All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiessektor ima ključnu ulogu u dobrobiti društva, ali i znatno doprinosi emisijama stakleničkih plinova. Dok je proučavanje zdravstvenih rizika klimatskih promjena sada dobro uhodano područje istraživanja (Kirk et al. 2021., Pichler i dr., 2019.), naše razumijevanje doprinosa zdravstvenog sektora klimatskim promjenama putem emisija stakleničkih plinova još uvijek se razvija.
Stoga, kao dio nastojanja da se postigne nulta neto stopa dekarbonizacije društva, mjere za ublažavanje emisija stakleničkih plinova u zdravstvenom sektoru moraju biti dio rješenja. Zbog toga je razumijevanje mjesta emisija u zdravstvenim sustavima ključno za utvrđivanje mogućnosti za djelovanje u području klime.
Koji su izvori emisija stakleničkih plinova u zdravstvenom sektoru?
U skladu sa standardima obračunavanja emisija stakleničkih plinova, emisije iz zdravstvenog sektora mogu se razvrstati u tri glavne kategorije:
- Izravne emisije (opseg 1.) proizlaze iz potrošnje energije na licu mjesta, kao što su grijanje, hlađenje i generatori, te iz uporabe medicinskih plinova s velikim utjecajem kao što su anestetici.
- Neizravne emisije iz kupljene energije (opseg 2) povezane su s električnom energijom, grijanjem i hlađenjem kupljenima od vanjskih pružatelja usluga.
- Ostale neizravne emisije (opseg 3.) uključuju emisije iz proizvodnje i prijevoza farmaceutskih proizvoda, medicinske opreme i prehrambenih usluga, kao i iz prijevoza osoblja i pacijenata, usluga čišćenja i gospodarenja otpadom.

Izvor: Prilagođeno iz zdravstvene zaštite bez štete, 2022.
U Europskoj uniji zdravstveni sektor u prosjeku je 2014. činio 4,29 % nacionalnih emisija stakleničkih plinova (Zdravstvena skrb bez štete, 2021.). Međutim, među zemljama postoje znatne razlike u udjelu nacionalnih emisija uzrokovanih zdravstvenom skrbi (s 2 % na 6 % u nekim zemljama) i u samim izvorima zdravstvenih emisija, razvrstanih u područja primjene.
Napomene: Podaci se odnose na 2018. *Prosjeci za EGP-32 ne uključuju Cipar, Lihtenštajn i Maltu jer podaci za te zemlje nisu bili dostupni.
Područje primjene 1. odnosi se na izravne emisije koje nastaju u zdravstvenim ustanovama. Područje primjene 2. odnosi se na neizravne emisije iz kupljene električne energije koja se upotrebljava u zdravstvenim ustanovama. Područje primjene 3. odnosi se na sve ostale neizravne emisije u cijelom lancu opskrbe u području zdravstvene skrbi.
Izvor: Prilagođeno OECD-u (2025.).
Većina zdravstvenih emisija proizlazi iz neizravnih izvora. Oko 78 % emisija u zdravstvu u zemljama EU-a 2018. potječe iz lanaca opskrbe (opseg 3.), čime se naglašava važnost sustava nabave i proizvodnje u nastojanjima da se smanje emisije (prosjek EU-a za 2018., osim Cipra i Malte, vlastiti izračuni na temelju OECD-a, 2025.).
Emisije u zdravstvu u brojkama
4.29%
Udio svih nacionalnih emisija koje se temelje na potražnji 1
78%
emisija iz zdravstvene zaštite koje potječu iz lanaca opskrbe (područje primjene 3.) 1
77%
Povećanje emisija stakleničkih plinova iz globalne farmaceutske industrije 2
1 Prosjek EGP-a za 2018.–32. (osim Cipra, Lihtenštajna i Malte, vlastiti izračuni na temelju OECD-a, 2025.)
2 1995.–2019. (Haagenars i dr., 2025.)
Kako zdravstvena zaštita može smanjiti emisije?
Najučinkovitije poluge za dekarbonizaciju zdravstvene skrbi razlikuju se u svakoj zemlji kao funkcija doprinosa svakog opsega emisija ukupnim emisijama zdravstvenog sektora.
Smanjenje emisija iz opsega 1 uključuje poboljšanje učinkovitosti korištenja energije iz fosilnih izvora ili prelazak na obnovljive izvore primarne energije za grijanje i hlađenje. U kontekstu bolnica smanjenje istjecanja nekih medicinskih plinova može utjecati na emisije stakleničkih plinova jer neki plinovi koji se upotrebljavaju kao anestetici, kao što je desfluorane, imaju učinak staklenika stotinama puta snažniji od ugljikova dioksida (Zdravstvena skrb bez štete, 2019.). Emisije iz potrošnje energije za prijevoz pacijenata obuhvaćene su i emisijama iz opsega 1, koje se mogu smanjiti upotrebom električnih vozila umjesto vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, te prelaskom na održivija zrakoplovna goriva za zračni prijevoz pacijenata.
U kontekstu smanjenja emisija iz opsega 2, prijelaz s fosilnih goriva na opskrbu energijom iz obnovljivih izvora važan je pokretač smanjenja emisija. U slučaju sustava centraliziranog hlađenja ili grijanja s visokim emisijama koji opskrbljuju bolnice, za smanjenje emisija mogla bi biti potrebna naknadna ugradnja mreže za hlađenje ili grijanje kako bi se osigurali održiviji izvori energije. Osim toga, smanjenje potrošnje električne energije ulaganjem u energetsku učinkovitost zgrada također je poluga za smanjenje emisija iz kupljene električne energije.
Smanjenja emisija iz opsega 3 obuhvaćaju ograničavanje neizravnih emisija iz proizvodnje i prijevoza proizvoda ili ljudi na lokaciju. Proizvodnja farmaceutskih proizvoda i medicinskih proizvoda može biti glavni izvor emisija stakleničkih plinova s pomoću energetski intenzivnih procesa potrebnih za njihovu proizvodnju. Kad je riječ o tim izvorima emisija, mjere se moraju poduzeti na razini proizvođača, ali i na razini strategija nabave za zdravstvene djelatnike kojima se prednost daje proizvodima proizvedenima na održiv način. Održiva opskrba bolnica hranom može biti i poluga za smanjenje emisija iz opsega 3 upotrebom proizvoda iz lokalnih izvora s nižim ugljičnim otiskom i organizacijskim promjenama kako bi se spriječilo rasipanje hrane (Talbot i dr., 2025.). Naposljetku, održivije gospodarenje otpadom, vodom i odvodnjom može doprinijeti i smanjenju emisija iz opsega 3 (Oruçoğlu i dr., 2024.).
Smanjenjem emisija iz izravnih i neizravnih izvora može se na sveobuhvatan način smanjiti otisak zdravstvenih aktivnosti, kao što pokazuje primjer sustava zdravstvene zaštite u Ženevi:

Izvor: Prilagođeno iz Mermillod et al., 2024.
Osim ovdje istaknutih širokih mjera, u literaturi se naglašava i važnost promjene svakodnevnih praksi u zdravstvu kako bi se postiglo smanjenje emisija. Naposljetku, ekološki održiviji zdravstveni sustav može se postići ako zdravstveni djelatnici uzmu u obzir najbolje prakse i primijene ih u svakodnevnom radu (Yeboah i dr., 2024.).
Primjeri inicijativa
Sljedeći primjeri iz cijele Europe pokazuju kako se različitim vrstama inicijativa mogu riješiti problemi emisija u različitim područjima djelovanja zdravstvenog sektora:
Upućivanja
Language preference detected
Do you want to see the page translated into ?








