Jadransko-jonska

Zemlje regije

Jadransko-jonsko područje suradnje obuhvaća europske zemlje koje graniče s Jadranskim i Jonskim morem. Područje suradnje za razdoblje 2021. 2027. obuhvaća cijelo državno područje prethodnog programa Interrega (cjelokupno proširenje Grčke, Hrvatske i Slovenije, dvanaest talijanskih regija i dviju pokrajina te zemalja koje nisu članice EU-a, odnosno Albanije, Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine), uključujući i Sjevernu Republiku Makedoniju. Karta koja uspoređuje stare i nove granice dostupna je ovdje.

Politički okvir

1.     Program transnacionalne suradnje

Cilj je programa Interreg VI B „IPA ADRION (2021.–2027.)”, koji je konačno odobren 30. studenoga 2022., promicanje održivog gospodarskog i socijalnog blagostanja jadranskog i jonskog područja. Njime se podupiru rast i otvaranje radnih mjesta poboljšanjem privlačnosti, konkurentnosti i povezanosti regija uz istodobno očuvanje okoliša i osiguravanje zdravih i uravnoteženih morskih i obalnih ekosustava. Za razdoblje 2021. 2027. IPA-ADRION bila je usmjerena na četiri prioriteta:

• Prioritet: 1 – Potpora pametnijoj jadransko-jonskoj regiji
• Prioritet: 2 – Potpora zelenijoj jadransko-jonskoj regiji otpornoj na klimatske promjene
• Prioritet: Potpora ugljično neutralnoj i bolje povezanoj jadransko-jonskoj regiji
• Prioritet: Potpora upravljanju jadransko-jonskom regijom

Prilagodba klimatskim promjenama uglavnom je obuhvaćena prioritetom 2 i njegovim specifičnim ciljem RSO2.4. (Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprečavanje rizika od katastrofa, otpornost uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavu). Očekuje se i da će se programom poboljšati prilagodba mjerama kojima se obnavlja priroda i promiče zelena infrastruktura kako bi se ispunio posebni cilj RSO2.7 (poboljšanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja).

U tom će pogledu IPA ADRION pridonijeti uspostavi zajedničkih transnacionalnih i makroregionalnih mjera za suočavanje s klimatskim promjenama i sprečavanje prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, uzimajući u obzir očuvanje prirode kao ključni element.

U programskom razdoblju 2014.–2020. prilagodba klimatskim promjenama razmatrala se u okviru prioritetne osi 2, kao dio posebnog cilja 2.2. „Jačanje kapaciteta za transnacionalno rješavanje problema osjetljivosti okoliša, fragmentacije i zaštite usluga ekosustava u području ADRION-a”. ADRION je ovim ciljem doprinio poboljšanju zajedničkog razumijevanja u području zaštite okoliša, upravljanja bioraznolikošću, usluga ekosustava i prilagodbe klimatskim promjenama.

Osim toga, Program prekogranične suradnje između Italije i Hrvatske od velike je važnosti za jadransko-jonsku regiju. Područje suradnje (25 pokrajina u Italiji i 8 županija u Hrvatskoj) obuhvaća znatan dio jadranske podregije. U programu prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska za razdoblje 2021. 2027. ističe se namjera poboljšanja koordinacije među programima s ADRION-om i drugim prekograničnim programima u jadransko-jonskom području. Koordinacija među programima nastojat će se postići i na cijelom području Sredozemlja. Program će biti usmjeren na plavo gospodarstvo, iskorištavanje prethodnih iskustava suradnje i stvaranje snažnijih sinergija s EUSAIR-om. Zeleno i otporno zajedničko okruženje (2. prioritet) obuhvatit će prilagodbu klimatskim promjenama i sprečavanje rizika od katastrofa.

