Obrazovanje o stanju klimatskih promjena u Europi

Nedostatak obrazovanja u području klime i zdravlja

Klimatske promjene ne podučavaju se u velikoj mjeri studentima u području zdravstva i javnog zdravlja u Europi

• Godine 2020. 25 % (153 od 592) medicinskih škola u Europi pružalo je formalno obrazovanje o klimatskim promjenama. Osim toga, prema neobjavljenim rezultatima istraživanja koje je provela Međunarodna federacija udruga studenata medicine, u 20 % škola (118 od 592) aktivnosti učenja koje su vodili učenici uključivale su teme povezane s klimatskim promjenama i zdravljem. Ti su brojevi veći od globalnih rezultata (15 % odnosno 12 %).
  
• Veći udio – 64 % (29 od 45) – europskih škola javnog zdravlja pružilo je 2020. klimatsko i zdravstveno obrazovanje (Orhan i dr., 2021.)

Nedostatak znanja o klimatskim promjenama može utjecati na medicinsku praksu i javnozdravstvene mjere

• Medicinska praksa, a posebno primarna skrb, ima ključnu ulogu u prilagodbi klimatskim promjenama (Litke et al., 2024.). Osim što pružaju dijagnostiku i liječenje, liječnici i medicinske sestre među najpouzdanijim su stručnjacima u Europi (Ipsos, 2024.). Stoga mogu učinkovito upozoriti svoje pacijente na rizike povezane s klimatskim opasnostima, kao što su ekstremni vremenski uvjeti ili nove zarazne bolesti.
  
• Potrebno je dodatno povećati svijest liječnika kako bi se bolje nosili s posljedicama klimatskih promjena (Litke i dr., 2024.). Prema istraživanju The Economist, tri četvrtine liječnika i medicinskih sestara u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenoj Kraljevini 2022. nije imalo potporu u pogledu ekološke pismenosti te su im nedostajali vrijeme, resursi i obrazovanje za obrazovanje pacijenata o učincima klimatskih promjena.
  
• Učinkovito obrazovanje u području klime i zdravlja omogućuje stručnjacima u području javnog zdravlja stjecanje znanja i vještina potrebnih za provedbu prilagodljivih strategija, zagovaranje održivih politika i izgradnju otpornih zdravstvenih sustava.

Pozivi i obveze za više obrazovanja i osposobljavanja

• U zajedničkoj izjavi tematske mreže Platforme za zdravstvenu politiku EU-a „Djelovanje u području klime putem obrazovanja i osposobljavanja u području javnog zdravlja” (2022.) pod vodstvom Udruženja škola za javno zdravstvo u europskoj regiji (ASPHER) naglašava se da su za javno zdravlje i zdravstvene djelatnike potrebni osnovno osposobljavanje i kontinuirani profesionalni razvoj kako bi bolje razumjeli veze između klime i zdravlja te kako bi to postalo prioritet u njihovu radu. Poziva na ažuriranje kurikuluma za preddiplomske i poslijediplomske programe te na trajno stručno usavršavanje uključivanjem koncepata kao što su „Jedno zdravlje” i „Planetalno zdravlje”. Zajedničku izjavu podržalo je gotovo 100 stručnih tijela, organizacija civilnog društva i sveučilišta u području javnog zdravlja i zdravstvene skrbi.
  
• Međunarodno udruženje nacionalnih instituta za javno zdravstvo (IANPHI) u svojem se planu djelovanja u području zdravlja i klimatskih promjena iz 2021. obvezalo na jačanje kapaciteta, kompetencija i osposobljavanja uzajamnom potporom i razmjenom znanja među institutima kako bi im se pružila potpora u njihovu razvoju kao ključnih aktera u području klime.
  
• Na ministarskoj razini 2022. u priopćenju ministara zdravstva skupine G7 zemlje članice obvezale su se na rješavanje zdravstvenih posljedica klimatskih promjena i izgradnju održivih i klimatski neutralnih zdravstvenih sustava otpornih na klimatske promjene. Uključuje cilj uključivanja aspekata povezanih s klimatskim promjenama u obrazovanje i osposobljavanje zdravstvenih djelatnika i stručnjaka u području javnog zdravlja.
  
• Stalni odbor europskih liječnika (CPME), koji predstavlja nacionalne zdravstvene udruge diljem Europe, u svojoj je politici o klimatskim promjenama i zdravlju iz 2023. pozvao EU, njegove države članice i lokalne oblikovatelje politika da djeluju, osiguravajući da studenti medicine, liječnici i drugi zdravstveni djelatnici budu osposobljeni za informiranje ljudi o učincima klimatskih promjena na zdravlje i liječenje pacijenata koji su njima pogođeni.
  
