preživjelima, radnici u hitnim slučajevima mogu biti pogođeni infekcijama rana, infekcijama koje se prenose kapljicama kao što su tuberkuloza, gastrointestinalne bolesti i bolesti koje se prenose krvlju (npr. HIV, hepatitis B i C). Druge infekcije u kontaktu s mrtvim tijelima uključuju streptokoknu infekciju skupine A (meningitis), sepsu ili rijetke bolesti kao što je Creutzfeld-Jakobova bolest (Hauke et al., 2011.).

Srušiti zgrade i druge građevine, prašinu i dim od urušavanja i opće razaranje može povećati rizik od nesreća. Pepeo, plin, dim i prašina od požara povezanih s prirodnim katastrofama ili odronima tla mogu uzrokovati iritaciju očiju i pluća te potencijalno gušenje.

Radnici hitne pomoći često imaju veliko radno opterećenje i težak vremenski pritisak, suočeni su sa smrću i potrebni su za suzbijanje emocija tijekom rada, a istodobno su emocionalno empatični. Te su značajke čimbenici rizika za loše mentalno zdravlje i sindrom izgaranja na poslu (Hauke et al., 2011.).

Radnici u zatvorenim prostorima

Unutarnji radnici također su izloženi riziku od klimatskog stresa koji se može povećati tijekom toplinskih valova, posebno oni koji rade u slabo hlađenim zgradama ili u okruženjima s visokom industrijskom proizvodnjom topline, obavljaju teške fizičke poslove ili moraju upotrebljavati OZO u toplinskim uvjetima. To uključuje sektore opskrbe električnom energijom, plinom i vodom te proizvodnje (npr. metala) (Ciuha i dr., 2019.; Fatima i dr., 2021.).

Visoke temperature povećavaju i razine CO2 u zatvorenom prostoru koje mogu smanjiti kognitivne kapacitete (Kapalo et al., 2020.). Visoke temperature u kombinaciji sa zagađivačima zraka u zatvorenim prostorima također mogu pogoršati takozvani „sindrombolesne zgrade” (Nazaroff, 2013.).

Zdravstveni radnici

Za zdravstvene radnike uporaba osobne zaštitne opreme u vrućim uvjetima može nenamjerno pridonijeti toplinskom stresu. U studiji provedenoj među zdravstvenim djelatnicima u Njemačkoj više od 95 % ispitanih medicinskih sestara koje rade s pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19 i nose osobnu zaštitnu opremu prijavilo je iscrpljenost tijekom vrućine, a 93 % odnosno 86 % navelo je probleme s disanjem i oštećenje koncentracije (Jegodka i dr., 2021.). Visoka potražnja za zdravstvenom skrbi tijekom toplinskih valova može dovesti do velikog radnog opterećenja, stresnih i fizički zahtjevnih uvjeta za zdravstvene radnike. Osim toga, europska zdravstvena radna snaga stari, zbog čega postaje osjetljivija na toplinski stres i druge rizike za sigurnost i zdravlje na radu. Udio osoba starijih od 50 godina koje rade u zdravstvenom sektoru povećao se za gotovo 25 % od 2008. do 2016. (s 27,6 % na 34,1 % svih zdravstvenih radnika (Europska komisija, 2017.). U urbanim okruženjima središnja lokacija bolnica često je povezana s dodatnim izlaganjem visokim temperaturama putem UHI efekta; gotovo polovina gradskih bolnica u Europi suočava se sa snažnim učinkom UHI-ja.

Predviđeni učinci

Očekuje se da će se teret nekoliko klimatski osjetljivih opasnosti na radnom mjestu u budućnosti povećati. Ti će učinci vjerojatno biti heterogeni diljem Europe, a očekuje se da će najviše utjecati na regije koje su trenutačno izložene visokim temperaturama. Regije s umjerenom klimom, u kojima su radnici manje aklimatizirani na rad u vrućim uvjetima, mogu se suočiti s povećanim profesionalnim rizicima tijekom iznenadnih vrućih razdoblja. Iako se ljudi mogu fiziološki prilagoditi radu u vrućim uvjetima, aklimatizacija traje nekoliko dana i ovisi o okolišnim, profesionalnim i životnim čimbenicima (Ioannou et al., 2022.). Predviđa se da će negativni učinci budućeg zagrijavanja u Europi biti manji u usporedbi s drugim regijama svijeta (Dasgupta i dr. 2021.), predviđa se da će radnici u južnoj Europi, uključujući Cipar, Južni Egej (Grčka), Balearske otoke (Španjolska) i Liguriju (Italija), najviše biti izloženi povećanom riziku od toplinskog stresa, a u tim se regijama očekuje najveće smanjenje učinkovite radne snage u sektoru na otvorenom (Dasgupta i dr. 2021).

