Campylobacteriosis

Stopa prijavljenih ukupnih i domaćih slučajeva kampilobakterioze (karta) i ukupni prijavljeni slučajevi (grafikon) u Europi

_{Napomene: Karta i grafikon prikazuju podatke za države članice EGP-a. Granice i nazivi prikazani na ovoj karti ne podrazumijevaju službeno odobrenje ili prihvaćanje od strane Europske unije. Granice i nazivi prikazani na ovoj karti ne podrazumijevaju službeno odobrenje ili prihvaćanje od strane Europske unije. Bolest se mora prijaviti na razini EU-a, ali razdoblje izvješćivanja razlikuje se među zemljama. Kada zemlje prijave nula slučajeva, stopa obavijesti na karti prikazana je kao „0”. Ako zemlje nisu izvijestile o bolesti u određenoj godini, stopa nije vidljiva na karti i označena je kao „neprijavljena” (posljednji put ažurirana u kolovozu 2024.).}

Izvor & prijenos

Ljudi se uglavnom zaraze bakterijama Campylobacter konzumacijom kontaminirane hrane, često nedovoljno kuhanog mesa ili nepasteriziranog mlijeka ili upotrebom kontaminiranog posuđa pri preradi kontaminirane hrane. Bakterije Campylobacter uobičajene su kod životinja, kako kod životinja koje se uzgajaju za konzumaciju hrane tako i kod kućnih ljubimaca (Heimesaat i dr., 2021.). Ljudi se mogu razboljeti i nakon kontakta s kontaminiranom vodom tijekom rekreacijskih aktivnosti ili pri ispijanju neklorirane vode (Tang et al., 2011.), što je posljedica izravnog kontakta sa zaraženim životinjama ili njihovim izmetom ili izravnog prijenosa s osobe na osobu (Romdhane i Merle, 2021.).

Učinci na zdravlje

Campylobacteriosis uzrokuje upalu želuca (gastroenteritis), što dovodi do (često krvavog) proljeva i povraćanja, kao i bolova u trbuhu, vrućice, glavobolje ili mučnine. Simptomi mogu trajati od jednog do deset dana. U teškim slučajevima mogu nastati odgođeni povezani simptomi, neurološki poremećaji ili druge komplikacije. U rijetkim slučajevima infekcije mogu uzrokovati oblik paralize (tj. Guillain-Barréov sindrom), što može rezultirati trajnim invaliditetom (Saito, 2002).

morbiditet

U zemljama članicama EGP-a (isključujući Švicarsku i Tursku zbog nedostatka podataka) u razdoblju 2007. 2022.:

• 140 241 infekcija koje je 2022. prijavilo 30 zemalja EU-a/EGP-a
• Hospitalizacija je potrebna za 5-10% slučajeva
• 341 smrtni slučaj (ECDC, 2024.) i smrtni slučaj u rasponu od 0,03 do 0,05 %
• Stabilna incidencija od 2015., nakon koje je uslijedio pad broja infekcija 2020., vjerojatno zbog ograničenja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 i mogućeg nedovoljnog prijavljivanja. Ukupna stopa prijavljenih slučajeva 2021. iznosila je 44,5 na 100 000 stanovnika, što je još uvijek niže od stope prijavljenih slučajeva prije 2020. Broj predmeta ostao je stabilan 2022.
• Do 2019. oko 11 – 15 % slučajeva bilo je povezano s putovanjima.

(ECDC, 2017. 2022.; ECDC, 2024.)

Raspodjela po stanovništvu

• Dobna skupina s najvećom incidencijom bolesti u Europi: 0 – 4 godine (ECDC, 2017.–2024.)
• Skupine izložene riziku od teškog tijeka bolesti: mala djeca, starije osobe, osobe s niskim imunitetom
  

Osjetljivost na klimatske promjene

Klimatska prikladnost

Soj Camplyobacter koji je od najveće važnosti za zdravlje ljudi preferira temperature između 37 i 42 °C, koje odgovaraju unutarnjoj tjelesnoj temperaturi nekoliko životinja (Duffy i Dykes, 2006.). Međutim, bakterije mogu preživjeti i izvan tijela životinje. Na primjer, u vodenom okolišu aktivnost bakterije Campylobacter i stvaranje biofilma (tj. tanki, robusni slojevi sluzi bakterijskih zajednica) najviši su na temperaturama između 10 i 15 °C (Thomas et al., 1999.; Bronowski i dr., 2014.).

Sezonalnost

Infekcije se u Europi javljaju tijekom cijele godine, a vrhunac se bilježi ljeti, od lipnja do kolovoza/rujna. Neke godine pokazuju dodatni manji vrhunac početkom godine, često u siječnju (ECDC, 2017.–2024.). Vremenski raspored i intenzitet ljetnog vrhunca razlikuju se među europskim zemljama. Pojava infekcija bakterijom Campylobacter povećava se s višim temperaturama i, iako manje snažno, s povećanjem oborina (Lake et al., 2019.).

Utjecaj klimatskih promjena

Toplija i vlažnija klima s ekstremnijim događajima olakšat će razmnožavanje bakterija i izloženost ljudi patogenima (Fitzgerald, 2015.), stoga se u Europi očekuje više infekcija bakterijom Campylobacter. Poplave povećavaju ljudski kontakt s blatnjavim okolišem i širenjem bakterija, što može pogodovati prijenosu Campylobactera. Prema procjenama dostupnima za skandinavsku regiju očekuje se da će se učestalost kampilobakterioze udvostručiti do 2080. zbog očekivanog povećanja srednjih temperatura i obilnijih padalina (Kuhn et al., 2020.; Zeigler et al., 2014.).

