1.5 Utvrđivanje i pribavljanje financijskih sredstava i izvora financiranja

Financijska ograničenja često se navode kao prepreka pokretanju i provedbi mjera prilagodbe na lokalnoj razini. Međutim, financiranje prilagodbe dostupno je i može se kombinirati iz različitih izvora – međunarodnih, europskih, nacionalnih i lokalnih, javnih i privatnih. Dobro poznavanje dostupnih mogućnosti financiranja važno je za prevladavanje te prepreke. Uključivanje prilagodbe u trenutačne postupke planiranja i postojeće proračune također je važna opcija koju treba razmotriti.

Financiranje prilagodbe odnosi se na novac koji besplatno osiguravaju javna ili privatna tijela (npr. zaklade) za provedbu posebnog cilja politike prilagodbe ili dogovorene svrhe, npr. u obliku bespovratnih sredstava. Otplata danog kapitala nije potrebna, ali postoje posebni ugovorni zahtjevi kako bi se osiguralo da se sredstva upotrebljavaju kako je predviđeno. S druge strane, financiranje se odnosi na osiguravanje kapitala s obvezom otplate u kasnijoj fazi (dužnički instrument) i obično nastaje "trošak" - postotak kamata.  Obično se daje kao zajam ili druga vrsta financijskog instrumenta, obično od strane financijske institucije.

Financiranje prilagodbe na općinskoj razini u Europi dostupno je putem nekoliko instrumenata financiranja EU-a, nacionalnih, regionalnih i lokalnih fondova te međunarodnih financijskih institucija i privatnih donatorskih organizacija:

• Prilagodba klimatskim promjenama jedno je od prioritetnih područja programa LIFE. Programom se osigurava sufinanciranje najboljih praksi, pilot-projekata i demonstracijskih projekata kojima se doprinosi podupiranju napora koji dovode do povećane otpornosti na klimatske promjene, posebno u urbanim područjima.
• Cilj je programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020. dodijeliti 35 % svojeg proračuna za rashode za istraživanje u području klime. Za to je potrebno i sudjelovanje krajnjih korisnika i dionika, čime se otvaraju vrata za uključivanje gradova. U 2021. uslijedit će program Obzor Europa, koji uključuje i tematsko područje prilagodbe klimatskim promjenama. U 2020. objavljen je dodatni poziv na podnošenje prijedloga za europski zeleni plan s temama relevantnima za prilagodbu klimatskim promjenama.
• Prilagodba klimatskim promjenama uključena je u sve europske strukturne i investicijske fondove (ESIF) EU-a. To uključuje ZPP (uglavnom Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj); Kohezijski fond; Europski fond za regionalni razvoj (posebno putem INTERREG-a),Europski socijalni fond; i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo. Nacionalna tijela zadužena su za upravljanje tim sredstvima u predmetnoj državi članici i može im se obratiti za daljnje savjete.
• Nacionalno i podnacionalno financiranje: Na nacionalnoj i podnacionalnoj razini mogu biti dostupna financijska sredstva za planiranje i provedbu prilagodbe, podizanje svijesti i izgradnju kapaciteta ili istraživanje.
• Financiranje iz privatnog sektora: Privatni sektor važan je dionik u prilagodbi rizicima od klimatskih promjena, s velikom motivacijom za mjere prilagodbe. Mjere prilagodbe privatnog sektora temelje se na: a) motivi za zaštitu vrijednosti kada privatni subjekti nastoje zaštititi svoju imovinu i lance opskrbe, b) prilike za stvaranje vrijednosti kada privatni sektor nastoji pružiti rješenja za prilagodbu kao poslovne prilike. Stoga se lokalne vlasti potiču na suradnju s privatnim sektorom (primjerice putem javno-privatnih partnerstava) kako bi se potaknulo financiranje iz privatnog sektora.
• Financiranje prilagodbe može se dopuniti i zajmovima financijskih institucija kao što su Europska investicijska banka ili Europska banka za obnovu i razvoj.
• Općinske zelene/klimatske/održive obveznice brzo se razvijaju kao instrument za privlačenje financijskih sredstava za mjere prilagodbe u gradovima. Uspostava i emisije zelenih obveznica zahtijevaju blisku suradnju sa subjektima na financijskim tržištima.
• Nadalje, sektor osiguranja važan je akter u privatnom sektoru koji može pružiti poticaje poduzećima i kućanstvima za ulaganje u otpornost na klimatske promjene.
• Neki su gradovi uveli pristupe skupnog financiranja ili privatnih donacija za prilagodbu, dok građanske inicijative predlažu mjere prilagodbe odozdo prema gore, koje se zatim oglašavaju zajednici koja je voljna donirati ili posuditi sredstva za provedbu predloženih mjera. Na taj način male pojedinačne donacije čine znatna sredstva dovoljna za provedbu aktivnosti.
• Regulatorni kapital kućanstava: Privatna kućanstva često su voljna osigurati otpornost svojeg stanovanja i dobrobit obitelji planiranjem svojih troškova i ulaganja na prilagodljiviji način (npr. ulaganjem u bolju izolaciju pri obnovi kuća ili ugradnjom prikupljanja kišnice za zalijevanje vrta tijekom sušnih razdoblja). Podizanje svijesti, obrazovanje i poticaji korisni su alati za poticanje ulaganja privatnih kućanstava. Lokalne vlasti u nekim zemljama također se vraćaju na programe smanjenja poreza ili naknada kao poticaje, npr. smanjenje naknada za oborinske vode koje naplaćuju vlasnicima nekretnina ako zauzvrat ulažu u mjere za smanjenje otjecanja kišnice iz svojih nekretnina u sustav javne odvodnje.
• Nadalje, financiranje relevantno za prilagodbu može se dobiti putem drugih sektorskih mehanizama financiranja, u kojem slučaju ne mora nužno biti označeno kao „financiranje prilagodbe”, no i dalje može doprinijeti ciljevima politike prilagodbe.

