Učinci ultraljubičastog (UV) zračenja na zdravlje ljudi u kontekstu klimatskih promjena

Prognoza četverodnevnog UV indeksa
^{Izvor: Usluge praćenja atmosfere programa Copernicus (CAMS)}
Kliknite na sliku kako biste pristupili prognozi

Zdravstvena pitanja

opekline od sunca (tj. crvenilo kože; ili solarni eritem) i sunčanje najpoznatiji su učinci prekomjerne izloženosti ultraljubičastom (UV) zračenju na zdravlje ljudi (DWD, 2015.). Kronična izloženost UV zračenju može uzrokovati degenerativne promjene u stanicama, vlaknastim tkivima i krvnim žilama, što tijekom života može dovesti do nemelanomskog raka kože. Periodična izloženost visokim dozama UV zračenja koje uzrokuje opekline od sunca, posebno u djetinjstvu, povezana je s (malignim) melanomom (ozbiljnijim tipom raka kože, jednim od uzroka smrti od raka) (DWD, 2015.), posebno među onima s tipovima kože koji su skloni spaljivanju (IARC, n.d.).

Dugotrajna izloženost UV zračenju igra ulogu u razvoju katarakte i drugih bolesti oka odgovornih za veliki udio oštećenja vida širom svijeta. Mogu se pojaviti i neuobičajene kožne reakcije zbog osjetljivosti na svjetlost, kao što su fotodermatoze i fototoksične reakcije na lijekove (Lucas et al., 2019.).

Međutim, male količine UV zračenja bitne su u sintezi vitamina D potrebnoj za zdravlje kostiju (SERC, n.d.) i imunološku funkciju s koristima za kožne bolesti kao što je psorijaza (Lucas et al., 2019). Stoga je umjerena izloženost sunčevoj svjetlosti korisna za zdravlje, posebno na višim geografskim širinama. Svjetska zdravstvena organizacija i dr. (2002.) „Globalniindeks solarnog UV zračenja – praktični vodič”sažima učinke izloženosti UV zračenju na zdravlje.

Primijećeni učinci

Pojava zloćudnog melanoma u populacijama svijetle kože porasla je posljednjih desetljeća, uglavnom u vezi s osobnim navikama u odnosu na izlaganje suncu (DWD, 2015.; Lucas i dr., 2019.). Širom svijeta 76 % novih slučajeva melanoma moglo bi se pripisati ultraljubičastom zračenju, prvenstveno u Sjevernoj Americi, Europi i Oceaniji (Hiatt i Beyeler, 2021.). U Europi su Norveška, Nizozemska, Danska, Švedska i Njemačka 2018. imale najveću stopu novih slučajeva melanoma na 100 000 stanovnika u Europi (WCRF, n.d.). Melanom godišnje u Europi ima više od 20 000 života (Forsea, 2020.). Osim utjecaja na kožu, dugotrajno izlaganje UV zračenju povezano je s velikim udjelom oštećenja vida diljem svijeta (Lucas et al., 2019.).

Predviđeni učinci

Na UV zračenje općenito utječu promjene u stratosferskom ozonu i globalne klimatske promjene. Smanjeni stratosferski ozon omogućuje da više UV-B (koji ima veću frekvenciju od UV-A, stoga je štetniji za nas) dosegne Zemljinu površinu. S druge strane, povećanje pokrivenosti oblaka, onečišćenja, prašine, dima od šumskih požara i drugih čestica koje se prenose zrakom i vodom, a povezane su s klimatskim promjenama, smanjuje prodor UV svjetla (SERC, n.d.).

Trendovi UV zračenja diljem Europe znatno su se razlikovali tijekom posljednjih desetljeća. Iako je od devedesetih godina prošlog stoljeća zabilježen rastući trend UV zračenja u južnoj i središnjoj Europi, ono se smanjilo na višim geografskim širinama, pri čemu su na te trendove utjecali aerosoli (male krute ili tekuće čestice u zraku) i pokrivenost oblaka. U srednjoj Europi u razdoblju 1947.–2017. utvrđeno je da su promjene u aerosolima glavni pokretači dekadalnih varijacija u površinskom sunčevom zračenju koje dopire do Zemljine površine (Wild et al., 2021.). Podaci zabilježeni na četiri europske postaje u razdoblju 1996.–2017. nadalje pokazuju da dugoročne promjene UV zraka nisu uglavnom potaknute samo promjenama aerosola, nego i promjenama oblačnosti i površinskog albeda (udio sunčeve svjetlosti koji se odražava na površini Zemlje), dok promjene ukupnog ozona imaju manje važnu ulogu (Fountoulakis i dr., 2019.). U istočnoj Europi, između 1979. i 2015., smanjenje ukupnog ozona i zamućenja dovelo je do povećanja dnevnog UV zračenja na razini tla koje bi moglo utjecati na ljudsku kožu (dnevna eritemska doza) do 5-8% po desetljeću (Chubarova et al., 2020.).

