Šumski požari

Šumski požari uzrokuju smrtne slučajeve, opekline te bolesti dišnog sustava i kardiovaskularne bolesti uzrokovane izlaganjem dimu. Posebno su ugrožene ranjive skupine, uključujući djecu, starije osobe, trudnice te radnike na otvorenom i spasioce. Klimatske promjene povećavaju učestalost, intenzitet i širenje šumskih požara u područjima sklonima požarima, posebno u sredozemnim i umjerenim regijama.

Zdravstvena pitanja

Učinci šumskih požara na zdravlje uključuju i fizičke i mentalne učinke. Izravno izlaganje plamenu ili toplini zračenja može uzrokovati opekline, ozljede i bolesti povezane s toplinom (npr. dehidracija, toplinski udar), što može dovesti do smrti (Finlay i dr., 2012.). Ozbiljne opekline zahtijevaju njegu u posebnim jedinicama i nose rizik od komplikacija s više organa.

Šumski dim sadrži visoke razine lebdećih čestica (PM), ugljičnog monoksida i dušikovih oksida. PM u dimu požara obično ima malu veličinu čestica (u usporedbi s PM-om u gradskom zraku) i ima visok sadržaj oksidativnih i proupalnih komponenti, što može dovesti do snažnih toksičnih učinaka (Dong et al., 2017). Izloženost teškom dimu u područjima koja okružuju šumski požar može uzrokovati iritaciju oka i kože ili dovesti do pojave ili pogoršanja akutnih i kroničnih bolesti dišnog sustava (Finlay et al., 2012.; Kizer, 2021.; Xu i dr., 2020.). Nakon šumskih požara zabilježen je porast preuranjenih smrtnih slučajeva, bolesti dišnog sustava i broja slučajeva upale pluća (EGP, 2020.). Izloženost dimu iz požara također je povezana s kardiovaskularnim bolestima i smrtnošću, što je posljedica izloženosti povećanim koncentracijama čestica ili psihološkog stresa (Analitis et al., 2012.; Liu et al., 2015.).

Kad je riječ o mentalnom zdravlju, osobe pogođene traumatskim iskustvima, kao što su gubitak voljenih osoba, oštećenje imovine ili uništavanje osnovne infrastrukture na njihovu području, izložene su povećanom riziku od posttraumatskog stresnog poremećaja, depresije i nesanice. Ti se učinci mogu pojaviti odmah ili dugoročno (Xu et al., 2020.).

Populacije koje su posebno osjetljive na štetne učinke dima iz požara uključuju starije osobe, djecu, osobe s postojećim kardiovaskularnim i/ili respiratornim problemima i trudnice. Radnici na otvorenom i spasilački radnici također su izloženi visokom riziku zbog povećane profesionalne izloženosti (Xu i dr., 2020.). Budući da PM u požaru dima može doći do udaljenosti do tisuća kilometara od požara, populacija velikih područja izložena je povećanom riziku zbog izloženosti dimu.

^{Izvor: CATDAT by RiskLayer GmBH. Skup podataka pripremljen je i stavljen na raspolaganje u okviru Sporazuma o razini usluga između EGP-a i Europske komisije (RTD) na temu „Poboljšanje pristupa in situ podacima o promatranju Zemlje kao potpora politikama i aktivnostima prilagodbe klimatskim promjenama.}

Primijećeni učinci

Između 1945. i 2016. godine 865 osoba u četiri sredozemne regije (Grčka, Portugal, Španjolska i talijanski otok Sardinija) izgubilo je život zbog šumskih požara. Većina smrtnih slučajeva bili su civili, u kojima je ubijeno 366 osoba, zatim vatrogasci (266) i posada zrakoplova (96) (Molina-Terrén et al., 2019.). Od 1980. do 2023. u 32 države članice EGP-a zabilježen je 741 smrtni slučaj povezan sa šumskim požarima (vidjeti preglednik karte na vrhu stranice).

Zagađenje zraka PM_2.5uzrokovano požarima vegetacije diljem Europe 2005. uzrokovalo je više od 1400 preuranjenih smrti; preko 1000 preuranjenih smrti uzrokovano je 2008. godine (Kollanus et al. 2017). Nakon niza šumskih požara 2002. u blizini Vilniusa u Litvi, broj slučajeva bolesti dišnog sustava povećao se 20 puta (Pereira, 2015.). U analizi šumskih požara 2018. u Švedskoj izloženost sitnim lebdećim česticama (PM_2,5) bila je povezana s kratkoročnim učincima na zdravlje dišnih putova (Tornevi i dr., 2021.). U nekim općinama u Portugalu pronađene su snažne pozitivne korelacije između pojave šumskih požara i broja slučajeva upale pluća (Santos i dr., 2015.).

