Europski zdravstveni forum Gastein 2025.: sjednica o klimatskim promjenama i zdravstvenim nejednakostima

Sažetak sjednice o klimatskim promjenama i zdravstvenim nejednakostima na Europskom zdravstvenom forumu u Gasteinu, listopad 2025.

Cijelu sesiju pogledajte ovdje (poveznica na YouTube).

„Houston, imamo problem”

Bad Hofgastein, listopad 2025. Klimatska kriza i nejednakost usko su povezane, a svaka od njih pogoršava druge na načine koji ugrožavaju fizičko i mentalno zdravlje zajednica diljem svijeta i među generacijama. Postojeće socioekonomske i demografske razlike čine određene pojedince i skupine podložnijima negativnim učincima klimatskih promjena. S druge strane, izloženost toplini, ekstremnim vremenskim uvjetima, onečišćenju zraka i drugim rizicima povezanima s klimom dodatno povećava te nedostatke. Klimatske promjene zapravo djeluju kao pojačivač rizika, pogoršavaju ranjivosti i pogoršavaju zdravstvene nejednakosti i njihov duboki utjecaj na pojedince i društvo.

Klimatska kriza i nejednakost usko su povezane, a svaka od njih pogoršava druge na načine koji ugrožavaju fizičko i mentalno zdravlje zajednica diljem svijeta i među generacijama. Postojeće socioekonomske i demografske razlike čine određene pojedince i skupine podložnijima negativnim učincima klimatskih promjena. S druge strane, izloženost toplini, ekstremnim vremenskim uvjetima, onečišćenju zraka i drugim rizicima povezanima s klimom dodatno povećava te nedostatke. Klimatske promjene zapravo djeluju kao pojačivač rizika, pogoršavaju ranjivosti i pogoršavaju zdravstvene nejednakosti i njihov duboki utjecaj na pojedince i društvo.

Na Europskom zdravstvenom forumu Gasteinu 2025. Glavna uprava Europske komisije za istraživanje i inovacije i Europski opservatorij za klimu i zdravlje bili su domaćini sastanka o klimatskim promjenama i zdravstvenim nejednakostima. U raspravi je moderirala Aleksandra Kazmierczak (Europskaagencija za okoliš),a sudjelovali su Maurizio Curtarelli (EU-OSHA),Jan C. Semenza (LancetCountdown in Europe , Sveučilište Heidelberg, Sveučilište Umeå i klaster „Klima i zdravlje” u okviru programa Obzor Europa ),Rita Araújo (Europskakomisija), Francesca Racioppi (Europskicentar za okoliš i zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije) i Vania Putatti (EuroHealthNet i klaster „Klima i zdravlje” u okviru programa Obzor Europa ).

_{Crtani film izrađen tijekom sjednice, u kojem se naglašava poruka da se djelovanje mora ubrzati izvan prikupljanja dokaza i prikupljanja podataka kako bi se učinkovito suzbile klimatske i zdravstvene nejednakosti brzinom koja odgovara hitnosti učinaka.}

Nejednakosti u središtu pozornosti: Tko snosi teret?

Prvi segment sastanka bio je usmjeren na nedavni napredak u aktivnostima znanja i zagovaranja usmjerenima na rješavanje zdravstvenih nejednakosti uzrokovanih klimatskim promjenama. Ključni zaključci uključuju:

• Nejednakosti definiraju mnoge aspekte zdravlja radnika u kontekstu klimatskih promjena: Curtarelli je predstavio rezultate istraživanja o sigurnosti i zdravlju na radu Pulse 2025, u kojem su ispitani radnici diljem EU-a, Islanda, Norveške i Švicarske. Podaci su razotkrili nerazmjerne klimatske učinke na vanjske, ručne ili niskokvalificirane radnike, kao i na radnike s migrantskim statusom. Postoje i velike razlike među regijama i sektorima zapošljavanja, a jedna trećina ispitanika izvijestila je o izloženosti klimatskim rizicima kao što su ekstremna toplina, loša kvaliteta zraka i ekstremni vremenski uvjeti, uz jasnu vezu između te izloženosti i pojave zdravstvenih problema. Curtarelli je naglasio važnost radnih mjesta koja prepoznaju rizike povezane s klimatskim promjenama i provode učinkovite mjere za sprečavanje tih rizika i upravljanje njima, posebno za najpogođenije radnike.