Klimatske promjene mijenjaju izloženost UV zrakama i utječu na način na koji ljudi i ekosustavi reagiraju na UV zračenje. Čini se da su za nordijske zemlje iznimno duga razdoblja vedrog neba i zabilježeni suhi i topli uvjeti glavni uzrok neuobičajeno visokih vrijednosti UVI-ja u ljeto 2018. Takvi iznimni uvjeti dio su rekordnih toplinskih valova koji su utjecali na velike dijelove središnje i sjeverne Europe i koji se posljednjih desetljeća sve češće pojavljuju. Istražuje se temeljna veza s klimatskim promjenama koje uzrokuju zagrijavanje Arktika i povećanje toplinskih valova (Bernhard i dr., 2020.).

Buduće regionalne projekcije UV zračenja u okviru klimatskih promjena uglavnom ovise o trendovima oblaka, trendovima aerosola i vodene pare te stratosferskom ozonu. Kad je riječ o srednjoj Europi, u izvješću IPCC-a o procjeni br. 6 povećava se razina površinskog zračenja, posebno zbog neslaganja u pogledu pokrivanja oblaka u globalnim i regionalnim modelima, kao i u pogledu vodene pare. Međutim, regionalne i globalne studije pokazuju da postoji srednje povjerenje u povećanje zračenja u južnoj Europi i smanjenje zračenja u sjevernoj Europi (Ranasinghe i dr., 2021.).

Nadalje, rastuće temperature povezane s klimatskim promjenama dovode do promjena u ponašanju, kao što su povećanje vremena provedenog na otvorenom i prolijevanje zaštitne odjeće, što dovodi do veće izloženosti UV zračenju i raka kože nego kod nižih temperatura. Ipak, kada su temperature vrlo visoke, ljudi provode manje vremena vani nego što to čine s malim povećanjem temperature, čime se smanjuje izloženost UV zračenju. Iako je teško predvidjeti društvena ponašanja, učinci ljudskog ponašanja kao odgovor na porast temperature vjerojatno će biti važniji čimbenik za stope raka kože od samog povećanja UV zračenja (Hiatt i Beyeler, 2020.).

Policy odgovori

Sprječavanje negativnih učinaka UV zračenja na zdravlje uključuje dvostrani pristup u politici, s ciljem smanjenja samog UV zračenja s jedne strane i podizanja svijesti o zdravstvenim rizicima od izlaganja UV zračenju s druge strane.  Prvo, Montrealskim protokolom iz 1987. (UNEP 2018.) i Uredbom EU-a o prizemnom ozonu iz 2009. nastoji se smanjiti iscrpljivanje stratosferskog ozona. Te su politike dovele do smanjenja potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj na globalnoj razini i u EU-u, koji je već ispunio svoje ciljeve u skladu s Montrealskim protokolom, ali aktivno nastavlja s postupnim ukidanjem. Zbog toga se čini da se opseg ozonske rupe (tj. dio stratosfere iznad Antarktika koji je najteže osiromašen ozonom) izravnava. Međutim, potrebno je učiniti više kako bi se smanjila globalna upotreba tvari koje oštećuju ozonski sloj (EEA, 2021.).

Drugo, na međunarodnoj razini provode se edukativne kampanje usmjerene na podizanje svijesti o opasnostima povezanima s prekomjernim izlaganjem UV zrakama. Na primjer, program INTERSUN (suradnja između Svjetske zdravstvene organizacije, Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, Svjetske meteorološke organizacije, Međunarodne agencije za istraživanje raka i Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja) promiče i ocjenjuje istraživanja o učincima UV zračenja na zdravlje te razvija odgovarajući odgovor putem smjernica, preporuka i širenja informacija (WHO, N.D.). Europska komisija uvela je 2006. preporuku o označivanju proizvoda za zaštitu od sunca kako bi se potrošačima omogućilo donošenje informiranih odluka (2006/647/EZ).

