Pelud

Primijećeni učinci

Posljednjih se desetljeća u Europi povećala učestalost alergija uzrokovanih peludom. To se povećanje ne može objasniti samo promjenama u genetici ili zdravstvenim stanjima populacije (D’Amato et al., 2007., 2020.; Becker i dr., 2021.). Povećanje prevalencije tih bolesti može biti povezano s poboljšanom higijenom, povećanom uporabom antibiotika i cijepljenjem te promjenama u načinu života, prehrambenim navikama i onečišćenju zraka (de Weger et al., 2021.). Osim toga, klimatske promjene utječu na izloženost peludi i alergijskoj preosjetljivosti na nekoliko načina, uključujući promjenu i produljenje sezone peludi, promjene u koncentraciji peludi i alergenosti, kao i promjene u geografskoj rasprostranjenosti peludi.

Pelud: sezonske smjene i produljenje sezone

I početak i trajanje peludnih sezona pokreću meteorološke varijable, uglavnom temperatura. Kao odgovor na globalno zatopljenje, biljke mijenjaju vrijeme svojih razvojnih faza, uključujući cvjetanje i oslobađanje peludi. U sveobuhvatnoj studiji globalnih skupova podataka o peludi istaknuto je povećanje trajanja sezone peludi (u prosjeku za 0,9 dana godišnje) i opterećenja peludom tijekom posljednjih 20 godina (Ziska et al., 2019.). U urbanim područjima, u kojima živi većina Europljana, više temperature pogoršane učinkom urbanog toplinskog otoka dovode do početka ranije sezone peludi (D’Amato et al., 2014.). Na temelju podataka o temperaturi zraka Služba za klimatske promjene programa Copernicus vizualizira početak sezone peludi breze od 2010. do 2019., pokazujući regionalne razlike u napretku početka sezone peludi. Ipak, i zračenje, oborine i vlaga utječu na otpuštanje peludi i prijevoz u zrak, iako manje od temperature.

Pelud: koncentracija i alergenost

Topliji uvjeti i povišene atmosferske koncentracije CO2 potiču rast biljaka. To može povećati koncentraciju peludi i alergena u zraku, kao i alergenost peludi, što povećava rizik od alergijskih reakcija (Beggs, 2015; Ziska et al., 2019.). Također promijenjeni uvjeti vlažnosti, ekstremni vremenski uvjeti i grmljavinske oluje tijekom sezone peludi uzrokuju veće koncentracije peludi i alergena u zraku, što dovodi do težih alergijskih reakcija i napada astme (Shea et al., 2008.; Wolf i dr., 2015.; D’Amato et al., 2020.).

Pelud: geografske promjene

Globalno zagrijavanje i povezano produljenje sezone rasta olakšavaju migraciju invazivnih biljnih vrsta u Europi prema sjeveru, uključujući one koje oslobađaju alergeni pelud. Uvođenje novih alergena može povećati lokalnu preosjetljivost, tj. proces u kojem ljudi postaju osjetljivi ili alergični zbog izloženosti alergenima (Confalonieri et al., 2007.). Poseban primjer je Ragweed (Ambrosia), uveden u Europi prije nekoliko desetljeća s američkog kontinenta s prijevozom. Pelud alge vrlo je alergen i objavljen relativno kasno u sezoni (početak rujna), što potencijalno uzrokuje dodatni val alergije i produljenje alergijske sezone (Vogl et al., 2008.; Chen et al., 2018.). Već su prijavljeni znatni učinci na zdravlje i gospodarstvo u područjima koja su napadnuta ragweedom u srednjoj i istočnoj Europi, Francuskoj i Italiji (Makra i dr., 2005.). Iako je širenje ambrozije u Europi uglavnom potaknuto prometnim i poljoprivrednim aktivnostima, klimatske promjene olakšavaju kolonizaciju novih područja. Osim toga, zrna peludi ragweeda mogu se lako prevoziti stotinama do tisuća kilometara zrakom, što uzrokuje najveći broj peludi i povezane simptome alergije u područjima u kojima ragweed još nije raširen (Chen et al., 2018.).

Predviđeni učinci

Očekuje se da će učinci klimatskih promjena na sezone peludi, koncentracije i alergenost dovesti do povećane izloženosti europskog stanovništva peludi i aeroalergenima u budućnosti. Time će se povećati vjerojatnost novih alergijskih preosjetljivosti, među ostalim i za izvorno slabe alergene (de Weger et al., 2021.). Prema scenariju srednjih emisija stakleničkih plinova (RCP 4.5) očekuje se da će se preosjetljivost algi proširiti diljem Europe i povećati u nekim zemljama do 200 % do 2050. (Lake et al., 2017.).

Kod već senzibiliziranih osoba očekuje se da će trajanje i težina alergijskih simptoma porasti pod klimatskim promjenama zbog duljih sezona peludi i veće alergenosti peludi. Ako se razdoblje tijekom kojeg su ljudi izloženi peludi produži, izbjegavanje alergena kao strategija suočavanja postat će složenije, što će utjecati na mentalnu dobrobit.

Predviđa se da će klimatske promjene u aeroalergenima i povezane potaknute alergijske reakcije utjecati na prevalenciju astme i povezane medicinske troškove (lijek, hitni bolnički posjeti) (Anderegg i dr., 2021.). Nadalje, visoke temperature i toplinski valovi, za koje se očekuje da će se povećati učestalost i trajanje u kontekstu klimatskih promjena, pogoršavaju respiratorne probleme i povećavaju smrtnost osoba koje pate od astme i drugih respiratornih problema koji su posljedica alergija (D’Amato et al., 2020.). Osim toga, osjetljivost ljudi na virusne infekcije može se povećati pogoršanjem respiratorne upale i slabljenjem imunoloških odgovora uzrokovanih alergenima i peludom (Gilles i dr., 2020.).

