Kako se priopćavaju neizvjesnosti?

Opis i kvantifikacija nesigurnosti mogu imati vrijednu ulogu u informiranju pri donošenju odluka. Kvantifikacija ne može ukloniti nesigurnost, ali može pomoći u razumijevanju razina nesigurnosti s kojima se suočavamo. Vjerodostojne informacije mogu biti koristan način objašnjavanja vjerojatnosti mogućih budućnosnica. Statističke metode i modeli imaju ključnu ulogu u tumačenju i sintezi promatranih klimatskih podataka i projekcija iz numeričkih klimatskih modela.

Međutim, probabilističke informacije nisu uvijek dostupne. U tom slučaju jasni opisi budućih promjena, čak i kvalitativno u prirodi, mogu pružiti vrijedan uvid u to što očekivati i kako odlučiti na temelju tih informacija. Pristupi kao što je primjena scenarija i putova mogu se primjenjivati kada vjerojatnosti nisu dostupne.

Vrsta i vremenski okvir konteksta odluke o prilagodbi odredit će najprikladnije informacije (vjerojatnosti ili ne).

Kako se nesigurnosti kvantificiraju i opisuju?

Postupanje s nesigurnošću u IPCC-u

IPCC je razvio zajednički pristup i prilagođen jezik za procjenu i priopćavanje stupnja sigurnosti u svojim nalazima. Taj je pristup iznesen u Smjernicama IPCC-a o dosljednom postupanju s nesigurnostima (Mastrandrea i dr., 2010.) i primijenjen u Petom izvješću IPCC-a o procjeni (IPCC AR5, 2013. – 2014.) i nedavnom Posebnom izvješću o globalnom zatopljenju od 1,5 °C (IPCC SR1.5, 2018.).

Pristup se oslanja na dva parametra (pouzdanost i vjerojatnost)za priopćavanje stupnja sigurnosti u ključnim nalazima, na temelju procjena temeljnih znanstvenih spoznaja koje su proveli timovi autora IPCC-a:

Povjerenje: Pet kvalifikatora upotrebljava se za izražavanje razine povjerenja u ključne nalaze, u rasponu od vrlo niske, preko niske, srednje, visoke do vrlo visoke razine. Razina pouzdanosti sintetizira prosudbe o valjanosti nalaza kako je utvrđeno evaluacijom dostupnih dokaza (vrsta, kvaliteta, količina ili unutarnja dosljednost) i stupanj znanstvene podudarnosti između različitih linija dokaza (vidjeti sliku 1.).

Slika 1. – Osnova za razinu pouzdanosti prikazana je kao kombinacija dokaza (ograničeni, srednji, čvrsti) i podudarnosti (niski, srednji i visoki). Povjerenje se povećava prema gornjem desnom kutu. Općenito, dokazi su najpouzdaniji kada postoji više dosljednih neovisnih linija visoke kvalitete (Mastrandrea et al., 2010.).

Vjerojatnost: Kvantificirane mjere neizvjesnosti u nalazu izražene vjerojatnosno (na temelju statističke analize opažanja ili rezultata modela ili stručne prosudbe). Ako se nesigurnosti mogu kvantificirati vjerojatnosno, nalaz se može okarakterizirati sljedećim pojmovima (tablica 1.):

Tablica 1. – Pojmovi vjerojatnosti povezani s ishodima upotrijebljenima u 5. izvješću o procjeni IPCC-a i SR1.5.

Napomena: Dodatni pojmovi koji se prema potrebi mogu upotrebljavati uključuju iznimno vjerojatne (vjerojatnost 95 – 100 %), vjerojatnije nego ne (vjerojatnost > 50 – 100 %), vjerojatnije (0 – & lt; 50 %) i iznimno malo vjerojatne (0 – 5 %).

Budući da je kalibrirani jezik IPCC-a razvijen na engleskom jeziku, trebalo bi primijeniti mjere opreza pri prevođenju tog pristupa na druge jezike jer to može dovesti do gubitka preciznosti.

Scenariji i putovi

U nedostatku probabilističkih dokaza ili kao sredstvo za potporu procjenama učinka klimatskih promjena i osjetljivosti na njih, često se upotrebljavaju scenariji i drugi kvalitativni opisi budućih promjena. Treba voditi računa o tome da se scenariji, putovi i drugi pojmovi ponekad upotrebljavaju naizmjenično, sa širokim rasponom definicija koje se preklapaju (Rosenbloom, 2017.). Neke korisne definicije navedene su u 5. izvješću o procjeni IPCC-a (2014.) i izvješću IPCC-a SR1.5 (2018.):

Scenariji kao uvjerljivi opisi načina na koji se budućnost može razvijati na temelju usklađenog i interno dosljednog skupa pretpostavki o ključnim pokretačkim silama (npr. stopa tehnoloških promjena, cijene) i odnosima. Imajte na umu da scenariji nisu ni predviđanja ni prognoze, već su korisni za pružanje uvida u implikacije razvoja događaja i mjera.

Putovi opisuju vremensku evoluciju prirodnih i/ili ljudskih sustava prema budućem stanju. Koncepti putova kreću se od skupova kvantitativnih i kvalitativnih scenarija (ili narativa) potencijalnih budućnosti do procesa donošenja odluka usmjerenih na rješenja i usmjerenih na poželjne društvene ciljeve. Pristupi na temelju puta obično su usmjereni na biofizičke, tehnoekonomske i/ili socio-bihevioralne putanje i uključuju različite dinamike, ciljeve i aktere na različitim razinama.

Različite vrste scenarija i smjerovi budućih uvjeta koji su korisni za donošenje odluka o prilagodbi dostupni su na globalnoj, a u nekim slučajevima i na nacionalnoj i lokalnoj razini. One obično uključuju:

Scenarijiemisija: Vjerodostojni prikazi budućeg razvoja emisija stakleničkih plinova i aerosola na temelju usklađenog i interno dosljednog skupa pretpostavki o pokretačkim silama (kao što su demografski i socioekonomski razvoj, tehnološke promjene) i njihovim ključnim odnosima. Scenariji koncentracije izvedeni iz scenarija emisija upotrebljavaju se kao ulazni podaci za klimatske modele za izračun klimatskih projekcija na više razina.

Socioekonomski scenariji: Scenariji koji opisuju moguću budućnost u smislu stanovništva, bruto domaćeg proizvoda i drugih socioekonomskih čimbenika relevantnih za razumijevanje posljedica klimatskih promjena na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Klimatske projekcije (i projekcije učinka na klimu): Simulirani odgovor klimatskog sustava (ili klimatski osjetljivog sustava) na scenarij budućih emisija ili koncentracija stakleničkih plinova i aerosola koji se općenito dobivaju primjenom klimatskih modela (ili modela utjecaja na klimu). Klimatske projekcije često služe kao sirovina za izradu klimatskih scenarija (promjena), ali za njih su obično potrebne dodatne informacije kao što je uočena trenutačna klima.

Za zahtjeve na kojima se temelje važne političke odluke ili odluke o velikim ulaganjima preporučuje se da donositelji odluka iskoriste cijeli niz dostupnih scenarija (i učinaka) klimatskih promjena i informacija o modelu.

Ostale glavne teme:

1. Što se podrazumijeva pod neizvjesnošću?

3. Kako uzeti u obzir neizvjesnost?