2.     Makroregionalne strategije

Područje suradnje ADRION-a podudara se sa Strategijom EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR). Opći je cilj EUSAIR-a promicanje gospodarskog i socijalnog blagostanja i rasta u regiji poboljšanjem njezine privlačnosti, konkurentnosti i povezanosti. S četiri države članice EU-a (Hrvatska, Grčka, Italija, Slovenija) i šest zemalja koje nisu članice EU-a (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, San Marino, Srbija) strategija doprinosi daljnjoj integraciji zapadnog Balkana. EUSAIR je usmjeren i na kopnene i na morske resurse regije. Temelji se na četiri tematska stupa koja predstavljaju ključne izazove i prilike u regiji: (1) Plavi rast, (2) Povezivanje regije, (3) Kvaliteta okoliša, (4) Održivi turizam. Suradnja za zajedničko upravljanje zajedničkim ekološkim resursima kao i pitanjima klimatskih promjena i upravljanja rizicima od katastrofa bavi se ključnim izazovima za održivi razvoj jadransko-jonske regije. Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama te upravljanje rizicima od katastrofa horizontalne su teme koje su relevantne za sva četiri stupa strategije EUSAIR. Strategija je dopunjena Akcijskim planom za 2020. (SWD(2020.). Njime se zamjenjuje plan iz 2014. strukturiran u skladu s istim četirima stupovima strategije. U planu se utvrđuju teme, mjere i projekti za svaki od četiriju stupova strategije. Očekuje se da će mjere u okviru stupa „Kvaliteta okoliša” pridonijeti smanjenju utjecaja klimatskih promjena na morske i kopnene ekosustave.

3.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Na širem području cijele mediteranske regije suradnja u području zaštite okoliša (uključujući prilagodbu klimatskim promjenama) na transnacionalnoj razini formalizirana je u okviru Barcelonske konvencije i povezanih protokola.

EU već dugi niz godina financira namjenske inicijative za regionalnu suradnju u području zaštite okoliša i klime kojima se pomaže balkanskim zemljama. Neke od njih trenutačno su i dio jadransko-jonske regije. Projekt Regionalna okolišna mreža za pristupanje (RENA 2010. – 2013.) pridonio je poboljšanju stanja okoliša i klime na zapadnom Balkanu i približavanju regije standardima EU-a. Regionalna pristupna mreža za okoliš i klimu (ECRAN 2013. – 2016.) nastavila je jačati regionalnu suradnju između zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja. Nakon njega trenutačno slijede Program partnerstva EU-a za okoliš za pristupanje (EPPA 2019.–2022.) i Potpora EU-a djelovanju u području klime u zemljama korisnicama instrumenta IPA II – „Prijelaz na gospodarstvo s niskim emisijama otporno na klimatske promjene (TRATOLOW 2020.–2023.). Njime se podupire integracija partnera sa zapadnog Balkana u EU u području okoliša i klime. Radna skupina TRATOLOW 4 posebno radi na prilagodbi klimatskim promjenama. Pomaže u planiranju i mjerama prilagodbe na nacionalnoj i regionalnoj razini u zemljama zapadnog Balkana.

Srednjoeuropska inicijativa (SEI) regionalni je međuvladin forum 17 država članica u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi. Obuhvaća sve zemlje (osim Grčke) Jadransko-jonske regije. Potiče europsku integraciju i održivi razvoj putem regionalne suradnje. Rad SEI-ja usmjeren je na postizanje dvaju glavnih ciljeva: Zeleni rast & amp; Samo društva. Jačanje otpornosti na klimatske promjene uključeno je u ciljeve akcijskog plana Inicijative za zapošljavanje mladih u okviru cilja br. 1 „Poticanje zelenog rasta”.

Osam jadransko-jonskih zemalja (sve osim Italije) zajedno s Bugarskom, Mađarskom, Moldovom, Rumunjskom i Turskom, kao i Konvencija UN-a o suzbijanju dezertifikacije (UNCCD) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) surađuju u okviru Centra za upravljanje sušama za jugoistočnu Europu (DMCSEE). Centar koordinira i olakšava razvoj, procjenu i primjenu alata i politika za upravljanje rizikom od suše u jugoistočnoj Europi s ciljem poboljšanja pripravnosti i smanjenja utjecaja suše u toj regiji.

