Sustavi ranog upozoravanja

Sustavi ranog upozoravanja na klimatske rizike za zdravlje i dobrobit moraju se oslanjati na čvrstu znanstvenu i tehničku osnovu koja omogućuje usmjeravanje na regije i najugroženije skupine stanovništva. Sustavi ranog upozoravanja uključuju otkrivanje, analizu, predviđanje, a zatim širenje upozorenja, nakon čega slijedi donošenje odluka i provedba odgovora.

Takvi sustavi upozoravaju dionike i ranjivo stanovništvo na klimatske opasnosti kao što su tropske ciklone, poplave, oluje, lavine, tornada, jake grmljavinske oluje, ekstremna vrućina i hladnoća, šumski požari, suše itd. Kako bi sustav ranog upozoravanja bio učinkovit i potpun, mora sadržavati četiri međusobno povezana elementa: i. znanje o rizicima, ii. usluge praćenja i upozoravanja, iii. širenje informacija i komunikacija te iv. sposobnost odgovora.

U Europi postoji znatno iskustvo sa sustavima ranog upozoravanja, posebno kad je riječ o rizicima od poplava i poplava, olujama, šumskim požarima, toplinskim valovima i sušama. Sustavi ranog upozoravanja izravno su relevantni za različite sektore koji su prvenstveno pogođeni rizicima povezanima s klimom, uključujući javno zdravlje, smanjenje rizika od katastrofa, poljoprivredu, šumarstvo, promet i energetiku.

Sustavi za upozoravanje na više opasnosti

Neki sustavi ranog upozoravanja pružaju usluge i proizvode za nekoliko rizika povezanih s klimom.

Meteoalarm je zajednički napor EUMETNET-a (Mreže europskih meteoroloških službi). Pruža upozorenja u Europi za ekstremne vremenske uvjete, uključujući obilne padaline s rizikom od poplava, jake grmljavinske oluje, jake vjetrove, toplinske valove, šumske požare, maglu, snijeg ili ekstremnu hladnoću sa snježnim olujama, lavinama ili teškim obalnim plimama.

Usluga upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus (CEMS) kojom upravlja Zajednički istraživački centar Europske komisije omogućuje (među ostalim) pristup ključnim europskim sustavima ranog upozoravanja, posebno Europskom sustavu za osvješćivanje o poplavama (EFAS), Europskom informacijskom sustavu za šumske požare (EFFIS) i Europskom opservatoriju za suše (EDO). Povezuje se i s globalnim verzijama tog sustava ranog upozoravanja (GloFAS, GDO, GWIS)i s globalnim sustavom za upozoravanje i koordinaciju u slučaju katastrofa (GDACS) za tropske ciklone. Te verzije obuhvaćaju prekomorska područja Europe koja su često pogođena ekstremnim događajima.

Toplina i zdravlje

Europa je od 2000. doživjela nekoliko ekstremnih ljetnih toplinskih valova, što je dovelo do visoke smrtnosti i socioekonomskih učinaka. Predviđa se da će se učestalost ekstremnih toplinskih pojava i njihovi odgovarajući učinci na zdravlje i dobrobit ljudi znatno povećati u kontekstu zagrijavanja klime. Zajednička suradnja institucionalnih agencija i multidisciplinarnih pristupa ključna je za uspješan razvoj sustava za upozoravanje na toplinu i akcijskih planova kojima se mogu smanjiti učinci ekstremne topline na stanovništvo.

Projekt Heat-Shield bavi se negativnim utjecajem povećanog toplinskog stresa na radnom mjestu na zdravlje i produktivnost. Projekt je razvio MapViewer, koji pruža četverotjednu prognozu toplinskog vala za Europu, s naglaskom na zdravlje na radu. U okviru projekta izrađen je i pregled postojećih sustava za upozoravanje na toplinu i zdravlje u Europi, kojim se pruža najsuvremeniji pregled 16 europskih sustava za upozoravanje na toplinu i akcijskih planova za zdravlje i toplinu.

Infektivne bolesti osjetljive na klimatske promjene

Europske usluge informiranja o peludi

Porast temperature uzrokovan klimatskim promjenama znači da stabla i druge biljke cvjetaju ranije ili dulje, produžujući patnju mnogih ljudi s alergijama na pelud.

Portal peludnih informacija pruža dnevne ažurirane prognoze peludi i procjene rizika od alergija. Razvijen je u partnerstvu između Europske mreže aeroalergena (EAN) i usluge praćenja atmosfere programa Copernicus (CAMS).

Povezani resursi

Maps and charts