Sjeverna periferija i Arktik

Zemlje regije

Sjeverna periferija i arktička transnacionalna regija obuhvaća najsjeverniji dio Europe, uključujući dijelove sjevernoatlantskih teritorija. Programsko razdoblje Interrega 2021. 2027. obuhvaća sjevernu i istočnu Finsku, sjeverne i zapadne regije Irske te sjevernu Švedsku. Izvan EU-a obuhvaća Farske otoke, Grenland, Island i sjeverne dijelove Norveške. U usporedbi s prethodnim programskim razdobljem (2014.–2020.) novo područje više ne uključuje Sjevernu Irsku, Škotsku i norvešku regiju Vestlandet (južna regija). S druge strane, program sada uključuje irske okruge Roscommon, Cavan, Monaghan i Tipperary. Karta koja uspoređuje stare i nove granice dostupna je ovdje.

Politički okvir

1.     Program transnacionalne suradnje

Program Interreg za sjevernu periferiju i Arktik (NPA) za razdoblje 2021. 2027. usmjeren je na tri prioriteta:

• Prioritet: 1 – Jačanje inovacijskog kapaciteta za otporne i privlačne zajednice NPA-ova
• Prioritet: 2 – Jačanje kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama i dostatnost resursa u zajednicama NPA-ova
• Prioritet: 3 – Jačanje organizacijskih kapaciteta među zajednicama NPA-ova kako bi se iskoristile mogućnosti suradnje.

Prilagodba klimatskim promjenama u velikoj se mjeri razmatra u programskom dokumentu kao ključna tema prioriteta 1. i 2. Inovacijski kapacitet kao sredstvo za prilagodbu promjenama, upravljanje njima i odgovor na njih izričit je cilj obuhvaćen prioritetom 1. u okviru specifičnog cilja 1.1. (RSO1.1.). razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te prihvaćanje naprednih tehnologija). Prioritet 2, posebno posvećen prilagodbi, organiziran je oko tri posebna cilja koji se odnose na energetsku učinkovitost (RSO2.1), smanjenje rizika od katastrofa (RSO2.4) i prijelaz na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo (RSO2.6).

Programom će se podupirati prijenos znanja i iskustava među različitim područjima transnacionalne regije te stvaranje novih transnacionalnih mreža. Aktivnosti bi trebale težiti održivom razvoju, uz jednake mogućnosti za muškarce i žene te uključivanje nedovoljno zastupljenih skupina.

Nadalje, poboljšanje transnacionalne suradnje, obuhvaćeno prioritetom 3., prepoznato je kao pokretač razvoja otpornijih zajednica provedbom novih makroregionalnih strategija, strategija morskih bazena i drugih teritorijalnih strategija.

Za prethodno programsko razdoblje (2014.–2020.) u okviru Interrega V. B prilagodba klimatskim promjenama izričito je uzeta u obzir u njegovim tematskim ciljevima, kao i kao ključna sastavnica njegova horizontalnog načela o „održivosti okoliša”.

2.    Makroregionalne strategije

Regija NPA-a djelomično odgovara području Strategije EU-a za regiju Baltičkog mora. Strategija zapravo obuhvaća državna područja država članica EU-a Švedske i Finske te pozdravlja suradnju sa susjednim zemljama EU-a Islandom i Norveškom. Više informacija potražite na stranici Baltičkog mora.

3.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Zajedno s Atlantskim područjem i Sjevernim morem ta je regija dio područja obuhvaćenog Konvencijom OSPAR-a o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika. Sjeverno periferno i arktičko područje odgovara podregiji arktičkih voda OSPAR-a. U skladu s tom konvencijom klimatske promjene (i zakiseljavanje oceana) rješavaju se kao međusektorsko pitanje za stvaranje znanja, praćenje učinaka i osmišljavanje mogućnosti upravljanja usmjerenih na povećanje otpornosti ekosustava.

Arktičko vijeće vodeći je međuvladin forum u arktičkoj regiji. Ima cirkumpolarni obuhvat, što ga čini većim od sjeverne periferije i arktičke transnacionalne regije. Njezini su članovi nacionalne vlade (Kanada, Danska, uključujući Grenland i Farske otoke, Finska, Island, Norveška, Rusija, Švedska i Sjedinjene Američke Države) te predstavnici autohtonih arktičkih zajednica i drugih arktičkih stanovnika. Klimatske promjene posebno su obuhvaćene Programom praćenja i procjene Arktika (AMAP) te drugim radnim skupinama Arktičkog vijeća. AMAP je osnovao stručnu skupinu za klimu. Skupina prikuplja i procjenjuje podatke i informacije koji proizlaze iz programa praćenja AMAP-a i drugih relevantnih aktivnosti istraživanja i praćenja.  Izvješće AMAP-a iz 2021. „Ažuriranje arktičkih klimatskih promjena: ključni trendovi i učinci” sažimaju se najnoviji nalazi za arktičku regiju.

