Planinska područja

Ključne poruke

• Do kraja stoljeća predviđa se da će se europske planine fizički promijeniti. Veliki ledenjaci doživjet će značajan gubitak mase, ali promjene će utjecati i na donji, srednji i poplavni okoliš.

• Prilagodba u sektorima kao što su upravljanje vodama, poljoprivreda, šumarstvo i turizam ključna je za prilagodbu planinskih područja.

• EU ima nekoliko programa financiranja kojima se mogu podupirati projekti u planinskim regijama, uključujući Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Ta se sredstva mogu upotrijebiti za potporu nizu inicijativa, uključujući infrastrukturne projekte, otvaranje radnih mjesta i očuvanje okoliša.

Učinci, ranjivosti i rizici

World Meteorological Organization on flickr

Klimatske promjene već utječu na europske planinske regije. Do kraja stoljeća predviđa se da će se europske planine fizički promijeniti. Veliki ledenjaci doživjet će znatan gubitak mase, ali promjene utječu i na okoliš nižih, srednjih i poplavnih područja, što utječe na dostupnost vode, poljoprivrednu proizvodnju, turizam i zdravstveni sektor. Planinski sustavi imaju složenu topografiju koja se znatno mijenja na kratkim udaljenostima, što dovodi do raznolikih klimatskih utjecaja na različitim uzvisinama. Na primjer, s povećanjem temperature zraka i većim oborinama, sezonske snježne linije naći će se na višim visinama, a snježne sezone postat će kraće. Linije drveća će se pomicati prema gore, a obrasci šuma će se mijenjati na nižim visinama. U zemljama s visokim planinskim lancima kao što su Alpe klimatske promjene utjecat će na ravnotežu vode, što će imati posljedice na hidroenergiju, urbanu odvodnju, plovidbu i povećanje intenziteta prirodnih opasnosti povezanih s vodom. Odroni tla uzrokovani oborinama mogu imati kaskadni učinak na prometnu infrastrukturu (Europskaprocjena klimatskih rizika).

Okvir politike

EU ima nekoliko politika i inicijativa usmjerenih na podupiranje održivog razvoja u planinskim područjima. Tim se politikama prepoznaju jedinstveni okolišni, gospodarski i društveni izazovi s kojima se suočavaju planinske zajednice te se nastoji promicati njihova otpornost i dugoročna održivost.

Strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2021. nastoji se učiniti prilagodbu pametnijom (uvođenje granica znanja o prilagodbi), bržom (ubrzati uvođenje rješenja za prilagodbu) i sustavnijom (integrirana rješenja i planovi). Poticanje lokalne prilagodbe, prirodna rješenja, održiva upotreba i otpornost slatkovodnih resursa posebno su važni za planinske regije.

Prilagodba u sektorima kao što su upravljanje vodama, poljoprivreda, šumarstvo i turizam ključna je za prilagodbu planinskih područja.

RevizijomUredbe o prilagodbi korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) nastoji se povećati hvatanje ugljika u poljoprivredi i šumarstvu, što ima važne posljedice na promjenu pokrova zemljišta. Mjere za postizanje tog cilja, kao što su održavanje travnjaka, sekvestracija ugljika u poljoprivredi i obnova tresetišta, pridonijet će i sprečavanju erozije tla i smanjenju rizika od poplava.

U skladu sa zelenim planom EU-a nova zajednička poljoprivredna politika (ZPP) za razdoblje 2023. 2027. i strategija za bioraznolikost za 2023.0 stavlja se veći naglasak na pitanja okoliša i djelovanje u području klime. Zakon o obnovi prirode pravna je osnova za provedbu sveobuhvatnih mjera za obnovu oštećenih ili uništenih ekosustava s ciljem oporavka ekosustava do 2050. To će biti važno za mnoge planinske regije, njihove šume, travnjake i tokove vode.

Posebne politike za planinske regije EU-a

Jedna od ključnih politika je Europska strategija za alpsku regiju (EUSALP), makroregionalna strategija koja okuplja regionalne i nacionalne dionike iz sedam alpskih zemalja. Cilj je strategije promicati održivi razvoj u regiji koordiniranim djelovanjem u područjima kao što su inovacije, mobilnost i biološka raznolikost.

Alpska konvencija, donesena 1991., međunarodni je ugovor između alpskih zemalja i EU-a o održivom razvoju i zaštiti Alpa. Krajnji je cilj Alpske konvencije razvoj zajedničke baštine Alpa i njezino očuvanje za buduće generacije putem transnacionalne suradnje koja uključuje nacionalne, regionalne i lokalne vlasti.

