Sredozemni morski bazen (NEXT)

Zemlje regije

Alžir, Cipar, Egipat, Francuska, Grčka, Izrael, Italija, Libanon, Jordan, Malta, Palestina, Portugal, Španjolska, Tunis i Turska.

Politički okvir

1.     Program transnacionalne suradnje

Okvir za suradnju u okviru programa Interreg NEXT za sredozemni bazen (NEXT MED),koji je odobren 2023., proizlazi iz razvoja strategije Interreg-Med kako bi se uključile zemlje koje nisu članice EU-a na svim obalama Sredozemlja.

Time se nadopunjuje i proširuje pristup programa Interreg MED za razdoblje 2014. 2020., koji će i dalje biti ključni stup za suradnju EU-a u toj makroregiji putem njegova popratnog programa Interreg EURO MED (2021.–2027.). Temelji se i na širim programima prekogranične suradnje ENPI CBC MED (2007. – 2013. i 2014. – 2020.) za područje MED.

U okviru kohezijske politike Europske unije Interreg NEXT MED podupirat će euromediteransku suradnju među regijama i zemljama u tom području do kraja 2027. NEXT MED pripada potprogramu B „Transnacionalna suradnja” u okviru vanjske dimenzije Interrega. „Cilj je Interrega NEXT MED doprinijeti pametnom, održivom i pravednom razvoju za sve u mediteranskom bazenu podupiranjem uravnotežene, dugotrajne i dalekosežne suradnje i višerazinskog upravljanja. Misija je programa financirati projekte suradnje kojima se rješavaju zajednički socioekonomski, okolišni i upravljački izazovi na razini Sredozemlja, kao što su prihvaćanje naprednih tehnologija, konkurentnost MSP-ova i otvaranje radnih mjesta, energetska učinkovitost, održivo upravljanje vodama, prilagodba klimatskim promjenama, prelazak na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo, obrazovanje i osposobljavanje te zdravstvena skrb” (internetske stranice EniCBC MED-a).

Programom NEXT MED obuhvaćena su sljedeća četiri prioriteta:

• Prioritet br. 1: konkurentnije i pametnije Sredozemlje;
• Prioritet br. 2: zelenije, otporno Sredozemlje s niskom razinom emisija ugljika;
• Prioritet br. 3: Socijalnije i uključivije Sredozemlje;
• Prioritet 4.: Bolje upravljanje suradnjom za Sredozemlje.

Prioritet br. 2 „Zelenije, otporno Sredozemlje s niskom razinom emisija ugljika” programa NEXT MED usmjeren je na politike u području klime i okoliša. Udio od 42% proračuna programa (96,9 milijardi eura) dodijeljen je ovom prioritetu. Među posebnim ciljevima ovog prioriteta, drugi i treći relevantni su za prilagodbu:

• Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
• Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprečavanja rizika od katastrofa, otpornosti, uzimajući u obzir pristupe temeljene na ekosustavu
• Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
• Promicanje prijelaza na kružno gospodarstvo u kojem se učinkovito gospodari resursima.

U tom će se pogledu programom podupirati transnacionalna suradnja kako bi se povećala svijest o učincima klimatskih promjena na okoliš, gospodarstvo i društvo. Očekuje se da će se mjerama stvoriti poticajno okruženje za upravna tijela i tijela za donošenje odluka s poboljšanom prilagodbom klimatskim promjenama, smanjenjem rizika od katastrofa i većom otpornošću u višerazinskom i višesektorskom upravljačkom ustroju.

2.     Makroregionalne strategije

U širokoj mediteranskoj perspektivi, skupina mediteranskih zemalja (Hrvatska, Slovenija, Albanija, Crna Gora, Grčka, Italija, potonje dvije također su dio područja Sredozemnog mora) uključena je u Strategiju EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), koja obuhvaća cijelo područje suradnje ADRION-a. Više informacija o EUSAIR-u dostupno je na internetskim stranicama jadransko-jonske regije.

3.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Na razini Sredozemnog mora suradnja u području zaštite okoliša (uključujući prilagodbu klimatskim promjenama) na transnacionalnoj razini formalizirana je u okviru Barcelonske konvencije i povezanih protokola.

Široki forum za međunarodnu suradnju u ovoj regiji jest Unija za Mediteran, široka međuvladina euromediteranska organizacija koja okuplja sve zemlje Europske unije i 16 zemalja južnog i istočnog Sredozemlja.

Isto tako, inicijativa WESTMED obuhvaća suradnju u području održivog plavog rasta među zemljama u bazenu zapadnog Sredozemlja s južnih (Alžir, Mauritanija, Maroko, Malta, Tunis) i sjevernih obala (Italija, Španjolska, Francuska).

