1.5 Prepoznavanje i pribavljanje financijskih sredstava i sredstava

Financijska ograničenja često se navode kao prepreka pokretanju i provedbi mjera prilagodbe na lokalnoj razini. Međutim, financiranje i financiranje prilagodbe dostupno je i može se kombinirati iz različitih izvora – međunarodnih, europskih, nacionalnih i lokalnih, javnih i privatnih. Dobro poznavanje dostupnih mogućnosti financiranja važno je za prevladavanje te prepreke. Važno je razmotriti i uključivanje prilagodbe u trenutačne postupke planiranja i postojeće proračune.

Financiranje prilagodbe odnosi se na novac koji besplatno osiguravaju javna ili privatna tijela (npr. zaklade) za provedbu posebnog cilja politike prilagodbe ili dogovorene svrhe, npr. kao bespovratna sredstva. Nije potrebna otplata osiguranog kapitala, ali postoje posebni ugovorni zahtjevi kako bi se osiguralo da se sredstva upotrebljavaju kako je predviđeno. S druge strane, financiranje se odnosi na osiguravanje kapitala s obvezom otplate u kasnijoj fazi (dužnički instrument) i obično nastaje „trošak” – postotak kamata.  Obično se pruža kao zajam ili druga vrsta financijskog instrumenta, obično od strane financijske institucije.

Financiranje i financiranje prilagodbe na općinskoj razini u Europi dostupno je u okviru nekoliko instrumenata financiranja EU-a, nacionalnih, regionalnih i lokalnih fondova te međunarodnih financijskih institucija i privatnih donatorskih organizacija:

• Prilagodba klimatskim promjenama jedno je od prioritetnih područja programa LIFE. Programom se osigurava sufinanciranje najboljih praksi, pilot-projekata i demonstracijskih projekata kojima se doprinosi podupiranju napora koji dovode do povećane otpornosti na klimatske promjene, među ostalim posebno u urbanim područjima.
• Cilj je programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020. dodijeliti 35 % njegova proračuna za rashode za istraživanje povezane s klimom. Za to je potrebno i sudjelovanje krajnjih korisnika i dionika, čime se otvara prostor za uključivanje gradova. Nakon toga 2021. uslijedit će program Obzor Europa, koji uključuje i tematsko područje o prilagodbi klimatskim promjenama. U 2020. objavljen je dodatni poziv na podnošenje prijedloga za europski zeleni plan s temama relevantnima za prilagodbu klimatskim promjenama.
• Prilagodba klimatskim promjenama uključena je u sve europske strukturne i investicijske fondove (ESIF). To uključuje ZPP (uglavnom Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj); Kohezijski fond; Europski fond za regionalni razvoj (posebno putem INTERREG-a), Europski socijalni fond; i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo. Nacionalna tijela zadužena su za upravljanje tim sredstvima u predmetnoj državi članici i mogu im se obratiti za daljnje savjete.
• Nacionalno i podnacionalno financiranje: Na nacionalnoj i podnacionalnoj razini mogu biti dostupna sredstva za planiranje i provedbu prilagodbe, podizanje svijesti i izgradnju kapaciteta ili istraživanje.
• Financiranje iz privatnog sektora: Privatni sektor važan je dionik u prilagodbi rizicima od klimatskih promjena i ima veliku motivaciju za mjere prilagodbe. Mjere prilagodbe privatnom sektoru temelje se na: a) motivi zaštite vrijednosti kada privatni subjekti nastoje zaštititi svoju imovinu i lance opskrbe, b) mogućnosti stvaranja vrijednosti kada privatni sektor nastoji pružiti rješenja za prilagodbu kao poslovne prilike. Lokalne vlasti stoga se potiče da traže suradnju s privatnim sektorom (kao što su javno-privatna partnerstva) kako bi se potaknulo financiranje iz privatnog sektora.
• Financiranje prilagodbe može se dopuniti i zajmovima financijskih institucija kao što su Europska investicijska banka ili Europska banka za obnovu i razvoj.
• Općinske zelene/klimatske/održive obveznice brzo se pojavljuju kao instrument za privlačenje financijskih sredstava za mjere prilagodbe u gradovima. Za uspostavu i emisiju zelenih obveznica potrebna je bliska suradnja sa subjektima financijskog tržišta.
• Nadalje, sektor osiguranja važan je akter u privatnom sektoru koji poduzećima i kućanstvima može pružiti poticaje za ulaganje u otpornost na klimatske promjene.
• Neki su gradovi predvidjeli pristupe prilagodbi skupnim financiranjem ili privatnim donacijama, dok građanske inicijative predlažu mjere prilagodbe odozdo prema gore, koje se zatim oglašavaju zajednici koja je voljna donirati ili posuditi sredstva za provedbu predloženih mjera. Na taj način male pojedinačne donacije sažimaju znatna sredstva dovoljna za provedbu mjera.
• Vlastita sredstva kućanstava: Privatna kućanstva često su voljna osigurati otpornost svojeg stanovanja i dobrobit obitelji planiranjem svojih troškova i ulaganja na prilagodljiviji način (npr. ulaganjem u bolju izolaciju pri obnovi kuća ili ugradnjom prikupljanja kišnice za zalijevanje vrtova tijekom sušnih razdoblja). Podizanje svijesti, obrazovanje i poticaji korisni su alati za poticanje ulaganja privatnih kućanstava. Lokalne vlasti u nekim zemljama također se vraćaju na programe oporezivanja ili smanjenja naknada kao poticaje, npr. smanjenje naknada za oborinske vode koje naplaćuju vlasnicima nekretnina ako zauzvrat ulažu u mjere za smanjenje otjecanja oborinskih voda iz svojih nekretnina u javni sustav odvodnje.
• Nadalje, financiranje relevantno za prilagodbu može se dobiti putem drugih sektorskih mehanizama financiranja, u kojem se slučaju ne mora nužno označiti kao „financiranje prilagodbe”, no i dalje može doprinijeti ciljevima politike prilagodbe.