• U srpnju 2023. zemlje članice SZO-a iz europske regije donijele su izjavu sa Sedme ministarske konferencije o okolišu i zdravlju koju je u srpnju 2023. u Budimpešti organizirao SZO/Europa. Zemlje su se, među ostalim, obvezale na jačanje klimatske pismenosti zdravstvenih djelatnika kako bi im se omogućilo da odgovore na učinke klimatskih promjena na zdravlje i smisleno se uključe u razvoj politike u području klimatskih promjena u zdravstvenom sektoru.
  
• Na međunarodnoj razini Deklaracijom o klimi i zdravlju s konferencije COP 28 Ujedinjenih Arapskih Emirata (2023.) 148 zemalja potpisnica obvezuje se, među ostalim prioritetima, na poboljšanje sposobnosti zdravstvenih sustava da predvide i provedu intervencije za prilagodbu klimatskim promjenama koje provodi zdravstvena radna snaga spremna za klimu.
  
• Globalni konzorcij za obrazovanje o klimi i zdravlju (GCCHE), osnovan 2017., globalna je mreža škola i programa zdravstvenih zanimanja, uključujući škole i programe javnog zdravlja, medicine i sestrinstva s tajništvom koje je smješteno na Sveučilištu Columbia.
  
• Europska mreža za obrazovanje u području klime i zdravlja (ENCHE), pod vodstvom Sveučilišta u Glasgowu, osnovana je 2024. kao regionalna mreža GCCHE-a kako bi se sljedećoj generaciji lijekova pružilo znanje i uvid u održive zdravstvene prakse i podržao prelazak na zdravstvene sustave s nultom neto stopom emisija usmjerene na pacijente. Mreža je otvorena za nove članove.

Stanje obrazovanja o klimatskim promjenama u školama javnog zdravstva u Europi

ASPHER i GCCHE prate razvoj osposobljavanja u području klime i zdravlja u školama javnog zdravlja u Europi.

Ključni nalazi

• široko rasprostranjeno usvajanje: U Europi je 2024. više od 80 % ispitanih škola javnog zdravlja nudilo klimatsko i zdravstveno obrazovanje, u usporedbi sa 66 % na globalnoj razini (Sorensen i dr., 2024.).
  
• Različite razine obrazovanja: Teme povezane s klimom uključene su na strukovnoj, preddiplomskoj, poslijediplomskoj i doktorskoj razini. Diplomski programi imaju najveću integraciju ove teme.
  
• Osnovne kompetencije: Institucije se usredotočuju na osam ključnih područja, sa snažnom pokrivenošću u "Temeljna znanost" i "Strategije zdravstvenog sustava". Međutim, i dalje postoje nedostaci u praktičnim vještinama, kao što je angažman dionika.

Detaljni nalazi

• Među 66 ispitanih škola javnozdravstvenih ustanova 53 ustanove (80 %) pružale su klimatsko i zdravstveno obrazovanje (Sorensen et al., 2024.; vidjeti sliku 1.). To se može smatrati napretkom od 2020., kada je 64 % škola javnog zdravlja u europskoj regiji nudilo obrazovanje u području klime i zdravlja (Orhan i dr., 2021.).
  
• Među 53 institucije koje su 2024. pružale klimatsko i zdravstveno obrazovanje, 60 % njih uključilo je te teme u svoj obvezni temeljni kurikulum, a 40 % ih je ponudilo kao izborne module (neke institucije nude oboje).
  
• Većina škola javnog zdravstva koje nude tečajeve o klimi i zdravlju pronađena je u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji i Portugalu.

• Diplomski programi najčešće uključuju obrazovanje o klimatskim promjenama u javno zdravlje, nakon čega slijedi doktorska razina (vidjeti sliku 2.). Neke škole javnog zdravstva u Njemačkoj, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini uspostavile su snažne programe koji integriraju obrazovanje o klimi i zdravlju na više akademskih razina.
  
• Na svim razinama obrazovanja većina obrazovnih programa u području klime i zdravlja uspostavljena je u posljednjih pet godina. Samo nekoliko škola izvijestilo je da su podučavale o toj temi više od 10 godina.

Odgovori na istraživanje GCCHE 2023/2024 o obrazovanju u području klime i zdravlja u europskoj regiji SZO-a (Sorensen i dr., 2024.).

Broj škola javnog zdravstva koje nude obrazovanje u području klime i zdravlja prema razini obrazovanja (Sorensen et al., 2024.).