Kako bi se ponovno pokrenulo i ojačalo strateško partnerstvo između Europske unije i njezinih partnera iz južnog susjedstva,u novoj agendi za Sredozemlje, pokrenutoj 2021., predlaže se udruživanje snaga diljem sredozemnih obala u borbi protiv klimatskih promjena i ubrzavanju usporedne zelene i digitalne tranzicije. Usmjeren je na pet područja politika: i. ljudski razvoj, dobro upravljanje i vladavina prava; ii. otpornost, blagostanje i digitalna tranzicija; iii. mir i sigurnost; iv. migracije i mobilnost te v. zelena tranzicija. Plan se podupire namjenskim gospodarskim i investicijskim planom za južne susjede (do 7 milijardi eura za razdoblje 2021. 2027.) usmjerenim na poboljšanje životnih uvjeta i pravedan oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19. Kad je riječ o djelovanju u području klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, Program ima posebne ciljeve za borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu vodnih resursa. Više informacija o inicijativama za suradnju dostupno je na stranici Sredozemno područje i na jadransko-jonskoj stranici.

4.      Strategije i planovi prilagodbe

Na razini Sredozemlja nisu izdane strategije i planovi prilagodbe. Konkretno, u okviru INTERREG-ove transnacionalne suradnje ili drugih oblika suradnje nisu razvijene strategije i planovi prilagodbe za mediteransko područje. Međutim, na 19. sastanku ugovornih stranaka (COP19) Barcelonske konvencije 2016. potvrđen je „Regionalniokvir za prilagodbu klimatskim promjenama za morska i obalna područja Sredozemlja”. Cilj je dokumenta izgradnja zajedničkog regionalnog strateškog pristupa za povećanje otpornosti na klimatske promjene i sposobnosti prilagodbe.

Nadalje, u nekim strateškim točkama uključenima u programski dokument Interreg NEXT-MED utvrđeni su sljedeći ključni prioriteti za prilagodbu u području NEXT MED:

• povećati razumijevanje višeslojnih i složeno međusobno povezanih učinaka klimatskih promjena, umjesto da ih se shvaća kao niz neovisnih sektorskih pitanja;
• razviti suradnju među zemljama u pogledu međunarodno koordiniranih odgovora na prijetnje koje predstavljaju klimatske promjene jer je COVID-19 istaknuo neprimjerenost nekoordiniranih nacionalnih mjera za globalne prijetnje.
• poboljšati kapacitete za odgovor agencija za sprečavanje rizika u području civilne zaštite i za odgovor na katastrofe: „Potrebno je povećati suradnju i kapacitete s pomoću pilot-projekata i demonstracijskih postupaka za zajedničko uvođenje, pružiti dokaz koncepta i poboljšati inovacije”.
• nadopuniti pristup odgovoru na katastrofe troškovno učinkovitijim strategijama kao što su pripremna djelovanja kao što su pristupi koji se temelje na ekosustavima i preventivno planiranje.

Isti je dokument posebno usmjeren na vodu te se u njemu ističe potreba za poboljšanjem kvalitete, otpornosti i upravljanja vodom, ključnim resursom u tom području koji bi mogao postati oskudniji zbog klimatskih promjena. Konkretno, u dokumentu se poziva na mjere politike usmjerene na prijenos relevantnih tehnologija i njihovu prilagodbu lokalnim potrebama te na povećanje njihove primjene relevantnih tehnologija s pomoću pilot-projekata „kako bi se dokazale njihove tehničke, financijske i ekološke koristi”. Također poziva na uspostavu okvira za utvrđivanje pravih poticaja i provedbu odgovarajućih propisa i sustava praćenja primjenom pametnog mjerenja i određivanja cijena vode, bez sukoba s lokalnim politikama i regulatornim okvirima. 

Dosad nisu poduzete posebne mjere za postizanje posebnih ciljeva prilagodbe. Međutim, šire mjere u području vodnih resursa poduzete su s pomoću projekata koji se financiraju u okviru programa ENI CBC MED (vidjeti sljedeći odjeljak).

Primjeri projekata u okviru programa ENI CBC MED koji su financirani u razdoblju 2014. 2020.

Novi projekti u okviru programa Interreg Next-MED još su u fazi razvoja, ali postoje relevantni projekti koji se financiraju u okviru prethodnog programa, odnosno ENI CBC MED. Ti su projekti uglavnom usmjereni na inteligentno i nekonvencionalno korištenje oskudnih vodnih resursa. 

