Kulturna baština

Ključne poruke

• Učinci katastrofalnih događaja na kulturnu baštinu, kao što su poplave, suše i oluje, povezani su sa sporim početkom promjena koje proizlaze iz procesa pogoršanja.

• Kulturna baština nije izričito navedena u zelenom planu, ali je u skladu s planom rada za kulturu za razdoblje 2019. 2022. uspostavljena skupina stručnjaka država članica za otvorenu metodu koordinacije za jačanje otpornosti kulturne baštine na klimatske promjene.

• Europska kulturna baština podupire se nizom politika, programa i financijskih sredstava EU-a, posebno programom Kreativna Europa. Politike EU-a u drugim područjima u kojima se sve više uzima u obzir baština obuhvaćaju područja od istraživanja, inovacija, obrazovanja, okoliša, klimatskih promjena i regionalnih politika do digitalnih politika.

Učinci, ranjivosti i rizici

Kikuko Nakayama on flickr

Europska kulturna baština bogat je i raznolik mozaik kulturnih i kreativnih izričaja, nasljeđe prethodnih generacija Europljana i nasljeđe budućih generacija. UNESCO-ova definicija kulturne baštine uključuje artefakte, spomenike, skupinu zgrada i lokaliteta, muzeje koji imaju različite vrijednosti, uključujući simboličko, povijesno, umjetničko, estetsko, etnološko ili antropološko, znanstveno i društveno značenje. Obuhvaća materijalnu baštinu (pokretnu, nepokretnu i podvodnu), nematerijalnu kulturnu baštinu ugrađenu u kulturne i prirodne predmete, lokalitete ili spomenike.

Učinci katastrofalnih događaja na tu baštinu, kao što su ekstremne padaline, poplave, klizišta i suše, utječu na lokalitete kulturne baštine, uključujući povijesne parkove i vrtove. Oni su povezani sa sporim početkom promjena koje proizlaze iz procesa pogoršanja. Stalno povećanje temperature i fluktuacije temperature i vlažnosti ili fluktuacije ciklusa smrzavanja i odmrzavanja uzrokuju degradaciju i stres u materijalima, što dovodi do veće potrebe za obnovom i očuvanjem. Vjerojatnije je da će doći do biološke degradacije uzrokovane mikroorganizmima, na primjer u obliku rasta plijesni i algi, te infestacija insekata koji napadaju fizičko tkivo zgrada i zbirke galerija, knjižnica, arhiva i muzeja. To može dovesti do mogućeg smanjenja prihoda zbog gubitka prihoda od turizma.

Kulturna baština također je osjetljiva na neprilagođenost kada je nenamjerni gubitak ili šteta uzrokovana mjerama prilagodbe. Malo je temeljitog znanja o učincima klimatske krize na prakse, izraze, znanja i vještine koje zajednice, skupine, a ponekad i pojedinci prepoznaju kao dio svoje kulturne baštine. Brzo rastući, istodobni ili istodobni ekstremni događaji područje su u fokusu znanosti o klimi. Međutim, posljedice istodobnih katastrofalnih događaja za cijeli sektor kulturne baštine još nisu na odgovarajući način riješene ili istražene – to je sada glavni izvor zabrinutosti.

Okvir politike

U Strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama prepoznaje se potreba za zaštitom i očuvanjem kulturne baštine s obzirom na učinke klimatskih promjena, kao što su poplave, oluje i porast razine mora.

Međutim, kulturna baština nije izričito navedena u zelenom planu. Istodobno je, u skladu s planom rada za kulturu za razdoblje 2019. 2022., uspostavljena otvorena metoda koordinacije stručnjaka iz država članica za jačanje otpornosti kulturne baštine na klimatske promjene. Zadaća skupine bila je istražiti doprinose kulturne baštine europskom zelenom planu i utvrditi prijetnje i nedostatke povezane s kulturnom baštinom u kontekstu klimatskih promjena.

Ta je skupina ispitala trenutačno stanje, nedostatke u znanju i strukturne nedostatke na razini EU-a i država članica. Prikupljene informacije rezultiraju zabrinjavajućom činjenicom da je kulturna baština napadnuta zbog klimatskih promjena dosad nezabilježenom brzinom i razmjerima. Međutim, države članice EU-a nemaju odgovarajuće politike i akcijske planove za ublažavanje tih napada, kao ni EU. Ukupno 83 primjera najbolje prakse prikupljena iz 26 zemalja pokazuju potencijal rješenja kulturne baštine u kontekstu klimatskih promjena; pružaju neprocjenjiv izvor inspiracije i ideja za oponašanje.