• Znamo tko je u opasnosti i kako, ali nedjelovanje omogućuje da se nejednakost nastavi: Semenza je istaknula smrtonosne posljedice nedavnih toplinskih valova u Europi i izvan nje, ukazujući na nedostatke u razumijevanju utjecaja topline na zdravlje stanovništva i sposobnost vlada da ublaže rizike i smanje smrtnost. Istaknuo je kako dobro koordinirani akcijski planovi za zdravlje topline koji učinkovito povezuju sustave ranog upozoravanja s javnozdravstvenim djelovanjem mogu spasiti živote. Također je pozvao na jačanje sustava nadzora kako bi se bolje otkrili toplinski valovi i reagiralo na njih, kao i na bolesti osjetljive na klimu kao što su denga, chikungunya i Zika. Semenza je upozorio da su zbog nedovoljnog ulaganja u sustave ranog upozoravanja i zdravstvene sustave ranjive skupine, kao što je stanovništvo s niskim prihodima, izložene većem riziku.

• Nejednakosti se moraju uzeti u obzir u budućim prioritetima financiranja istraživanja i inovacija: Araújo je istaknuo Strateški program za istraživanja i inovacije (SRIA) u području zdravlja i klimatskih promjena, u kojem se utvrđuje strateška vizija za klimatska i zdravstvena istraživanja u nadolazećim godinama. Otkrila je da su tijekom savjetovanja zdravstvene nejednakosti postale ključne teme rasprava. SRIA uključuje poglavlje o zdravstvenim nejednakostima koje se temelje na klimi i uzima u obzir socioekonomske i zdravstvene ranjivosti u cijelom području. Araújo je najavio i dvije vodeće inicijative u okviru Strategije za europske biološke znanosti: jedan za provedbu SRIA-e u okviru programa Obzor Europa, a drugi za poboljšanje globalne koordinacije financiranja i rješenja u području klime putem platforme za financiranje, čime se pruža dovoljno prilika za rješavanje nejednakosti istraživanjem i njegovom provedbom.

• Nedostaci u upravljanju i nedostatak političkog zamaha pomažu da nejednakosti i dalje postoje: Racioppi je uveo Paneuropsku komisiju za klimu i zdravlje, nastojanje pod vodstvom SZO-a da se uključe neovisni čelnici iz različitih disciplina i dijelova europske regije SZO-a kako bi se razvio poziv na djelovanje s ciljem mobilizacije država članica i utvrđivanja učinkovitih političkih ulaznih točaka i poluga za djelovanje utemeljenih na dokazima. Komisija pomaže u prevladavanju političke inercije u povećanju i ubrzavanju provedbe rješenja u području klime i zdravlja, uključujući ona osmišljena za uklanjanje zdravstvenih nejednakosti. Racioppi je istaknuo upečatljiv primjer akcijskih planova za zdravlje topline, koji su ključni alati za prevenciju i jednakost, a ipak su samo 22 od 53 zemlje u europskoj regiji SZO-a izvijestile da su ih uspostavile.

• Kako bismo riješili problem zdravstvenih nejednakosti uzrokovanih klimatskim promjenama, potrebni su nam sveobuhvatniji okviri politika: Putatti je naglasio važnost razvoja sveobuhvatne strategije EU-a za klimu i zdravlje, napominjući da je rješavanje pitanja klimatskih promjena kao ključne odrednice javnog zdravlja i dalje ključno. Složena međusobna povezanost različitih odrednica zdravlja ukazuje na potrebu za integriranom, višesektorskom političkom strategijom koja obuhvaća različita područja politika, uključujući predstojeće inicijative EU-a kao što su strategija za borbu protiv siromaštva, akcijski plan za europski stup socijalnih prava te planovi za cjenovno pristupačno stanovanje i energiju. Putatti je naglasio potrebu za snažnijim ulaganjima u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) kako bi se potaknulo učinkovito i smisleno djelovanje u pogledu klimatskih i zdravstvenih nejednakosti.