Karpatska konvencija je multilateralni sporazum između sedam zemalja čiji je cilj promicanje održivog razvoja i zaštite okoliša u karpatskoj regiji. Konvencija je usmjerena na nekoliko ključnih područja, uključujući očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, održivo korištenje zemljišta i šumarstvo, prilagodbu klimatskim promjenama, održivi turizam i održivi promet. Podupire i suradnju i razmjenu informacija među zemljama regije te uključuje odredbe o sudjelovanju javnosti i sudjelovanju dionika u donošenju odluka. Karpatsku konvenciju podupire Europska unija, koja osigurava financijska sredstva i tehničku pomoć za njezinu provedbu.

Konvencija o zaštiti Pireneja međunarodni je sporazum čiji je cilj zaštita prirodne i kulturne baštine Pirenejskog planinskog lanca i promicanje održivog razvoja u regiji. Njome se uspostavlja okvir za suradnju među zemljama potpisnicama u područjima kao što su očuvanje biološke raznolikosti, održivo korištenje zemljišta i održivi turizam. Pirinejska konvencija podupire se raznim programima i inicijativama EU-a za financiranje kojima se pruža financijska potpora projektima kojima se promiče održivi razvoj u regiji Pirineji.

Inicijativa za okoliš i sigurnost i Dinarska alpska konvencija: Ove dvije odvojene inicijative su međunarodni sporazumi potpisani od strane međunarodnih organizacija i nekoliko zemalja na Balkanu i Dinarskim Alpama koje imaju za cilj promicanje održivog razvoja i zaštite okoliša u tim područjima.

Poboljšanje baze znanja

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 velikih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za planinska područja.

Istraživačkim projektom MOVING (neograničena valorizacija putem povezanosti i zelenog rasta) nastoje se izgraditi kapaciteti i zajednički razviti, putem participativnog postupka odozdo prema gore koji uključuje aktere u lancu vrijednosti, dionike i oblikovatelje politika, relevantni politički okviri diljem Europe za uspostavu novih ili nadograđenih/nadograđenih lanaca vrijednosti koji doprinose otpornosti i održivosti planinskih područja na klimatske promjene.

PHUSICOS, što na grčkom znači "prema prirodi", pokazuje kako prirodna rješenja pružaju snažne, održive i troškovno učinkovite mjere za smanjenje rizika od ekstremnih vremenskih uvjeta u ruralnim planinskim krajolicima. Projektom će se ukloniti nedostatak znanja koji se posebno odnosi na prirodna rješenja za hidrometeorološke opasnosti (poplave, erozija, odroni tla i suše) provedbom prirodnih rješenja na nekoliko europskih lokacija za studije slučaja.

MountResilience podupirat će europske regije i zajednice koje se nalaze u planinskim područjima kako bi se povećala njihova sposobnost prilagodbe klimatskim promjenama i prelaska na društvo otporno na klimatske promjene. Projektom će se osmisliti, testirati i proširiti višerazinska, višedimenzionalna i ponovno primjenjiva rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i prirodna rješenja kojima se odgovara na političke i društvene potrebe, kao i ponašanje građana, kako bi se odgovorilo na specifične klimatske učinke u planinskim regijama.

Potpora ulaganjima i financiranju

EU ima nekoliko programa financiranja kojima se mogu podupirati projekti u planinskim regijama, uključujući Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Ta se sredstva mogu upotrijebiti za potporu nizu inicijativa, uključujući infrastrukturne projekte, otvaranje radnih mjesta i očuvanje okoliša.

Cilj je kohezijske politike EU-a smanjiti razlike u stupnju razvijenosti različitih regija i usredotočiti se na regije koje zaostaju. U njemu se navodi da se „posebna pozornost posvećuje (...) planinskim regijama”. Stoga kohezijska politika ima ključnu ulogu u rješavanju posebnih izazova planinskih područja, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama, jer može poboljšati prilagodbu u okviru operativnih programa.

Interreg VI B definira 14 programa transnacionalne suradnje za razdoblje 2021. 2027. na velikim područjima u Europi i izvan nje s proračunom od 1,5 milijardi EUR. Osim toga, postoje posebne strategije dogovorene na razini EU-a za četiri makronacionalne regije: Baltičko more, Dunav, Alpe te jadranske i jonske regije. Planinske regije također su obuhvaćene tim programima i imaju koristi od jačanja mjera strateške suradnje na velikim područjima.

U okviru mandata Europske komisije započetog 2014. Komisija i Europski odbor za normizaciju te Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (CEN-CENELEC) nastojali su riješiti pitanje prilagodbe europskih normi i normizacije klimatskim promjenama, s posebnim naglaskom na otpornosti ključnih sektora.