U rujnu 2007. Europsko vijeće donijelo je Direktivu EU-a o procjeni i upravljanju rizicima od poplava. Cilj je Direktive smanjiti rizike koje poplave predstavljaju za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost te upravljati njima. Države članice svakih šest godina moraju izvješćivati o broju mjesta kulturne baštine koja bi mogla biti pogođena poplavama.

Poboljšanje baze znanja

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 velikih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za sektor kulturne baštine.

Postoji nekoliko projekata EU-a kojima se nastoji poboljšati baza znanja o prilagodbi kulturnoj baštini. Evo nekoliko primjera:

1. Projekt CLIMATE FOR CULTURE istraživački je projekt čiji je cilj razvoj novih alata i metoda za procjenu utjecaja klimatskih promjena na kulturnu baštinu. Projekt uključuje studije slučaja u različitim regijama Europe, a usmjeren je na poboljšanje razumijevanja osjetljivosti kulturne baštine na utjecaje klimatskih promjena i razvoj strategija prilagodbe.
2. Projekt ROCK, koji predstavlja "Regeneraciju i optimizaciju kulturne baštine u kreativnim gradovima i gradovima znanja", istraživački je projekt čiji je cilj razviti i testirati nove modele održivog urbanog razvoja koji daju prednost kulturnoj baštini. Projekt uključuje studije slučaja u gradovima diljem Europe, a usmjeren je na poboljšanje otpornosti kulturne baštine na utjecaje klimatskih promjena kao što su poplave i ekstremni vremenski uvjeti.
3. Projekt HERACLES, koji se naziva "Otpornost na okoliš protiv CLimate događaja na lokaciji", istraživački je projekt čiji je cilj razviti i testirati nove tehnologije i metode za zaštitu kulturne baštine od utjecaja klimatskih promjena kao što su poplave, ekstremni vremenski uvjeti i podizanje razine mora. Projekt uključuje studije slučaja u različitim regijama Europe, a usmjeren je na poboljšanje otpornosti kulturne baštine na utjecaje klimatskih promjena.
4. Cilj je projekta YADES, koji financira EU, osposobiti mrežu stipendista za očuvanje i jačanje otpornosti područja kulturne baštine i povijesnih gradova na klimatske promjene i s njima povezane opasnosti. Studenti će biti osposobljeni za izradu i uvođenje detaljne karte s vizualizacijama za praćenje cijelog sustava opasnosti od atmosferskih i drugih funkcija oštećenja povijesnih zgrada i područja. Podaci s platforme za praćenje analizirat će se simulacijskim sustavom i dostavljati lokalnim tijelima, čime će se omogućiti potrebne preventivne mjere.

Potpora ulaganjima i financiranju

Europska kulturna baština podupire se nizom politika, programa i financijskih sredstava EU-a, posebno programom Kreativna Europa. Politike EU-a u drugim područjima u kojima se sve više uzima u obzir baština obuhvaćaju područja od istraživanja, inovacija, obrazovanja, okoliša, klimatskih promjena i regionalnih politika do digitalnih politika. Stoga je financiranje kulturne baštine dostupno u okviru programa Obzor Europa, Erasmus+, Europa za građane i europskih strukturnih i investicijskih fondova. Vodič za financiranje CulturEU dostupan je kao interaktivni internetski alat i vodič za ispis. Obuhvaća mogućnosti povezane s oko 20 programa financiranja EU-a kojima se mogu podupirati projekti s kulturnom i kreativnom dimenzijom.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici o financiranju mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

Potpora provedbi prilagodbe

Alati kao što su procjene vrijednosti baštine, primjerice UNESCO-ov popis svjetske baštine i ICOMOS, mogu se upotrijebiti za potporu prilagodbi klimatskim promjenama i osvješćivanje ljudi o mogućem gubitku takve prestižne imovine. Također je važno uspostaviti i održavati veze između upravitelja baštine i istraživača u području znanosti i komunikacija o klimatskim promjenama razmjenom primjera dobre prakse. Trebalo bi ulagati u razvoj građanske znanosti kako bi se javnosti omogućilo da pomogne u širokom praćenju i bilježenju utjecaja na lokalitete baštine.

MRE prilagodbe

Prema Šestoj okvirnoj direktivi o vodama i Izvješću o provedbi Direktive o poplavama čini se da se pozornost usmjerena na okoliš i kulturnu baštinu povećala od prvog ciklusa jer se postotak područja potencijalno znatnog rizika od poplava u kojima nije utvrđeno da su okoliš i kulturna baština relevantni smanjio za oko 10 postotnih bodova. Sažetak EU-a dostupan je ovdje.