MEDISS (Mediteranski integrirani sustav za opskrbu vodom, 2019.–2023.). Zemlje: Palestina, Italija, Jordan, Tunis; Projekt programa ENI CBC MED.

MEDISS testira inovativna rješenja u korištenju pročišćenih otpadnih voda i desalinizaciji bočate vode. Posebne inicijative za podizanje svijesti krajnjih korisnika mogu dovesti u pitanje njihovu nevoljkost prema nekonvencionalnim vodnim resursima (NCWR) i osposobiti ih za najbolje poljoprivredne prakse. Dugoročno se očekuje da će projekt pridonijeti smanjenju stresa u pogledu slatke vode, kao i troškova opskrbe vodom, uz istodobno povećanje produktivnosti i diversifikacije usjeva, a time i sigurnosti opskrbe hranom i prihoda za poljoprivrednike. 

MEDWAYCAP (Mediteranski put ka inovacijskoj CAPitalizaciji prema integriranom razvoju nekonvencionalnih vodnih resursa u urbanim i ruralnim područjima, 2021.–2023.), Zemlje: Grčka, Italija, Egipat, Malta, Palestina, Tunis, Jordan.

MEDWAYCAP promiče suradnju usmjerenu na izazove i kontinuirani prekogranični dijalog koji se temelji na podizanju svijesti javnih tijela i tvoraca politika na regionalnoj/nacionalnoj razini, izgradnji kapaciteta, jednostavnom pristupu informacijama i upotrebi alata za uzajamno učenje u području nekonvencionalnih vodnih resursa (NCWR). Cilj je doprinijeti ublažavanju lokalnih kriza povezanih s vodom pružanjem najsuvremenijeg znanja o tehnikama, upravljanju, planiranju i vještinama NCWR-a za ponovnu uporabu na teritorijalnoj razini za domaće i poljoprivredne potrebe.

MENAWARA (Nekonvencionalna ponovna uporaba vode u poljoprivredi u mediteranskim zemljama, 2019.–2023.). Zemlje: Italija, Palestina, Jordan, Tunis, Španjolska.

MENAWARA traži rješenja za povećanje vodnih resursa recikliranjem odvodnje i otpadnih voda, ispuštanjem gubitaka vode, racionalizacijom prakse korištenja vode i osmišljavanjem modela upravljanja u skladu s nacionalnim i međunarodnim planovima. Cilj je projekta poboljšati pristup vodi pročišćavanjem otpadnih voda koje će se ponovno upotrebljavati kao dodatno navodnjavanje te ojačati kapacitete vladinih institucija, nedržavnih aktera koji djeluju u tom sektoru, tehničara i poljoprivrednika.

NAWAMED (Prirodna rješenja za ponovnu uporabu vode u kućanstvima u Sredozemlju; 2019.–2023.) Zemlje: Italija, Tunis, Jordan, Malta, Libanon.

Potrošnja vode u domaćinstvima po glavi stanovnika može se drastično smanjiti korištenjem nekonvencionalnih vodnih resursa za potrebe koje nisu pitke. Siva voda (i kišnica ako je dostupna) može se ponovno upotrijebiti za ispiranje WC-a i navodnjavanje, ali zahtijeva provedbu decentraliziranih sustava pročišćavanja koji opslužuju jednu ili nekoliko zgrada. NAWAMED ima za cilj promijeniti praksu upravljanja gradskim vodama pomoću inovativnih, održivih i jeftinih tehnologija pročišćavanja. One bi se trebale primjenjivati na decentraliziran način kako bi se upotreba pitke vode zamijenila dobrom kvalitetom NCW-a.

PROSIM (Promicanje održivog upravljanja navodnjavanjem i nekonvencionalne upotrebe vode na Sredozemlju, 2019.–2023.). Zemlje: Italija, Jordan, Libanon, Tunis, Španjolska.

Usredotočujući se na potražnju i ponudu vode za navodnjavanje, PROSIM razmatra probleme s vodom tipične za mediteransko područje, kao što su gubitak vode, ograničeni institucionalni kapaciteti za provedbu učinkovitih planova upravljanja vodama i nedostatak svijesti o modernim rješenjima na razini poljoprivrednih gospodarstava. Očekuje se da će projekt donijeti inovativna rješenja koja kombiniraju učinkovitost korištenja vode i NCW. Također bi trebao pomoći u izgradnji lokalnih kapaciteta za usvajanje i unapređenje tih rješenja te u razvoju prekogranične izgradnje kapaciteta, kao i planova i planova za poboljšano upravljanje vodama.