Financiranje prilagodbe sredstvima EU-a

EU financira prilagodbu klimatskim promjenama u Europi s pomoću širokog raspona instrumenata. Višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021. 2027. osigurava se da najmanje 25 % europskog proračuna čine rashodi povezani s klimom. Stoga se mjere za prilagodbu klimatskim promjenama moraju integrirati u sve glavne programe potrošnje EU-a te se uspostavlja sustav praćenja kako bi se zajamčilo postizanje tih ciljeva. Važni tokovi financiranja povezani s prilagodbom su:

• Mehanizam za oporavak i otpornost okosnica je europskog plana oporavka NextGenerationEU. Cilj mu je ublažiti gospodarske i socijalne posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 i učiniti europska gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i bolje pripremljenima za izazove i mogućnosti zelene i digitalne tranzicije. Zemlje EU-a odgovorne su za izradu nacionalnih planova za oporavak i otpornost koji sadržavaju ulaganja i reforme za rješavanje ključnih izazova utvrđenih u okviru europskog semestra te za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji. To uključuje i novu strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama kako bi Europa do 2050. postala društvo otporno na klimatske promjene. Dodatne informacije dostupne su ovdje.
• Program LIFE instrument je EU-a za financiranje djelovanja u području okoliša i klime. Potprogram Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama pridonijet će prelasku na održivo, energetski učinkovito, klimatski neutralno i otporno gospodarstvo koje se temelji na obnovljivoj energiji, čime će se doprinijeti održivom razvoju. Više informacija dostupno je ovdje.
• Obzor Europa ključni je program EU-a za financiranje istraživanja i inovacija. Suočava se s klimatskim promjenama, pomaže u postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja te potiče konkurentnost i rast EU-a. Više informacija dostupno je ovdje.
• Financiranjem u okviru misije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama može se pristupiti i u okviru programa Obzor Europa, posebno u okviru programa rada Obzora Europa za razdoblje 2023.–2024.
• Kohezijska politika EU-a glavna je investicijska politika EU-a kojom se, među ostalim, podupiru održivi razvoj i poboljšanje kvalitete života građana. Financijska sredstva dodjeljuju se iz posebnih fondova, uključujući:
• Cilj je Europskog fonda za regionalni razvoj (uključujući financiranje projekata INTERREG)ojačati gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u Europskoj uniji ispravljanjem neravnoteža među njezinim regijama. U razdoblju 2021. 2027. omogućit će ulaganja u pametniju, zeleniju, povezaniju i socijalniju Europu koja je bliža svojim građanima. Dodatne informacije o instrumentu dostupne su ovdje.
• Kohezijski fond usmjeren je na smanjenje gospodarskih i socijalnih nejednakosti ulaganjem u okoliš i transeuropske prometne mreže (TEN-T).
  • Uredba o TEN-E-u (nergija) (trenutačno u postupku revizije). Glavni politički prioritet postojeće Uredbe TEN-E bio je poboljšati energetsku sigurnost i međusobnu povezanost svih država članica i regija. Prilika je da se golemim ulaganjima u energetski sustav omogući rješavanje aspekata otpornosti na klimatske promjene/prilagodbe klimatskim promjenama u ranoj fazi investicijskog ciklusa kako bi se osiguralo da prelazak na čistu energiju bude otporan i na klimatske promjene. U Uredbi TEN-E upućuje se na otpornost na klimatske promjene, ali samo u vezi s određenim projektima te ona nije dovoljno razrađena u pogledu pojedinosti i smjernica.
  • Infrastruktura mreže TEN-T (ransport), kao što su unutarnji plovni putovi ili luke, ali i osjetljivi dijelovi cesta ili željezničkih pruga, izložena je posebnim rizicima u razdobljima ekstremnih vremenskih uvjeta (duga suša, poplave itd.). Stoga je također važno osmisliti infrastrukturu mreže TEN-T tako da se osigura visoka razina otpornosti na klimatske promjene. Uredba o TEN-T-u sadržava posebne zahtjeve u pogledu razmatranja osjetljivosti prometne infrastrukture s obzirom na klimatske promjene, kao i prirodne katastrofe ili katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, kako bi se odgovorilo na te izazove. Više informacija dostupno je ovdje.
• Fond za pravednu tranziciju (i prvi stup mehanizma za pravednu tranziciju)ključan je alat za potporu područjima koja su najviše pogođena tranzicijom prema klimatskoj neutralnosti, pružajući im prilagođenu potporu. Provodi se u okviru podijeljenog upravljanja, u općem okviru kohezijske politike, koja je glavna politika EU-a za smanjenje regionalnih razlika i rješavanje strukturnih promjena u EU-u. Više informacija dostupno je ovdje.