Zelena infrastruktura u gradovima, postavljena kao mjere prilagodbe klimatskim promjenama, također može povećati opterećenje peludom i alergijske reakcije u budućnosti (Cheng and Berry, 2013). Studija slučaja provedena na 18 zelenih površina u Bruxellesu pokazala je da se očekuje da će se alergeni potencijal urbanih parkova udvostručiti zbog kombiniranih promjena u trajanju sezona peludi, alergenosti peludi i stopa preosjetljivosti stanovništva (Aerts i dr., 2021.). Razmatranje prikladnih vrsta drveća za urbani okoliš ključno je pri osmišljavanju mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i uključivanju u prostorno planiranje kako bi se izbjeglo pogoršanje rizika od alergija.

Odgovori politika

Koncentracije peludi različitih stabala i trava rutinski se prate u svim europskim zemljama. Mjerenja se koriste za određivanje početka i trajanja, kao i intenziteta peludne sezone. Mjerenja se, u kombinaciji s modelima kemijskog prijevoza, upotrebljavaju i za uspostavu sustava za rizik od alergija koji se upotrebljavaju u informacijama o peludi ili sustavima ranog upozoravanja. Portal s informacijama o peludi, koji potječe iz partnerstva Europske mreže aeroalergena i usluge praćenja atmosfere programa Copernicus (CAMS), pruža dnevne ažurirane prognoze koncentracije peludi i procjene rizika od alergija za sve europske zemlje.

Za razliku od razine peludi, ne postoje rutinska mjerenja na razini alergena, niti za broj alergena u zrnu peludi, niti za koncentraciju alergena u zraku. Pristup toj vrsti pokazatelja ipak bi pomogao objasniti pojavu simptoma alergije prije sezone, posebno u uvjetima u kojima se visoke razine onečišćenja zraka podudaraju s niskim koncentracijama peludi (Cabrera et al., 2021.).

Teško je utvrditi opće pragove koncentracija peludi relevantne za sve populacije jer učinci na zdravlje ovise i o osjetljivosti osobe (Becker i dr., 2021.). Ipak, usluge informiranja o peludi mogu pomoći pojedinačnim pacijentima da izbjegnu negativne zdravstvene ishode, posebno prilikom češljanja praćenja peludi i dokumentiranja preciznih pojedinačnih simptoma. Na primjer, aplikacije pametnih telefona u kojima se kombiniraju podaci o pojedinačnim simptomima i koncentracije peludi mogle bi se upotrebljavati za utvrđivanje osobnih pragova peludi i učinkovitije smanjenje učinaka na zdravlje (Becker i dr., 2021.).

Dijagnoza, upravljanje i suočavanje

Alergija na pelud je nedovoljno dijagnosticirana i često ne- ili maltreirana. Stoga je potrebno podići svijest o utjecaju alergija kako bi se ljudima pomoglo da prepoznaju, spriječe i upravljaju simptomima alergije. Potrebno je dijagnosticirati vrstu peludi koja uzrokuje alergiju i započeti lijekove za alergiju prije početka sezone peludi. Tijekom sezone peludi, prevencija simptoma i suočavanje uglavnom se temelji na izbjegavanju izloženosti alergenima. Preporuke se kreću od izbjegavanja boravka na otvorenom, nošenja sunčanih naočala, izbjegavanja sušenja odjeće vani, držanja prozora zatvorenim i drugih. EAACI ima posebnu web stranicu za pacijente s preporukama, a nekoliko zemalja također ima nacionalne organizacije pacijenata koje mogu savjetovati pacijente s alergijom.

Razmatranja prostornog planiranja

Uspostavljanjem hipoalergenskih zelenih površina u gradovima i u njihovoj blizini pažljivim odabirom vrsta drveća (Aerts et al., 2021.) može se smanjiti raširenost alergija na pelud. Koja vrsta drveća je prikladna, ovisi o mjestu, a izbor bi trebao uzeti u obzir predviđene klimatske promjene. Ne preporučuje se uklanjanje alergenih stabala s postojećih zelenih površina kako bi se očuvala bioraznolikost i usluge ekosustava, među ostalim podupiranjem prilagodbe visokim temperaturama u kontekstu klimatskih promjena (Aerts et al., 2021.).

Kontrolne mjere

Nedavna invazija zajedničke visoko alergene ambrozijepotaknula je nekoliko europskih zemalja na razvoj i provedbu kemijskih i mehaničkih metoda kontrole. Osim toga, Direktivom EU-a 2002/32/EZ o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje utvrđen je pravni standard za koncentraciju sjemena Ambrozije u hrani za životinje kako bi se spriječilo daljnje širenje biljke. Slično tome, mješavine sjemena za ptice ne smiju sadržavati više od 50 miligrama sjemena ambrozije po kilogramu.

Uvođenje sredstva za biološku kontrolu protiv Ambrozije, kao što je sjevernoamerički kornjaš, moglo bi smanjiti pojavu ambrozije u Europi i broj pacijenata za otprilike 2,3 milijuna, a zdravstvene troškove za 1,1 milijardu EUR godišnje (Schaffner et al., 2020.). Međutim, uvođenje sredstava za biološku kontrolu može imati negativne učinke na bioraznolikost jer šteti neciljanim usjevima i autohtonim biljnim vrstama te mu treba pristupiti s oprezom.