European Union flag

Campylobacteriosis je bolest proljeva uzrokovana bakterijom Campylobacter. Bolest je najčešće prijavljena gastrointestinalna bolest i zoonoza (tj. bolest kod ljudi koja potječe od životinja) u Europskoj uniji. Infekcije bakterijom Campylobacter stalno su se povećavale do 2015., nakon čega je incidencija bolesti ostala relativno stabilna do znatnog smanjenja u razdoblju 2020.–2021., uglavnom zbog pandemije bolesti COVID-19 i njezinih propisa (ECDC, 2017.–2024.; 2024.; EFSA i ECDC, 2022.). Visoka učestalost kampilobakterioze (npr. 44,5 slučajeva na 100 000 stanovnika 2021.) i njezin potencijal da uzrokuje dugoročne komplikacije čine tu bolest vrlo važnom sa socioekonomskog stajališta (Devleesschauwer i dr., 2017.; Kuhn i dr. 2020). Predviđa se da će buduće očekivane promjene klimatskih uvjeta i ekstremnih vremenskih uvjeta pogodovati prijenosu bakterije Campylobacter.

Ukupna i domaća stopa prijavljenih slučajeva kampilobakterioze (karta) i ukupni prijavljeni slučajevi (grafikon) u Europi

Napomene: Karta i grafikon prikazuju podatke za države članice EGP-a. Granice i nazivi prikazani na ovoj karti ne podrazumijevaju službeno odobrenje ili prihvaćanje od strane Europske unije. Granice i nazivi prikazani na ovoj karti ne podrazumijevaju službeno odobrenje ili prihvaćanje od strane Europske unije. Bolest se mora prijaviti na razini EU-a, ali izvještajno razdoblje razlikuje se među zemljama. Ako zemlje prijave slučajeve nula, stopa prijavljenih slučajeva na karti prikazana je kao „0”. Ako zemlje u određenoj godini nisu izvijestile o bolesti, ta stopa nije vidljiva na karti i označena je kao „neprijavljena” (posljednji put ažurirana u kolovozu 2024.).

Izvor & amp; prijenos

Ljudi se uglavnom zaraze bakterijama Campylobacter konzumiranjem kontaminirane hrane, često nedovoljno kuhanog mesa ili nepasteriziranog mlijeka, ili korištenjem kontaminiranog pribora pri preradi kontaminirane hrane. Bakterije Campylobacter uobičajene su kod životinja, kako kod životinja koje se uzgajaju za konzumaciju hrane tako i kod kućnih ljubimaca (Heimesaat i dr., 2021.). Ljudi se također mogu razboljeti nakon kontakta s kontaminiranom vodom tijekom rekreacijskih aktivnosti ili pijenja neklorirane vode (Tang et al., 2011.), što je posljedica izravnog kontakta sa zaraženim životinjama ili njihovim izmetom, ili izravnim prijenosom s osobe na osobu (Romdhane i Merle, 2021.).

Učinci na zdravlje

Kampilobakterioza uzrokuje upalu želuca (gastroenteritis), što dovodi do (često krvavog) proljeva i povraćanja, kao i bolove u trbuhu, vrućicu, glavobolju ili mučninu. Simptomi mogu trajati jedan do deset dana. U teškim slučajevima mogu se pojaviti odgođeni povezani simptomi, neurološki poremećaji ili druge komplikacije. U rijetkim slučajevima infekcije mogu uzrokovati oblik paralize (tj. Guillain-Barréov sindrom), što može dovesti do trajne invalidnosti (Saito, 2002.).

Morbiditet

U zemljama članicama EGP-a (osim Švicarske i Turske zbog nedostatka podataka) u razdoblju 2007. 2022.:

  • 140 241 infekcija koje je 2022. prijavilo 30 zemalja EU-a/EGP-a
  • Hospitalizacija je potrebna za 5-10% slučajeva
  • 341 smrtni slučaj (ECDC, 2024.) i smrtni slučaj u rasponu od 0,03 do 0,05 %
  • Stabilna incidencija od 2015., nakon čega je 2020. uslijedio pad broja infekcija, vjerojatno zbog ograničenja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 i mogućeg nedovoljnog prijavljivanja. Ukupna stopa prijavljenih slučajeva 2021. iznosila je 44,5 na 100 000 stanovnika, što je i dalje niže od stope prijavljenih slučajeva prije 2020. Broj predmeta ostao je stabilan 2022.
  • Do 2019. oko 11 – 15 % slučajeva bilo je povezano s putovanjima.

(ECDC, 2017. 2022.; ECDC, 2024.)

Raspodjela među stanovništvom

  • Dobna skupina s najvećom incidencijom bolesti u Europi: 0 – 4 godine (ECDC, 2017. 2024.)
  • Skupine s rizikom od teškog tijeka bolesti: mala djeca, starije osobe, osobe s niskim imunitetom

Osjetljivost na klimatske promjene

Klimatska prikladnost

Sojevi Camplyobacter od najveće važnosti za ljudsko zdravlje preferiraju temperature između 37 i 42 °C, koje odgovaraju unutarnjoj tjelesnoj temperaturi nekoliko životinja (Duffy i Dykes, 2006.). Međutim, bakterije mogu preživjeti i izvan tijela životinje. Na primjer, u vodenom okolišu aktivnost Campylobactera i stvaranje biofilma (tj. tanki, robusni slojevi sluzi bakterijskih zajednica) najviši su na temperaturama između 10 i 15 °C. (Thomas et al., 1999.; Bronowski i dr., 2014.).

Sezonalnost

U Europi se infekcije javljaju tijekom cijele godine, ali naglo dosežu vrhunac ljeti, između lipnja i kolovoza/rujna. Neke godine pokazuju dodatni manji vrhunac početkom godine, često u siječnju (ECDC, 2017. – 2024.). Vrijeme i intenzitet ljetnog vrhunca razlikuju se među europskim zemljama. Pojava infekcija bakterijom Campylobacter povećava se s višim temperaturama i, iako manje izraženo, s povećanjem oborina (Lake i dr., 2019.).

Utjecaj klimatskih promjena

Toplija i vlažnija klima s ekstremnijim pojavama olakšat će razmnožavanje bakterija i izloženost ljudi patogenima (Fitzgerald, 2015.), stoga se u Europi očekuje više infekcija bakterijom Campylobacter. Poplave povećavaju ljudski kontakt s blatnim okruženjima i širenjem bakterija, što može pogodovati prijenosu Campylobactera. Prema procjenama dostupnima za skandinavsku regiju očekuje se da će se učestalost kampilobakterioze udvostručiti do 2080. zbog očekivanog povećanja srednjih temperatura i obilnijih padalina (Kuhn i dr., 2020.; Zeigler et al., 2014.).

Prevencija & amp; Liječenje

Prevencija

  • Cijepljenje pilića nesilica i tovnih pilića i dobri sanitarni uvjeti pri rukovanju pticama kako bi se smanjila prevalencija Campylobactera u živih životinja
  • Dobra sanitarna higijena na (peradrskim) farmama i u klaonicama kako bi se smanjila fekalna kontaminacija
  • Učinkovite sanitarne prakse u mesno-prerađivačkoj industriji i domaćim kuhinjama
  • Kuhanje i pasteriziranje sirove hrane
  • Podizanje svijesti o prijenosu bolesti

Liječenje

  • Rehidracija
  • Antibiotici u teškim slučajevima

F urther informacije

Upućivanja

Bronowski, C., et al., 2014., Role of environmental survival in transmission of Campylobacter jejuni (Uloga opstanka okoliša u prijenosu Campylobacter jejuni), dopisi FEMS-a o mikrobiologiji 356(1), 8-19. http://doi.org/10.1111/1574-6968.12488

Devleesschauwer, B. i dr., 2017., poglavlje 2. Zdravstveno i gospodarsko opterećenje Campylobactera, u: Klein, G. (ur.), Campylobacter, str. 27.–41. http://doi.org/10.1016/B978-0-12-803623-5.00002-2

Duffy, L. i Dykes, G. A., 2006., temperatura rasta četiriju sojeva Campylobacter jejuni utječe na njihovo naknadno preživljavanje u hrani i vodi, Letters in Applied Microbiology 43(6), 596–601. https://doi.org/10.1111/j.1472-765X.2006.02019.x

ECDC, 2017.–2024., Godišnje epidemiološko izvješće za razdoblje 2014.–2022. Kampilobakterioza. Dostupno na https://www.ecdc.europa.eu/en/campylobacteriosis/surveillance. Posljednji put pristupljeno u kolovozu 2024.