Postoji velika međugodišnja varijabilnost broja šumskih požara i područja koja su izgorjeli zbog velikih razlika u meteorološkim čimbenicima rizika. U 2018. godini, obilježenoj rekordnim sušama i visokim temperaturama, više europskih zemalja pogođeno je velikim požarima nego ikad prije, u mediteranskoj regiji, ali i u sjevernoj i središnjoj Europi (Lancet Countdown i EEA, 2021.). U ljeto 2021. tisuće ljudi evakuirano je zbog požara u Grčkoj i južnoj Italiji (internetske stranice Europske službe za civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći, objavljene u studenome 2021.).

Predviđeni učinci

Vremenski uvjeti utječu na opterećenje gorivom jer suše utječu na vegetaciju; rizik od paljenja (kroz visoke temperature ili grmljavinske oluje); i širenje šumskih požara (jaki vjetrovi) (San-Miguel-Ayanz et al., 2020.).

Predviđa se da će porast temperature i promijenjeni obrasci padalina povećati učestalost i intenzitet šumskih požara te produljiti sezonu rizika od šumskih požara (Liu et al., 2010.; Pechony i Shindell, 2010.) – uglavnom u mediteranskim zemljama, ali i u umjerenim regijama suočit će se sa sve većim rizikom (Depicker i dr., 2018.).

Očekuje se da će se izloženost europskog stanovništva povećati zbog širenja područja sklonih požarima i širenja urbanih područja na ta područja (EGP, 2020.).

Odgovori politika

Planiranje uporabe zemljišta, kojim se smanjuje širenje urbanih područja u šume i područja četkica, važna je mjera kojom se ograničavaju učinci šumskih požara na naseljena područja, kao i regulacija upotrebe nerazvijenih zemljišta oko naselja kako bi se izbjegle aktivnosti koje bi mogle uzrokovati požare. Promicanje vrsta pokrova zemljišta s niskim razinama rizika od požara (npr. zrele autohtone šume) primjer je jeftine mjere. Opsežne poljoprivredne prakse, kao što su upotreba ispaše životinja na pašnjacima, agrošumarstvo, tj. praksa integracije drvenaste vegetacije i poljoprivrednih usjeva i/ili stoke, drugi su alati za upravljanje kako bi se smanjila vjerojatnost pojave i širenja šumskih požara (EGP, 2020.).

Budući da većina šumskih požara u Europi počinje zbog ljudske aktivnosti (požar ili nemar), podizanje svijesti ključna je mjera za smanjenje rizika od šumskih požara (EGP, 2020.).

Na europskoj razini Europski informacijski sustav za šumske požare (EFFIS) Službe EU-a za upravljanje kriznim situacijama programa Copernicus (CEMS) prati aktivnosti povezane sa šumskim požarima u gotovo stvarnom vremenu te nudi mjesečna i sezonska predviđanja anomalija temperature i padalina koje povećavaju rizik od šumskih požara. Na nacionalnoj razini postoje primjeri ranih upozorenja: u Portugalu je razvijen nacionalni sustav uzbunjivanja i upozoravanja, pri čemu se upozorenja šalju tekstualnim porukama mobilnim telefonima aktivnima u područjima izloženima riziku od šumskih požara ili drugih ekstremnih događaja (EGP, 2020.).

Od 2019. Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu nadograđen je programom rescEU, kojim se zemljama nudi zajednička potpora u slučaju katastrofa zaštitom građana i upravljanjem rizicima. Europska komisija sufinancira pripravnost vatrogasne flote sustava rescEU kako bi se uklonili mogući nacionalni nedostaci u odgovoru na šumske požare. Od 2007. do 2020. 20 % svih zahtjeva za pomoć u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu bilo je odgovor na šumske požare (EK, 2021.).