Prevencija & Liječenje

Prevencija

• Cijepljenje pilića nesilica i tovnih pilića te dobri sanitarni uvjeti pri rukovanju pticama kako bi se smanjila prevalencija bakterije Campylobacter u živih životinja
• Dobra sanitarna higijena na farmama (perad) i u klaonicama kako bi se fekalna kontaminacija svela na najmanju moguću mjeru
• Učinkovite sanitarne prakse u industriji prerade mesa i domaćim kuhinjama
• Kuhanje i pasterizacija sirove hrane
• Podizanje svijesti o prijenosu bolesti

Liječenje

• Rehidracija
• Antibiotici u teškim slučajevima

Upućivanja

Bronowski, C., et al., 2014., Role of environmental survival in transmission of Campylobacter jejuni (Uloga preživljavanja okoliša u prijenosu bakterije Campylobacter jejuni), FEMS microbiology letters 356(1), 8-19. http://doi.org/10.1111/1574-6968.12488

Devleesschauwer, B., et al., 2017., Poglavlje 2. – Zdravstveno i gospodarsko opterećenje Campylobactera, u: Klein, G. (ur.), Campylobacter, str. 27.–41. http://doi.org/10.1016/B978-0-12-803623-5.00002-2

Duffy, L. i Dykes, G. A., 2006., Temperatura rasta četiriju sojeva Campylobacter jejuni utječe na njihov kasniji opstanak u hrani i vodi, Letters in Applied Microbiology 43(6), 596–601. https://doi.org/10.1111/j.1472-765X.2006.02019.x

ECDC, 2017.–2024., Godišnje epidemiološko izvješće za razdoblje 2014.–2022. Campylobacteriosis. Dostupno na https://www.ecdc.europa.eu/en/campylobacteriosis/surveillance. Zadnji pristup u kolovozu 2024.

ECDC, 2024., Atlas nadzora zaraznih bolesti. Dostupno na https://atlas.ecdc.europa.eu/public/index.aspx. Zadnji pristup u kolovozu 2024.

EFSA i ECDC, 2022., The European Union One Health 2021 Zoonoses Report, EFSA Journal 20(12), e07666. https://doi.org/10.2903/j.efsa.2022.7666

Fitzgerald, C., 2015., Campylobacter. Klinike u laboratorijskoj medicini 35(2), 289–298.https://doi.org/10.1016/j.cll.2015.03.001

Heimesaat, M. M. i dr., 2021., Human Campylobacteriosis – A Serious Infectious Threat in a One Health Perspective (Ljudska kampilobakterioza – ozbiljna zarazna prijetnja u perspektivi „jedno zdravlje”), u: Backert, S. (ur.), Fighting Campylobacter Infections: Prema pristupu „Jedno zdravlje”,Current Topics in Microbiology and Immunology, Springer International Publishing, str. 1.–23. https://doi.org/10.1007/978-3-030-65481-8_1

Kuhn, K. G. i dr., 2020., Campylobacter infections expected to increase due to climate change in Northern Europe (Zaraze bakterijom Campylobacter za koje se očekuje da će se povećati zbog klimatskih promjena u sjevernoj Europi), znanstvena izvješća br. 10(1), 13874–13885. https://doi.org/10.1038/s41598-020-70593-y

Lake, I., et al., 2019., Exploring Campylobacter seasonality across Europe using the European Surveillance System (TESSy), 2008. – 2016., Eurosurveillance 24(13), 1800028. https://doi.org/10.2807/1560-7917.ES.2019.24.13.180028

Romdhane, R. B. i Merle, R., 2021., The Data Behind Risk Analysis of Campylobacter Jejuni and Campylobacter Coli Infections, Current Topics in Microbiology and Immunology 431, 25–58. https://doi.org/10.1007/978-3-030-65481-8_2

Saito, T., 2002., Fulminant Guillain-Barrèov sindrom nakon campylobacter jejuni enteritisa i anti-gangliozidnih protutijela, Interna medicina 41(10), 760-761. https://doi.org/10.2169/internalmedicine.41.889

Tang, J. Y. H. i dr., 2011., Transfer of Campylobacter jejuni from raw to cooked chicken via wood and plastic cutting boards: Campylobacter jejuni cross-contamination via contaminated cutting boards, Letters in Applied Microbiology 52(6), 581–588. https://doi.org/10.1111/j.1472-765X.2011.03039.x

Thomas, C., et al., 1999, Evaluation of the effect of temperature and nutrients on the survival of Campylobacter spp. (Procjena učinka temperature i hranjivih tvari na preživljavanje bakterije Campylobacter spp.). U mikrokozmima vode, Journal of Applied Microbiology 86(6), 1024–1032. https://doi.org/10.1046/j.1365-2672.1999.00789.x

Zeigler, M., et al., 2014., Outbreak of Campylobacteriosis Associated with a Long-Distance Obstacle Adventure Race – Nevada, listopad 2012., tjedno izvješće o morbiditetu i smrtnosti 63(17), 4. Dostupno na https://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/mm6317a2.htm