4.     Strategije i planovi prilagodbe

Dosad nisu razvijene strategije i planovi prilagodbe u specifičnom kontekstu jadransko-jonske regije. Regionalni okvir za prilagodbu klimatskim promjenama za morska i obalna područja Sredozemlja, koji je potvrđen na 19.^sastanku ugovornih stranaka (COP19) Barcelonske konvencije, relevantan je i za tu određenu regiju.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Projekt I-STORM (Integrirane strategije upravljanja morskim olujama) (2018. – 2019.), financiran u okviru programa ADRION za razdoblje 2014. 2020., poboljšao je razmjenu podataka, prognoza i znanja o morskim olujama i povezanim učincima (obalne poplave, erozija i posljedični učinci na obalne ekosustave i infrastrukturu) s pomoću zajedničkih infrastruktura i alata. U okviru projekta izrađene su smjernice za prevođenje podataka i prognoza u postupke ranog upozoravanja i intervencije te strategija upućena ključnim nacionalnim/regionalnim akterima u bazenu ADRION-a. U obama dokumentima predložen je najučinkovitiji način upravljanja podacima i prognozama te povezanim postupcima ranog upozoravanja. Nadalje, u okviru projekta razvijena je aplikacija I-STORMS za pametne telefone i tablete te internetski integrirani sustav I-STORMS (IWS). IWS je internetski alat za razmjenu i integraciju podataka i informacija, poticanje suradnje među partnerima radi boljeg odgovora na rizike od morskih oluja u jadransko-jonskom području. Projektom je pokrenuta stalna tablica suradnje kojom se osigurava nastavak dijaloga nakon završetka projekta. Cilj mu je potaknuti zajedničko razumijevanje trenutačnih izazova obalnih područja te promicati koordinaciju i razmjenu znanja i iskustva.

Ostali relevantni projekti koji obuhvaćaju velik dio jadransko-jonske regije financirani su iz Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska (2014. – 2020.) i opisani su u nastavku. Tri od njih (ADRIADAPT, RESPONSe i ADRIACLIM) pružila su potporu lokalnim vlastima u razvoju planova i strategija prilagodbe u obalnim i urbanim područjima jadransko-jonske regije.

ADRIADAPT (Informacijska platforma za otpornost jadranskih gradova, 2019. – 2021.) promicao je lokalnu i regionalnu otpornost. Pomogao je u razvoju baze znanja kako bi se utvrdile prikladne mogućnosti prilagodbe klimatskim promjenama i planiranja u jadransko-jonskom području. Projektom je isporučena platforma za otpornost Adriadapt s alatima i znanjem za klimatsko planiranje koji su testirani u suradnji s lokalnim vlastima. Podupirala je i lokalne planove za informiranje o klimi i otpornost na klimatske promjene.

RESPONSe (Strategije za prilagodbu klimatskim promjenama u jadranskim regijama, 2019. – 2021.) osnažio je lokalne tvorce politika da omoguće pristupe klimatski pametnom upravljanju i promicao održiv život u jadranskim morskim i obalnim područjima. Rezultati projekta uključuju skup alata za mjere prilagodbe za javna tijela (klimatskiizbornik za jadranske regije). Riječ je o besplatnom internetskom repozitoriju mjera prilagodbe i ublažavanja kojim se može poduprijeti oblikovanje lokalnih politika za suočavanje s izazovima klimatskih promjena. ADRIACLIM (Alati za informiranje, praćenje i upravljanje klimatskim promjenama za strategije prilagodbe u jadranskim obalnim područjima 2020. – 2022.) ima za cilj razviti točne informacije za potporu razvoju regionalnih i lokalnih planova prilagodbe klimatskim promjenama. Usmjeren je na poboljšanje kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama u obalnim područjima. Pomogao je u razvoju homogenih i usporedivih podataka, poboljšanju znanja, kapaciteta i suradnje u području sustava za praćenje i modeliranje klimatskih promjena te razvoju naprednih informacijskih sustava, alata i pokazatelja za optimalno planiranje prilagodbe klimatskim promjenama.

ASTERIS (prilagodba prodoru slane vode u scenarije porasta razine mora, 2019.–2021.) poboljšava razumijevanje prostornih i vremenskih varijacija prodora morske vode. Njime se primjenjuju različiti scenariji klimatskih promjena kako bi se utvrdile i mapirale potrebe i prepreke u upravljanju rizicima te pružili praktični alati za održivo upravljanje obalnim vodonosnicima na lokalnoj razini.

AdriaMORE (Adriatic DSS exploitation for monitoring and risk management of coastal extreme weather and flooding) (2018 - 2019), kapitalizirajući glavna postignuća ADRIARadNet projekta financiranog iz IPA Adriatic CBC programa, opremio je teritorije i ljude učinkovitim alatima za rješavanje teških vremenskih nepogoda i drugih povezanih pomorskih rizičnih događaja.