Pogled publike: lokalno djelovanje, politike usmjerene na djecu i glasovi civilnog društva

Sudionici sastanka istaknuli su nekoliko ključnih točaka tijekom rasprave, uključujući potrebu za podupiranjem najizloženijih zdravstvenih radnika u zajednici kako bi se osigurali snažni odgovori utemeljeni na pravednosti i pristupu odozdo prema gore na lokalnoj razini. Kao prioritet je spomenuta i odgovarajuća potpora i financiranje aktera civilnog društva. Drugi su istaknuli nerazmjernu osjetljivost djece na onečišćenje zraka i ekstremne vrućine, pozivajući na usmjerenije politike. Pitanja o mehanizmima financiranja također su razotkrila dilemu: iako postoje mogućnosti financiranja, zdravstveni sektor očito nema kapacitet za pristup tim mogućnostima, što je prepreka koju javna tijela moraju pomoći prevladati.

Od dokaza do djelovanja: razbijanje silosa, uzvodno djelovanje i ubrzavanje promjena

Anketa Slido provedena tijekom sjednice zatražila je od sudionika da utvrde najhitnije korake za rješavanje zdravstvenih nejednakosti uzrokovanih klimatskim promjenama. Rezultati su odražavali široki konsenzus o davanju prednosti sustavnim promjenama kako bi se riješili temeljni uzroci nejednakosti u društvenom području, fizičkom okruženju te u istraživačkim i političkim aktivnostima.

Rezultati Slido ankete

Panelisti su na rezultate ankete odgovorili obvezama, izražavanjem potpore i pojedinostima o sljedećim koracima u njihovim ulogama:

• Curtarelli je ponovno potvrdio potrebu za podupiranjem napora za prilagodbu klimatskim promjenama i preventivnih mjera na radnim mjestima razvojem praktičnih alata i mehanizama za procjenu rizika te je potaknuo izravno sudjelovanje radnika u osmišljavanju mjera prilagodbe.

• Putatti je predstavio rad klastera „Klimatsko zdravlje” u okviru programa Obzor Europa, čiji je cilj, među ostalim, poboljšati sustave nadzora integracijom sociodemografskih pokazatelja i prikupljanjem raščlanjenih podataka radi pravodobnog informiranja o javnim intervencijama. Napomenuo je da će klaster uskoro objaviti sažetak politike u kojem se navode napori svakog projekta u rješavanju klimatskih i zdravstvenih nejednakosti.

• Semenza je naglasio da će, iako su dokazi ključni, hitno potreban prijelaz na društvo otporno na klimatske promjene zahtijevati mnogo više, navodeći kao primjer ukidanje kontraproduktivnih politika (npr. subvencije za fosilna goriva).

• Araújo je pozvao na brže pretvaranje istraživanja u djelovanje koje ostavlja prostor i za potrebe ranjivih osoba, priznajući da, iako klimatske promjene zahtijevaju hitnost, rješenja ne mogu biti jedinstvena za sve.

• Racioppi je pozdravio usmjerenost publike na uzlazne odrednice zdravlja, što je u skladu s predstojećim Europskim programom rada Svjetske zdravstvene organizacije (2026. – 2030.), u kojem klimatske promjene i nejednakosti imaju istaknuto mjesto.

_{Oblak riječi razvijen je s glavnim porukama govornika.}

„Mnogo se toga događa, ali ne u mjeri i brzini koja je potrebna. [...] Houston, imamo problem.”
– Francesca Racioppi (voditeljica Ureda, Europski centar za okoliš i zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije)

Općenito, sjednica je zaključena snažnim konsenzusom: iako su istraživanja i svijest napredovali, sustavne promjene zahtijevaju hitno i koordinirano djelovanje. Panelisti su se složili da rješavanje zdravstvenih nejednakosti uzrokovanih klimatskim promjenama zahtijeva ubrzanje prevođenja dokaza, holističke politike, međusektorsku, interdisciplinarnu suradnju u istraživanju i upravljanju, kontinuirano financiranje i određivanje prioriteta ranjivih skupina u naporima prilagodbe. Organizacije zastupljene u panelu obvezale su se na unapređenje tih mjera i pozvale sve dionike da hitnost krize usklade s provedivim i uključivim dokazima, čvrstim rješenjima i odlučnim intervencijama.

Poruka je bila jasna: bez neposrednog i uključivog djelovanja zdravstvene nejednakosti potaknute klimatskim promjenama produbit će se i prouzročiti razorne ljudske troškove.