Preporučuje se fleksibilnost i kombinacija različitih izvora financiranja, posebno u slučajevima kada je teško osigurati namjenske općinske proračunske linije. Nadalje, iskorištavanjem nenovčane potpore (vidjeti korak 1.8.)može se smanjiti pritisak na zahtjeve za financiranje.

Primjeri gradova diljem Europe koji su uspješno iskoristili ta financijska sredstva i izvore financiranja za prilagodbu navedeni su u nastavku i detaljno opisani u izvješću EEA-e o financiranju urbane prilagodbe. Izvješće sadržava i detaljan pregled dostupnih financijskih sredstava EU-a i izvora financiranja za urbanu prilagodbu. Vidjeti i poglavlje 5. izvješća Europske agencije za okoliš Urban adaptation in Europe: kako gradovi i mjesta odgovaraju na klimatske promjene za dodatne informacije.

Odjeljak Sporazuma gradonačelnika o mogućnostima financiranja omogućuje traženje europskih programa financiranja koji odgovaraju potrebama gradova potpisnika. Vidjeti i brošuru Sporazuma gradonačelnika „Kakofinancirati svoje lokalne klimatske i energetske aktivnosti?“i „Inovativnifinancijski programi“koji uključuju primjere mjera prilagodbe gradova i regija potpisnica Sporazuma gradonačelnika. U internetskom seminaru Sporazuma gradonačelnika „Financiranjemjera prilagodbe”predstavljen je instrument Europske investicijske banke za financiranje prirodnog kapitala i iskustva gradova potpisnika o tome kako financirati mjere prilagodbe na terenu.

Dodatni pregledi dostupnih financijskih sredstava za prilagodbu u EU-u dostupni su u odjeljku o financiranju platforme Climate-ADAPT te na internetskim stranicama EU-a za regionalni i urbani razvoj.