Širi učinci klimatskih promjena mogu znatno utjecati na okolnosti rada. Na primjer, potreba za prilagodbom usjeva promjenjivim klimatskim uvjetima može znatno utjecati na poljoprivredni sektor u cijeloj Europskoj uniji i stvoriti velik pritisak na poljoprivrednike da se prilagode i uzrokovati korjenite promjene u organizaciji rada, a time i na rizike za radnike (Jones i dr., 2020.). Međutim, posljedice porasta temperature na mnoge industrijske sektore i dalje su uglavnom neprocijenjene. Osim toga, informacije o troškovima zdravstvenih učinaka povezanih s klimatskim promjenama za radnike vrlo su ograničene, što bi uvelike ovisilo o mjerama poduzetima za rješavanje toplinskih rizika na radnom mjestu, bilo na razini politike, sektora ili poduzeća.

Odgovori politika

Europska okvirna direktiva o sigurnosti i zdravlju na radu (Direktiva 89/391 EEZ), donesena 1989., provodi se u svim državama članicama EU-a i pruža opći okvir za zaštitu radnika. Poslodavci moraju provesti procjenu rizika na radnom mjestu i utvrditi preventivne mjere za zaštitu radnika od svih rizika na radnom mjestu, slijedeći hijerarhiju kontrole i dajući prednost tehničkim i organizacijskim mjerama u odnosu na osobne mjere. Neki rizici za sigurnost i zdravlje na radu obuhvaćeni su posebnim direktivama i nacionalnim propisima kojima se one provode (npr. u vezi s radnim mjestima i strojevima).

Izlaganje toplini i UV zrakama

Na nacionalnoj razini Cipar ima propise kojima je obuhvaćen toplinski stres radnika. Druge zemlje (npr. Grčka) razvijaju zakonodavstvo (Ioannou et al., 2022.). U nekim su zemljama preporučene granične vrijednosti temperature ili indikativne temperature uključene u propise o radnom mjestu ili kolektivne ugovore. Oni ovise o vrsti posla (npr. lagani ili teški fizički rad) ili lokaciji radnog mjesta (npr. vanjski, unutarnji ili uredski rad).

Postoje smjernice za zaštitu od UV zračenja i topline na radu u različitim radnim okruženjima. Primjerice, za vatrogasce je Europski sindikalni institut (ETUI) zajedno s Europskom federacijom sindikata javnih službi (EPSU) objavio vodič o radnim uvjetima vatrogasaca, izazovima rizika od topline i dima, fizičkim i psihosocijalnim rizicima te o prioritetima prevencije (Scandella, 2012.).

Smjernice su dostupne na europskoj razini za uklanjanje toplinskih rizika na radnom mjestu (EU-OSHA, 2023b). Poslodavci bi trebali pripremiti akcijske planove za toplinu u kombinaciji sa sustavom ranog upozoravanja, ako je dostupan, kao što je aplikacija SunSmart Global UV (Modenese, 2022.) ili alat za upozoravanje na toplinu razvijen u projektu Heat-Shield (Flouris et al., 2017.). Važno je informirati radnike i poslodavce o učincima zdravlja na radnom mjestu na toplinu i rješenjima za prilagodbu (Morris i dr., 2021.). Za sve preventivne mjere ili akcijske planove poslodavci se moraju savjetovati sa svojim radnicima i osposobiti ih za primjenu mjera.

Razdoblja manjeg intenziteta rada i kraćeg radnog vremena pomažu u prilagodbi toplini, posebno tijekom prvih dana izlaganja toplini. Stoga bi poslodavci trebali uspostaviti programe aklimatizacije za radnike (vidjeti, na primjer, NIOSH, 2016.). Organizacijske mjere uključuju prilagodbu rasporeda rada i planiranje fizički zahtjevnog rada kada je hladniji (rano ujutro ili kasno navečer), kao i stanke ili smjernice za rad od kuće koje ovise o temperaturi.

Biološki agensi

U skladu s Direktivom o biološkim agensima poslodavci moraju procijeniti rizike od izloženosti biološkim agensima na radnom mjestu i izbjegavati ili smanjiti izloženost ako je to moguće. U skladu s Direktivom, odgovarajući zdravstveni nadzor radnika prije izlaganja i u redovitim vremenskim razmacima nakon toga. Ako radnik zbog izloženosti boluje od infekcije ili bolesti, nadzor bi trebalo ponuditi drugim radnicima. Učinkovita cjepiva moraju biti besplatno dostupna radnicima koji još nisu imuni na biološke agense kojima će vjerojatno biti izloženi. U nekim europskim zemljama cijepljenje protiv TBE-a nadoknađuje se pojedincima s rizikom od izloženosti na radnom mjestu, npr. u Sloveniji (obvezno cijepljenje), Estoniji i Slovačkoj (preporučeno cijepljenje) (Steffen, 2019.).

Za radnike u određenim zemljama dostupne su posebne smjernice, primjerice smjernice za rad u poljoprivredi ili šumarstvu u Njemačkoj (TRBA 230).

Osim toga, radnicima se moraju dati upute o tome što učiniti u slučaju ozbiljnih incidenata, a poslodavci moraju voditi evidenciju radnika izloženih određenim biološkim agensima.