Na nacionalnoj razini mnoge države članice EU-a pružaju prognoze UV indeksa (UVI) i povezane zdravstvene savjete. UVI se često prijavljuje tijekom ljetnih mjeseci, zajedno s vremenskim prognozama u novinama, na televiziji i na radiju. Prognoze UVI-ja na nacionalnim jezicima dostupne su mnogim europskim zemljama iz njihovih meteoroloških službi (vidjeti primjere ovdje). Gledatelji UVI-ja na engleskom jeziku i za cijelu Europu dostupni su npr. iz njemačke meteorološke službe, nizozemske internetske službe za praćenje troposferskih emisija ifinskog meteorološkog instituta.

Poveznice na dodatne informacije

• Predviđanje UV indeksa

• Stavke u katalogu resursa

Upućivanja

• Bernhard, G. H. i dr. (2020.), Environmental Effects of Stratospheric Ozone Depletion, UV Radiation and Interactions with Climate Change: Povjerenstvo UNEP-a za procjenu utjecaja na okoliš, ažurirano 2019. Fotokemijski & Fotobiološke znanosti 19, br. 5: 542–84. https://doi.org/10.1039/D0PP90011G.

• Chubarova, N.E. i dr. (2020) Učinci ozona i oblaka na vremensku varijabilnost površinskog UV zračenja i UV resursa nad Sjevernom Euroazijom izvedeni su iz mjerenja i modeliranja. Atmosfera 11, br. 1: 59. https://doi.org/10.3390/atmos11010059.

• EU (2009.) Uredba (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj.

• DWD (2015.) Globalni solarni UV indeks i učinci izlaganja UV zrakama na zdravlje

• EZ (2006.) Preporuka Europske komisije 2006/647/EZ od 22. rujna 2006. o učinkovitosti proizvoda za zaštitu od sunca i s njima povezanim tvrdnjama.

• EEA (2021.). Potrošnja tvari koje oštećuju ozonski sloj. Procjena pokazatelja.

• Fountoulakis, I. i dr. (2019.). Sunčevo UV zračenje u promjenjivoj klimi: Trendovi u Europi i značaj spektralnog praćenja u Italiji. Okoliš 7 https://doi.org/10.3390/environments7010001.

• Forsea, A.-M. (2020.), Melanoma Epidemiology and Early Detection in Europe: Raznolikost i nejednakosti (2020.). Dermatologija Praktično & Konceptualno: e2020033. https://doi.org/10.5826/dpc.1003a33.

• Hiatt, R.A. i Beyeler, N. (2020.), Cancer and Climate Change (Rak i klimatske promjene). The Lancet Oncology 21, e519–27. https://doi.org/10.1016/S1470-2045(20)30448-4.

• IARC (n.d.). Europski kodeks protiv raka. 12 načina kako smanjiti rizik od raka Jesu li neki ljudi izloženi većem riziku od sunca? Je li moj tip kože, boja kose ili boja očiju bitna?

• Lucas R.M. i dr. (2019). Ljudsko zdravlje u odnosu na izloženost sunčevom ultraljubičastom zračenju pod promjenjivim stratosferskim ozonom i klimom. Fotokemijske i fotobiološke znanosti 18(3):641-680. https://doi.org/10.1039/C8PP90060D.

• Ranasinghe, R. i dr. (2021.), Climate Change Information for Regional Impact and for Risk Assessment (Informacije o klimatskim promjenama za regionalni učinak i procjenu rizika). U: Klimatske promjene 2021.: Temelj fizikalne znanosti. Doprinos Radne skupine I. Šestom izvješću o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama. Cambridge University Press. U tisku.

• SERC (Smithsonian Environmental Research Center) (n.d.). Promjene ultraljubičastog zračenja .

• UNEP (Program Ujedinjenih naroda za okoliš) (2018.). O Montrealskom protokolu. Ozonakcija.

• WCRF (Svjetski fond za istraživanje raka) (n.d.). Statistički podaci o raku kože.

• Wild, M. i dr. (2021.) Evidence for Clear-Sky Dimming and Brightening in Central Europe (Dokazi za jasno zatamnjenje i posvjetljivanje u srednjoj Europi). Pisma o geofizičkim istraživanjima 48, e2020GL092216, https://doi.org/10.1029/2020GL092216

• WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) (n.d.) INTERSUN program

• WHO i dr. (2002) Globalni solarni UV indeks. Praktični vodič. Zajednička preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, Svjetske meteorološke organizacije, Programa Ujedinjenih naroda za okoliš i Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja.