Legionarska bolest

Legionarska bolest, koju uzrokuje Legionella spp., može dovesti do upale pluća i infekcija nekoliko dijelova tijela. Izolirani slučajevi i epidemije javljaju se u svim zemljama u Europi, a većina ih se nabavlja izvan zdravstvenih ustanova. Od 2017. otprilike 10–20 % godišnje prijavljenih slučajeva odnosi se na putovanja (ECDC, 2012.–2023.). Iako je riječ o rijetkoj i uglavnom sporadičnoj respiratornoj infekciji u Europi, ona je znatno nedovoljno dijagnosticirana i prijavljena (ECDC, 2012.–2023.). Povećanje temperature, veći intenzitet padalina i ekstremniji događaji mogu utjecati na rast bakterija i korištenje vode (gdje su bakterije prisutne), što može povećati incidenciju bolesti u određenim regijama.

Stopa prijavljenih ukupnih slučajeva bolesti legionara (karta) i ukupni prijavljeni slučajevi (grafikon) u Europi

_{Izvor: ECDC, 2024., Atlas nadzora zaraznih bolesti}

_{Napomene: Karta i grafikon prikazuju podatke za države članice EGP-a. Granice i nazivi prikazani na ovoj karti ne podrazumijevaju službeno odobrenje ili prihvaćanje od strane Europske unije. Granice i nazivi prikazani na ovoj karti ne podrazumijevaju službeno odobrenje ili prihvaćanje od strane Europske unije. Bolest se mora prijaviti na razini EU-a, ali razdoblje izvješćivanja razlikuje se među zemljama. Kada zemlje prijave nula slučajeva, stopa obavijesti na karti prikazana je kao „0”. Ako zemlje nisu izvijestile o bolesti u određenoj godini, stopa nije vidljiva na karti i označena je kao „neprijavljena” (posljednji put ažurirana u kolovozu 2024.).}

Izvor & prijenos

Od različitih postojećih vrsta bakterije Legionella, L. pneumophila odgovorna je za većinu infekcija bakterijom Legionella kod ljudi, koje uglavnom utječu na donji dišni sustav (Kozak-Muiznieks et al., 2018.). Legionella spp. je česta pojava i prisutna je u malom broju u prirodnim rijekama i jezerima. U umjetnim vodenim sustavima kao što su rashladni tornjevi, rezervoari, kondenzatori za isparavanje, ovlaživači, ukrasne fontane, topla voda i slični sustavi, bakterije se lako mogu razmnožavati i predstavljati zdravstveni rizik.

Postojeće vrste legionele, L. pneumophila, odgovorne su za većinu infekcija bakterijom Legionella u ljudi, koje uglavnom utječu na donji dišni sustav (Kozak-Muiznieks et al., 2018.). Legionella spp. je česta pojava i prisutna je u malom broju u prirodnim rijekama i jezerima. U umjetnim vodenim sustavima kao što su rashladni tornjevi, rezervoari, kondenzatori za isparavanje, ovlaživači, ukrasne fontane, topla voda i slični sustavi, bakterije se lako mogu razmnožavati i predstavljati zdravstveni rizik.

Ljudi su uglavnom zaraženi udisanjem aerosola, tj. kapljica vode u zraku koje sadrže Legionella spp. Udisanje kapljica vode u zraku oko kirurških rana, ili izravan kontakt s ranom, također može zaraziti ljude (Kashif et al., 2017). Pijenje kontaminirane vode ne predstavlja rizik, a infekcije putem osobnog kontakta iznimno su rijetke (Correia et al., 2016.).

Epidemija legionarskih bolesti u smještaju za odmor uglavnom je povezana s vodenim sustavima tople ili hladne vode, uključujući spremnike vode, hotelske sobe, tuševe koji se nalaze u bazenima i toplicama ili vrtne prskalice. Ako su koncentracije bakterija u vodi visoke, osoba koja udiše bakterije zarobljene u kapljicama vode može biti zaražena tijekom tuširanja ili kupanja (Papadakis et al., 2021.). Velike epidemije često su povezane s rashladnim tornjevima ili takozvanim sustavima mokrog zraka. Kada su Legionella spp. prisutni u takvim sustavima, mogu se brzo umnožiti i predstavljati rizik u javnim objektima koji koriste vodu za klimatizaciju kao što su hoteli. Suhi klimatizacijski sustavi nisu opasni.

Legionarska bolest može se steći i u bolnicama kada Legionella spp. kolonizira vodene sustave i uzrokuje infekcije kupanjem, ručnicima koji se zagrijavaju parom, ovlaživačima zraka, ukrasnim fontanama i određenim medicinskim uređajima (Beauté et al., 2020.).

Učinci na zdravlje

Legionarska bolest obično počinje suhim kašljem, vrućicom, glavoboljom, a ponekad i proljevom. Infekcije s Legionella spp. često rezultiraju oblikom upale pluća nekoliko dana nakon infekcije. Najčešće su zahvaćena pluća i gastrointestinalni trakt. U teškim slučajevima, legionarska bolest može utjecati na nekoliko organa i dijelova tijela, što dovodi do visoke stope smrtnosti. Zbog sličnih simptoma, legionarska bolest često se pogrešno dijagnosticira kao redovita plućna infekcija. Međutim, proljev i prisutnost specifičnih enzima u krvi mogu ukazivati na infekciju bakterijom Legionella spp. Kada se dijagnosticira nekoliko ljudi odjednom, to može ukazivati na izbijanje i može se identificirati zajednički izvor infekcije.

Morbiditet & smrtnost

U zemljama članicama EGP-a (isključujući Švicarsku i Tursku zbog nedostatka podataka) u razdoblju 2005. 2021.:

• 117 605 infekcija (ECDC, 2024.)
• Najviša godišnja stopa prijavljenih slučajeva u EU-u/EGP-u zabilježena je 2021. s 2,4 slučaja na 100 000 stanovnika.
• Stope smrtnosti variraju između 7 i 9 posto.
• Od 2014. do 2022. zabilježen je sve veći broj slučajeva, osim 2020. tijekom pandemije bolesti COVID-19 zbog nedovoljnog prijavljivanja i smanjene izloženosti.
• Slučajevi povezani s putovanjima iznosili su 15 – 20 % prije pandemije, ali su se u razdoblju 2020. 2021. smanjili na ispod ili oko 10 %, barem djelomično zbog pandemije i povezanih ograničenja putovanja.

(ECDC, 2012. 2023.)

Raspodjela po stanovništvu

• Dobna skupina s najvećom incidencijom bolesti u Europi: > 65 godina, pri čemu je više od 90 % svih slučajeva prijavljeno u osoba starijih od 45 godina (ECDC, 2012. 2023.)
• Skupine izložene riziku od teškog tijeka bolesti: osobe starije od 45 godina, pušači, osobe s niskim imunitetom ili lošim zdravstvenim stanjem
  
  

Osjetljivost na klimatske promjene

Klimatska prikladnost

Poznato je da Legionella spp. ima veliku temperaturnu toleranciju jer može izdržati temperature između 0 i 68 °C i rasti između 25 i 42 °C s najbržim rastom na 35 °C (Spagnolo et al., 2013.).

Sezonalnost

U Europi se većina infekcija javlja od lipnja do listopada, a vrhunac je zabilježen u ljetnim mjesecima kada su temperature u nekim godinama više (ECDC, 2012.–2023.).

Utjecaj klimatskih promjena

Bolest legionara može se povećati povećanjem godišnjih oborina i prosječne temperature, intenziteta padalina i trajanja, što je povezano s klimatskim promjenama (Han, 2021.; Pampaka et al., 2022.). Povećanje količine oborina najvažniji je pokretački klimatski čimbenik jer se Legionella spp. prenosi vodom. Češća ili intenzivna razdoblja suše uzrokuju niske stope protoka, što s druge strane također može povećati rast bakterija. Osim toga, povećanje temperature zraka pogoduje rastu bakterija u većini europskih zemalja, budući da optimalni uvjeti za rast bakterija nisu prečesto prošli, npr. optimalni rast događa se na 35 °C za Legionella spp. (Spagnolo i dr., 2013.). Zbog promjene temperature i kišnih uvjeta, koji postaju prikladniji za Legionelu, vjerojatno je da će se bakterije i s njima povezana bolest proširiti prema sjeveru u Europi, a u prethodno nezahvaćenim područjima moglo bi doći do slučajeva ili izbijanja bolesti Legionaira.

Prevencija & Liječenje

Prevencija

• Pravilno održavanje sustava umjetne vode i izbjegavanje čimbenika rizika (uključujući organski materijal, temperature tople vode (25 – 42 °C) i niske stope protoka), npr. cirkulacijom tople vode (> 60 °C)
• Održavanje vodoopskrbnih sustava za pitku vodu i ukrasnih fontana koje mogu širiti aerosoli i kapljice, npr. opskrbljivanjem vodom na temperaturama ispod 25 °C i redovitim čišćenjem
• Održavanje sigurnog vodnog okruženja za rekreativne aktivnosti čestim čišćenjem i upotrebom dezinficijensa (npr. klora)
• Poboljšano upravljanje sigurnošću vode na brodovima, npr. održavanjem temperature vode izvan povoljnog raspona za Legionella spp. i redovitom dezinfekcijom
• Nadzor bolesti legionara, npr. Europska mreža legionara za nadzor bolesti (ELDSNet), kako bi se omogućilo otkrivanje bolesti i naknadne mjere odgovora za sprečavanje širenja bolesti

(Nacionalne akademije znanosti, inženjerstva i medicine, 2020.; Sciuto i dr., 2021.)

Liječenje

Antibiotici

Upućivanja

Beauté, J., et al., 2020., Healthcare-Associated Legionnaires' Disease, Europa, 2008.–2017., Emerging Infectious Diseases 26(10), 2309-2318. https://doi.org/10.3201/eid2610.181889

Correia, A.M. i dr., 2016., Probable Person-to-Person Transmission of Legionnaires’ Disease, New England Journal of Medicine 374 (5), 497-498. https://10.1056/NEJMc1505356

ECDC, 2012.–2023., Godišnja epidemiološka izvješća za razdoblje 2010.–2021. – Legionarska bolest. Dostupno na https://www.ecdc.europa.eu/en/legionnaires-disease/surveillance-and-disease-data/surveillance. Zadnji pristup u kolovozu 2024.

ECDC, 2024., Atlas nadzora zaraznih bolesti. Dostupno na https://atlas.ecdc.europa.eu/public/index.aspx. Zadnji pristup u kolovozu 2024.

Han, X. Y., 2021., Učinci klimatskih promjena i izloženosti cestama na brzorastuće stope incidencije legioneloze u Sjedinjenim Američkim Državama, PLOS ONE 16(4), e0250364. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0250364

Kashif, M., et al., 2017., Legionella pneumonia povezana sa sindromom teškog akutnog respiratornog distresa i difuznim alveolarnim krvarenjem – Rijetka asocijacija, Izvješća o slučajevima respiratorne medicine 21, 7–11. https://doi.org/10.1016/j.rmcr.2017.03.008

Kozak-Muiznieks, N. A. i dr., 2018., komparativna analiza genoma otkriva složenu strukturu populacije podvrste Legionella pneumophila, Infection, Genetics and Evolution 59, 172–185. https://doi.org/10.1016/j.meegid.2018.02.008

Nacionalne akademije znanosti, inženjerstva i medicine, 2020., Management of Legionella in Water Systems (Upravljanje legionelom u vodnim sustavima). Washington, DC, The National Academies Press. https://doi.org/10.17226/25474

Pampaka, D. i dr., 2022., Meteorološki uvjeti i sporadični slučajevi Legionnairesove bolesti – sustavni pregled, Environmental Research 214, 114080. https://doi.org/10.1016/j.envres.2022.114080

Papadakis, A., et al., 2021., Legionella spp. Kolonizacija u vodnim sustavima hotela povezana s bolešću legionara povezanih s putovanjima, voda 13(16), 2243. https://doi.org/10.3390/w13162243

Sciuto, E. L. i dr., 2021., Environmental Management of Legionella in Domestic Water Systems: Konsolidirani i inovativni pristupi za metode dezinfekcije i procjenu rizika, mikroorganizmi 9 (3), 577. https://doi.org/10.3390/mikroorganizmi9030577

Spagnolo, A. M., et al., 2013., Legionella pneumophila in health facilities, Reviews in Medical Microbiology 24(3), 70–80. https://doi.org/10.1097/MRM.0b013e328362fe66