Ostali relevantni instrumenti su:

• Namjenski program InvestEU drugi je stup mehanizma za pravednu tranziciju. Temelji se na modelu Plana ulaganja za Europu i objedinjuje, pod jednim krovom, Europski fond za strateška ulaganja i 13 financijskih instrumenata EU-a koji su trenutačno dostupni. Namjera je pojednostavniti pristup financijskim sredstvima EU-a s pomoću proračunskih jamstava i povećati njihovu učinkovitost dosljednijim pristupom, s jednim skupom pravila i postupaka te jednom kontaktnom točkom za tehničku pomoć. Održivost je ključan aspekt programa InvestEU.
• Instrument za povezivanje Europe program je financiranja kojim se podupiru transeuropske mreže i infrastrukture u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. Važan su kriterij za dodjelu otpornost na negativne učinke klimatskih promjena na temelju procjene osjetljivosti na klimatske promjene i rizika, uključujući relevantne mjere prilagodbe. Više informacija dostupno je ovdje.
• Države članice EU-a provode financiranje iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) putem programa ruralnog razvoja. PRR-ovi se sufinanciraju iz nacionalnih proračuna i mogu se pripremiti na nacionalnoj ili regionalnoj osnovi. Dok Europska komisija odobrava i prati PRR-ove, odluke o odabiru projekata i dodjeli plaćanja donose nacionalna i regionalna upravljačka tijela. Svaki program ruralnog razvoja mora biti usmjeren na najmanje četiri od šest prioriteta EPFRR-a. Jedan je od prioriteta promicanje učinkovitosti resursa i podupiranje prelaska na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru. Najmanje 30 % financijskih sredstava za svaki program ruralnog razvoja mora biti namijenjeno mjerama relevantnima za okoliš i klimatske promjene. Više informacija dostupno je ovdje.
• Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu djeluje od 2021. do 2027. i podupire zajedničku ribarstvenu politiku EU-a, pomorsku politiku EU-a i program EU-a za međunarodno upravljanje oceanima. Njime se pruža potpora razvoju inovativnih projekata kojima se osigurava održivo iskorištavanje vodnih i pomorskih resursa. Više informacija dostupno je ovdje.
• Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu nastoji se ojačati suradnja između država članica EU-a i šest država sudionica u području civilne zaštite kako bi se poboljšali prevencija, pripravnost i odgovor na katastrofe. Kada izvanredna situacija preoptereti kapacitete za odgovor neke zemlje u Europi i izvan nje, ona može zatražiti pomoć putem Mehanizma. Više informacija dostupno je ovdje.
• Europska banka za obnovu i razvoj podupire svoje klijente u utvrđivanju učinaka klimatskih promjena koji bi mogli utjecati na njihovo poslovanje. Očekuje se da će to dovesti do oblikovanja strategija prilagodbe kojima se povećava otpornost poboljšanim praksama te ulaganja u mjere i tehnologije koje su prikladnije za promjenjivu i promjenjiviju klimu i kojima se smanjuje dugoročni rizik. Više informacija dostupno je ovdje.
• Europska investicijska banka već je jedan od najvećih ulagača u djelovanje u području klime i okolišnu održivost na globalnoj razini jer je najveća multilateralna razvojna banka koja financira djelovanje u području klime. EIB nastoji povećati opseg svoje potpore djelovanju u području klime, uključujući izgradnju otpornosti na klimatske promjene. Više informacija dostupno je ovdje. Konkretnije, EIB osiguravadvisoralnu platformu za ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama(ADAPT). Njime se olakšava primjena tehničkog i financijskog stručnog znanja kako bi se odgovorilo na posebne potrebe ulaganja i tržišta te ubrzalo financiranje ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama. To su ulaganja koja imaju potencijal za jačanje otpornosti gradova, infrastrukturnih mreža, obalnih područja, riječnih slivova, prehrambenih sustava, šuma i ekosustava te drugih aktivnosti osjetljivih na klimatske promjene.
• Erasmus+ je program EU-a za potporu obrazovanju, osposobljavanju, mladima i sportu u Europi. Omogućuje i projekte koji osposobljavaju učenike za razumijevanje klimatskih promjena i učenje o kolektivnoj odgovornosti prema zaštiti okoliša i prevenciji daljnjih štetnih situacija. Više informacija dostupno je ovdje.
• Program Digitalna Europa osmišljen je kako bi se premostio jaz između istraživanja digitalne tehnologije i uvođenja na tržište. Od njega će imati koristi europski građani i poduzeća, posebno MSP-ovi. Ulaganjima u okviru programa Digitalna Europa podupiru se dvostruki ciljevi Europske unije u pogledu zelene tranzicije i digitalne transformacije, uz istodobno jačanje otpornosti i digitalne suverenosti Unije. Više informacija dostupno je ovdje.

Život Djelovanje u području klime	ESI fondovi	ZZI za klimu	INTERREG	OBRAZOVNA EUROPA	Obzor 2020.	Program CEF