ECDC, 2024., Atlas nadzora zaraznih bolesti. Dostupno na https://atlas.ecdc.europa.eu/public/index.aspx. Posljednji put pristupljeno u kolovozu 2024.

EFSA i ECDC, 2022., Izvješće o zoonozama u okviru pristupa „Jedno zdravlje” Europske unije za 2021., EFSA Journal 20(12), e07666. https://doi.org/10.2903/j.efsa.2022.7666

Fitzgerald, C., 2015., Campylobacter. Klinike u laboratorijskoj medicini 35(2), 289–298. https://doi.org/10.1016/j.cll.2015.03.001

Heimesaat, M. M. i dr., 2021., Human Campylobacteriosis – A Serious Infectious Threat in a One Health Perspective (Ozbiljna zarazna prijetnja u perspektivi pristupa „Jedno zdravlje”), u: Backert, S. (ur.), Fighting Campylobacter Infections: Towards a One Health Approach, Current Topics in Microbiology and Immunology, Springer International Publishing, str. 1.–23. https://doi.org/10.1007/978-3-030-65481-8_1

Kuhn, K. G. i dr., 2020., Campylobacter infections expected to increase due to climate change in Northern Europe (Očekuje se da će se infekcije bakterijom Campylobacter povećati zbog klimatskih promjena u sjevernoj Europi), znanstvena izvješća 10. stavak 1., 13874–13885. https://doi.org/10.1038/s41598-020-70593-y

Lake, I., et al., 2019., Exploring Campylobacter seasonality across Europe using The European Surveillance System (TESSy), 2008. – 2016., Eurosurveillance 24(13), 1800028. https://doi.org/10.2807/1560-7917.ES.2019.24.13.180028

Romdhane, R. B. i Merle, R., 2021., The Data Behind Risk Analysis of Campylobacter Jejuni and Campylobacter Coli Infections, Current Topics in Microbiology and Immunology 431, 25–58. https://doi.org/10.1007/978-3-030-65481-8_2

Saito, T., 2002., Fulminant Guillain-Barrèov sindrom nakon campylobacter jejuni enteritisa i anti-gangliozidnih protutijela, Interna medicina 41(10), 760-761. https://doi.org/10.2169/internalmedicine.41.889

Tang, J. Y. H. i dr., 2011., Transfer Campylobacter jejuni od sirove do kuhane piletine putem drva i plastičnih dasaka za rezanje: Unakrsna kontaminacija bakterijom Campylobacter jejuni putem kontaminiranih ploča za rezanje, Pisma u primijenjenoj mikrobiologiji 52(6), 581–588. https://doi.org/10.1111/j.1472-765X.2011.03039.x

Thomas, C., et al., 1999., Procjena učinka temperature i hranjivih tvari na preživljavanje bakterije Campylobacter spp. U vodenim mikrokozmima, Journal of Applied Microbiology 86(6), 1024–1032. https://doi.org/10.1046/j.1365-2672.1999.00789.x

Zeigler, M. i dr., 2014., Outbreak of Campylobacteriosis Associated with a Long-Distance Obstacle Adventure Race—Nevada, listopad 2012., Tjedno izvješće o morbiditetu i smrtnosti 63 (17), 4. Dostupno na: https://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/mm6317a2.htm

Language preference detected

Do you want to see the page translated into ?

Exclusion of liability
This translation is generated by eTranslation, a machine translation tool provided by the European Commission.

Isključenje odgovornosti
Ovaj prijevod generira eTranslation, alat za strojno prevođenje koji je osigurala Europska komisija.