ICT

Ključne poruke

• Akutni (tj. ekstremni vremenski uvjeti) i kronični klimatski učinci (tj. dugoročne promjene u okolišu) utječu na informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (IKT).

• Informacijske i komunikacijske tehnologije sve se više prepoznaju kao pokretači inovativnih pristupa ublažavanju, praćenju i prilagodbi učincima klimatskih promjena.

• U strategiji EU-a za prilagodbu jasno se navodi da je digitalna transformacija ključna za postizanje ciljeva prilagodbe u okviru zelenog plana. Novi instrumenti kao što su Odredište Zemlja i Digitalni blizanci imaju veliko obećanje da će poboljšati naše razumijevanje sadašnjih i budućih klimatskih utjecaja na planetarnoj i lokalnoj razini. Dodatno će se pojačati i mjerenja i promatranja oceana.

Učinci, ranjivosti i rizici

Izazovi koje klimatske promjene predstavljaju za IKT podijeljeni su u dvije glavne kategorije: akutni događaji i kronični stresovi. Akutni događaji (koji se nazivaju i kritični ili krizni događaji) uključuju poplave (pluvijalne, riječne, obalne), uragane, ledene oluje, toplinske valove itd. Akutni događaji ugrožavaju infrastrukturu IKT-a uništavanjem ili onemogućavanjem fizičke imovine o kojoj ovise. Iako mogu imati razorne učinke, akutni događaji obično su kratkotrajni.

Kronični stresovi proizlaze iz postupnijih promjena klimatskih normi. Te promjene uključuju povećanje dnevnih i godišnjih temperaturnih raspona, veću izloženost ekstremnim temperaturama, dulje održavanje visokih temperatura, brže promjene temperature, veću vlažnost i učinke drugog reda kao što su promjene u obrascima oborina i vjetra, što dovodi do češćeg prodora vode ili oštećenja od oluje. Iako je manje vjerojatno da će ti učinci imati katastrofalne posljedice, dovest će do povećane degradacije imovine, češćih kvarova i kraćih životnih vijeka, što će zauzvrat imati znatne financijske posljedice jer će za imovinu biti potrebni češći ciklusi nadogradnje i zamjene te će vjerojatno biti potrebno intenzivnije praćenje znakova pogoršanja. Kronični stresovi manifestiraju se tijekom mnogo duljih vremenskih okvira. Dodatno zagrijavanje i promjenjivija klima naglašavaju elektroenergetsku mrežu povećanjem zahtjeva za hlađenjem. Podatkovni centri skloni su učincima klimatskih promjena. Za hlađenje se koriste znatne količine vode.

Informacijska i komunikacijska tehnologija općenito je decentralizirana i modularna te stoga ima visoku otpornost na klimatske promjene. Redundantnim fiksnim linijama, raznolikošću pružatelja internetskih usluga, hitnim roamingom i sustavima za mikropunjenje mobilnih telefona povećava se otpornost IKT-a na klimatske promjene. To bi se u budućnosti moglo promijeniti s povećanim računalstvom u oblaku, što podrazumijeva koncentraciju infrastrukture.

Okvir politike

Okvir politike za prilagodbu klimatskim promjenama za informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u EU-u usmjeren je na poboljšanje otpornosti infrastrukture IKT-a na učinke klimatskih promjena i smanjenje ekološkog otiska sektora s pomoću mjera energetske učinkovitosti i drugih inicijativa. Okvir politike za prilagodbu IKT-a klimatskim promjenama u EU-u uspostavljen je Digitalnom agendom EU-a. Druga petogodišnja digitalna strategija za oblikovanje digitalne budućnosti Europe 2020. bila je usmjerena na tri ključna cilja digitalne transformacije: tehnologija koja služi ljudima, pravedno i konkurentno gospodarstvo te otvoreno, demokratsko i održivo društvo. Strategija je 2021. dopunjena desetogodišnjim digitalnim kompasom: europski pristup za digitalno desetljeće,kojim se digitalne ambicije EU-a za 2030. konkretiziraju. Strategijom se predviđa važna uloga sektora IKT-a u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih učinaka. U strategiji EU-a za prilagodbu jasno se navodi da je digitalna transformacija ključna za postizanje ciljeva EU-a u pogledu prilagodbe. Novi instrumenti kao što su Odredište Zemlja i Digitalni blizanci imaju veliko obećanje da će poboljšati naše razumijevanje sadašnjih i budućih klimatskih utjecaja na planetarnoj i lokalnoj razini. Dodatno će se pojačati i mjerenja i promatranje oceana.

Direktivom EU-a o poplavama uspostavlja se okvir za procjenu rizika od poplava i upravljanje njima kako bi se smanjile negativne posljedice poplava na zdravlje ljudi, gospodarske aktivnosti, okoliš i kulturnu baštinu u Europskoj uniji. Time se omogućuje i razmatranje pitanja kao što je infrastruktura IKT-a.

S obzirom na sve veće rizike (uključujući klimatske rizike) povezane s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom (IKT) te rast digitalizacije i međusobne povezanosti, krajem 2024. donesen je Akt o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA) kako bi se uvođenjem zajedničkog pravnog okvira dodatno ojačala digitalna operativna otpornost u financijskom sektoru EU-a. Osim što sadržava sveobuhvatna pravila o upravljanju IKT rizicima, upravljanju IKT incidentima, testiranju digitalne operativne otpornosti i IKT rizicima trećih strana, DORA u velikoj mjeri obuhvaća financijski sektor EU-a s primjenom proširenom na najmanje 20 vrsta financijskih subjekata.

Poboljšanje baze znanja

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 velikih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za sektor IKT-a.

Potpora ulaganjima i financiranju

EU je pokrenuo i nekoliko programa financiranja za potporu prilagodbi IKT-a klimatskim promjenama. Na primjer, iz Europskog fonda za regionalni razvoj osiguravaju se financijska sredstva za projekte kojima se poboljšava otpornost infrastrukture IKT-a na učinke klimatskih promjena. Programom za istraživanje i inovacije Obzor Europa podupiru se i istraživanja i inovacije u području prilagodbe klimatskim promjenama u području IKT-a.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici o financiranju mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

Potpora provedbi prilagodbe

Kao dio mandata Europske komisije koji je započeo 2014., Komisija i CEN-CENELEC nastojali su riješiti pitanje prilagodbe europskih normi i normizacije klimatskim promjenama, s posebnim naglaskom na otpornosti ključnih sektora. To je dovelo do revizije infrastrukturnih standarda u sektorima na koje utječu klimatske promjene, kao što su energetika, promet, građevinarstvo i IKT.