Povezani resursi

Indicator

European Forest Fire Information System (EFFIS)

Information portal

Copernicus Emergency Management Service (CEMS)

Information portal

Upućivanja

Analitis, A. i dr. Šumski požari povezani su s povećanom smrtnošću u gustom urbanom okruženju. Zauzeto. Environ. Med. 69, 158.–162. https://doi.org/10.1136/OEM.2010.064238
Depicker, A. i dr. (2018.) Prva procjena rizika od šumskih požara za Belgiju. Nat. Opasnosti Zemlja Syst. Sci. Raspravljaj. 1–32. https://doi.org/10.5194/NHESS-2018-252
Dong, T.T.T. i dr. (2017.) In vitro procjena toksičnosti emisija iz požara: Preispitivanje. Sci. Ukupno Environ. 603–604, 268–278. https://doi.org/10.1016/J.SCITOTENV.2017.06.062
Europska komisija (2021.), Šumski požari.
EEA (2020.) Urbana prilagodba u Europi: kako gradovi reagiraju na klimatske promjene.
Finlay, S.E. i dr. (2012.) Utjecaj šumskih požara na zdravlje. PLoS Curr. 4. https://doi.org/10.1371/4F959951CCE2C
Kizer, K.W. (2021.), Wildfire Smoke Pollution, Climate Change, and Skin Disease (Zagađenje dima uzrokovano šumskim požarima, klimatske promjene i kožne bolesti). Dermatologija JAMA 157, 639–640. https://doi.org/10.1001/JAMADERMATOL.2021.0026
Kollanus, V. i dr. (2017.) Smrtnost zbog izloženosti česticama PM2,5 uzrokovane vegetacijom u Europi – procjena za 2005. i 2008. Environ. Zdravstvena perspektiva. 125, 30–37. https://doi.org/10.1289/EHP194
Lancet Countdown i EEA (2021.), The Lancet Countdown on Health and Climate Change: Odgovor na zdravstvene rizike klimatskih promjena u Europi.
Liu, J.C. i dr. (2015.) A systematic review of the physical health impacts from non-procupational exposure to wildfire smoke (Sustavni pregled učinaka na fizičko zdravlje zbog izloženosti dimu iz šumskih požara izvan radnog mjesta). Environ. Rez. 136, 120–132. https://doi.org/10.1016/J.ENVRES.2014.10.015
Liu, Y. i dr. (2010.), Trends in global wildfire potential in a changing climate (Trendovi globalnog potencijala šumskih požara u kontekstu klimatskih promjena). Zbog... Ecol. Upravljati. 259, 685–697. https://doi.org/10.1016/J.FORECO.2009.09.002
Molina-Terrén, D.M. i dr. (2019.) Analiza smrtnih slučajeva od šumskih požara u južnoj Europi: Španjolska, Portugal, Grčka i Sardinija (Italija). Int. J. Wildl. Požar 28., 85.–98. https://doi.org/10.1071/WF18004
Pechony, O. i Shindell, D.T. (2010) Pokretne sile globalnih požara tijekom prošlog tisućljeća i sljedećeg stoljeća. Proc. Natl. Acad. Sci. U. S. A. 107, 19167–19170. https://doi.org/10.1073/PNAS.1003669107
Pereira, P. (2015.) Wildfires in Lithuania, in: Bento Gonçalves, A. J. i Vieira, A. A. B. (Eds), Wildland Fires: A Worldwide Reality, Nova Science Publishers, Inc., New Yoerk, Pp. 185-198.
San-Miguel-Ayanz, J. i dr. (2020.) Šumski požari u Europi, na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi 2019.
Santos, M.Y. i dr. (2015) Jesu li šumski požari i pneumonija prostorno i vremenski povezani? Lect. Bilješke Comput. Sci. (uključujući Subser. Lect. Bilješke Artif. Intell. Lect. Bilješke Bioinformatika) 9043, 42–53. https://doi.org/10.1007/978-3-319-16483-0_5
Tornevi, A. i dr. (2021.) Učinci dišnog sustava na zdravlje dišnog sustava dima uzrokovanog šumskim požarima tijekom ljeta 2018. u regiji Jämtland Härjedalen, Švedska. Int. J. Environ. Javno liječenje. 2021., sv. 18, str. 6987. 18, 6987. https://doi.org/10.3390/IJERPH18136987
Xu, R. i dr. (2020.), Wildfires, Global Climate Change, and Human Health (Šumski požari, globalne klimatske promjene i ljudsko zdravlje). The New England Journal of Medicine 2020; 383: 2173-2181 https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMsr2028985

Šumski požari

Zdravstvena pitanja

Primijećeni učinci

Predviđeni učinci

Odgovori politika

Povezani resursi

Upućivanja

Language preference detected

Exclusion of liability