Nordijsko vijeće ministara međuvladin je forum za suradnju europskih nordijskih država koji uključuje Dansku, Finsku, Island, Norvešku, Švedsku, Farske otoke, Grenland i Åland. Prema svojoj viziji za 2030. nordijska regija postat će 2030. najodrživija i najintegriranija regija na svijetu. U akcijskom planu (2021.–2024.) za Viziju 2030. opisuje se kako ostvariti ciljeve vizije nizom inicijativa povezanih s trima strateškim prioritetima vizije: zelena nordijska regija, konkurentna nordijska regija i socijalno održiva nordijska regija. Prilagodba klimatskim promjenama posebno se provodi u okviru prioriteta „zelene nordijske regije”, a cilj mu je razviti znanje o održivom prostornom planiranju prilagođenom klimatskim promjenama (cilj 1.), poticati prirodna rješenja za bioraznolikost i klimu (cilj 2.) i aktivno promicati provedbu sporazuma o okolišu i klimi putem međunarodne suradnje (cilj 5.). Nordijsko vijeće ministara financiralo je četverogodišnji program za prirodna rješenja . Program se sastoji od pet projekata koji se provode od 2021. do 2024. kako bi se nordijske zemlje potaknulo na suradnju i poboljšanje baze znanja o prirodnim rješenjima, obnovi, ublažavanju klimatskih promjena i plavoj/zelenoj infrastrukturi.

4.     Strategije i planovi prilagodbe

Euroarktičko vijeće za regiju Barentsovog mora (BEAC) forum je za međuvladinu suradnju posebno za regiju Barentsovog mora, a članovi su Danska, Finska, Island, Norveška, Rusija, Švedska i Europska komisija. BEAC je 2013. donio prvi „Akcijski plan o klimatskim promjenama za suradnju u području Barentsovog mora”. Ažuriran je 2017. i 2021., nakon čega su ministri okoliša Barentsovog mora pozvali na pojačano djelovanje u području klime nakon 2020. uz pojačane doprinose svih radnih skupina Barentsovog mora. Akcijski plan za 2021. bavi se izazovom prelaska na niskougljična i klimatski pametna rješenja uz istodobno jačanje kapaciteta za prilagodbu i osviještenosti u regiji Barentsovog mora. Akcijski plan za 2021. obuhvaća aktivnosti uglavnom za razdoblje 2021.–2025., a još jedna revizija plana planirana je za 2025.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Primjeri projekata koji se financiraju iz programa NPA 2014. – 2020. navedeni su u nastavku.

Projekt CLIMATE (Inicijativa za zajedničko učenje o upravljanju okolišem i njegovoj prilagodbi) (2017. – 2020.) usmjeren je na promicanje i poboljšanje svijesti o klimatskim promjenama u europskim perifernim ruralnim zajednicama pristupom utemeljenim na znanju i održivim planiranjem resursa pod vodstvom zajednice. Okupila je lokalne vlasti u udaljenim, rijetko naseljenim područjima iz Švedske, Sjeverne Irske, Republike Irske i Farskih otoka kako bi izradile planove prilagodbe. Izrađen je model najbolje prakse i korak po korak vodič za lokalne vlasti diljem regije NPA-a. U okviru projekta pružena je praktična potpora trima pilot-općinama u regiji NPA-ova u pripremi njihovih planova prilagodbe.

Projektom ANH (Adapt Northern Heritage) (2017. – 2020.) podupiralo se zajednice i lokalne vlasti da prilagode sjevernu kulturnu baštinu utjecajima klimatskih promjena na okoliš i povezanim prirodnim opasnostima putem angažmana zajednice i informiranog planiranja očuvanja. U okviru projekta razvijen je skup alata koji se sastoji od pet alata kako bi se lakše razumjelo kako će klimatske promjene utjecati na sjeverne povijesne lokalitete i istražile posebne mogućnosti prilagodbe. Devet povijesnih lokaliteta iz cijele sjeverne Europe upotrebljava se u projektu Adapt Northern Heritage kao studija slučaja i poslužilo je kao temelj za izradu skupa alata za projekt.

Cilj projekta Water-Pro (Sjeverno otjecanje u dobit) (2016. – 2019.) bio je razviti i prenijeti ekološki učinkovite alate i modele za upravljanje otjecanjem u poljoprivredi i vađenju minerala u sjevernim i arktičkim područjima. Češće i intenzivnije padaline, kako je predviđeno u okviru klimatskih promjena, donijet će dodatne izazove u kontroli otjecanja i sigurnosti vode te u ispunjavanju ciljeva u pogledu kvalitete vode utvrđenih Europskom okvirnom direktivom o vodama. U okviru projekta razvijen je skup dobrih praksi upravljanja za poljoprivrednu i rudarsku industriju vađenja

Cilj projekta COAST (Održive otporne obale) (2020. – 2022.) bio je izraditi plan za zaštitu, promicanje i razvoj kulturne i prirodne baštine rijetko naseljenih i udaljenih obalnih zajednica. Na temelju četiri demonstracijska projekta izrađen je paket instrumenata za upravljanje namijenjen lokalnim tijelima kako bi se podržao održivi razvoj obalnih područja.