2.2 Razumijevanje klimatskih projekcija i budućih učinaka

Prilagodba klimatskim promjenama treba se temeljiti na procjenama budućih učinaka povezanih s promjenjivim klimatskim uvjetima. Mnogi budući klimatski učinci vjerojatno će biti uzrokovani češćim i ekstremnijim verzijama ekstremnih vremenskih uvjeta koji se trenutačno događaju (vidjeti korak 2.1.). Međutim, mogu se pojaviti i nove opasnosti i učinci, kao što su poplave povezane s podizanjem razine mora ili nestašica vode uzrokovana promjenama u obrascima padalina. Za razvoj dugoročne strategije prilagodbe ključno je pristupiti informacijama o predviđenim klimatskim utjecajima i ispravno ih tumačiti.

Buduće klimatske projekcije i projekcije učinka

Na europskoj razini EEA izrađuje brojne pokazatelje uočenih i predviđenih klimatskih promjena i njihovih učinaka, na primjer temperature, oborina, suša, šumskih požara ili porasta razine mora. Izvješće EEA-e Climate change, impacts and vulnerability in Europe 2016 – an indicator-based assessment (Klimatske promjene, učinci i osjetljivost na klimatske promjene u Europi 2016. – procjena utemeljena na pokazateljima) pruža koristan pregled klimatskih promjena i njihovih učinaka u Europi. Nadalje, usluge praćenja klimatskih promjena programa Copernicus tvorcima politika pružaju podatke o klimi za potporu planiranju i donošenju odluka o klimatskim promjenama na nacionalnoj, regionalnoj i gradskoj razini u Europi.

Na stranicama za pojedine zemlje platforme Climate-ADAPT nalaze se poveznice na nacionalne procjene rizika i osjetljivosti pojedinačnih zemalja, koje obično uključuju projekcije povezane s klimatskim promjenama. Mnogi istraživački projekti i projekti znanja financirani sredstvima EU-a bili su usmjereni na predviđanje klimatskih promjena u smanjenom opsegu za određenu lokaciju (vidjeti projekte financirane sredstvima EU-a u nastavku).

Preglednik karata prilagodbe gradova razvijen je posebno za europske gradove i pruža pregled trenutačnih i budućih klimatskih opasnosti, osjetljivosti gradova na te opasnosti i njihove sposobnosti prilagodbe. Preglednik karte prikuplja informacije iz različitih izvora o promatranoj i projiciranoj prostornoj rasprostranjenosti i intenzitetu visokih temperatura, poplava, nestašice vode, šumskih požara i vektorskih bolesti. U njemu se navode i neke informacije o uzrocima ranjivosti gradova i izloženosti tim opasnostima, koje su povezane s obilježjima gradova i njihova stanovništva.

Više informacija o predviđenim globalnim klimatskim promjenama i učincima na gradove dostupno je u izvješćima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), na primjer u poglavlju 8.: Urbana područja u Petom izvješću o procjeni IPCC-a ili izvješću IPCC-a o globalnom zatopljenju od 1,5 °C.

Tumačenje projekcija

Važni elementi klimatskih projekcija koje treba razmotriti su sljedeći:

• prostorna ljestvica projekcija, s obzirom na to da različiti klimatski modeli upotrebljavaju različite prostorne rezolucije;
• referentno razdoblje iz kojeg se modelira promjena (npr. u odnosu na razdoblje 1986. – 2005.);
• vremenski okvir projekcije, koji se obično izražava kao razdoblje (npr. od 2081. do 2100. ili od 2020. do 2052.),
• Temeljne emisije stakleničkih plinova ili drugi scenariji. Na primjer, u Petom izvješću o procjeni IPCC-a RCP označava reprezentativni put koncentracije i odražava količinu stakleničkih plinova u atmosferi prema četirima različitim scenarijima (od kojih RCP 2.6 predstavlja najnižu, a RCP 8.5 najvišu koncentraciju);
• Kako je prikazana projicirana promjena? Projekcije klimatskih promjena obično navode vjerojatnost da će se nešto dogoditi u budućnosti ili navode niz mogućih ishoda u smislu budućih temperatura, padalina ili porasta razine mora. To je zato što će na buduću klimu utjecati razina emisija stakleničkih plinova i druga društveno-gospodarska kretanja. Također, klimatske projekcije izvedene su iz različitih modela (matematičke reprezentacije klime razvijene na globalnoj ili regionalnoj razini), koji se stalno poboljšavaju, ali još uvijek ne mogu predvidjeti budućnost s apsolutnom sigurnošću.

Neizvjesnost buduće klime može biti teško razumjeti, planirati ili komunicirati s drugima. Climate-ADAPT pruža smjernice za nesigurnost koje obuhvaćaju sljedeće teme:

1. Što se podrazumijeva pod neizvjesnošću?
2. Kako se priopćavaju neizvjesnosti?
3. Kako uzeti u obzir neizvjesnost?

Rješavanje problema nesigurnosti u planiranju prilagodbe može se riješiti ulaganjem u fleksibilne, slabo žalosne mjere prilagodbe (vidjeti korak 4.3.),koje donose i dodatne koristi, kao što je smanjenje emisija stakleničkih plinova (vidjeti korak 5.4.),te se stoga mogu opravdati unatoč nesigurnosti povezanoj s budućim klimatskim scenarijima. Smjernice za rješavanje nesigurnosti i složenosti pružaju se i u okviru projekta RESIN.