Preporuča se fleksibilnost i kombinacija različitih izvora financiranja, posebno u slučajevima kada je teško osigurati namjenske općinske proračunske linije. Nadalje, iskorištavanjem nenovčane potpore (vidjeti korak 1.8.) može se smanjiti pritisak na zahtjeve za financiranje.

Primjeri gradova diljem Europe koji uspješno koriste ta financijska sredstva i izvore financiranja za prilagodbu navedeni su u nastavku i detaljno su opisani u izvješću Europske agencije za okoliš o financiranju urbane prilagodbe. Izvješće sadržava i detaljan pregled dostupnih financijskih sredstava EU-a i izvora financiranja za urbanu prilagodbu. Vidjeti i poglavlje 5. izvješća Europske agencije za okoliš „Prilagodba gradova u Europi: kako gradovi reagiraju na klimatske promjene za dodatne informacije.

Odjeljak Sporazuma gradonačelnika o mogućnostima financiranja omogućuje potragu za europskim financiranjem ili programima financiranja koji odgovaraju potrebama gradova potpisnika. Vidjeti i letak Sporazuma gradonačelnika „Kako financirati svoje lokalne klimatske i energetske aktivnosti?” i „Inovativne financijske programe” koji uključuju primjere mjera prilagodbe gradova i regija potpisnica Sporazuma gradonačelnika. Na internetskom seminaru Sporazuma gradonačelnika o financiranju mjera prilagodbe predstavljen je instrument Europske investicijske banke za financiranje prirodnog kapitala i iskustva gradova potpisnika o tome kako financirati mjere prilagodbe na terenu.

Dodatni pregledi dostupnih financijskih sredstava za prilagodbu u EU-u dostupni su u odjeljku o financiranju platforme Climate-ADAPT te na internetskim stranicama EU-a za regionalni i urbani razvoj.