Kontrola trovanja ciguaterom na Kanarskim otocima, Španjolska

Trovanje Ciguaterom (CP) uzrokovano je jedenjem riba koje su akumulirale ciguatoksine kroz prehrambeni lanac zbog prisutnosti određenih toksičnih mikroalgi (Gambierdiscus spp. i Fukuyoa spp.). Tradicionalne endemske regije za ciguatoxic ribe uključuju područja u Karipskom moru i Tihom i Indijskom oceanu. Vrste riba koje se najčešće povezuju sa slučajevima ciguatera uključuju barakudu, kirnju, gofa, crvenog ribara, jegulju, svinjsku ribu, skušu, kiruršku ribu i papigu.

Gambierdiscus i Fukuyoa spp. nalaze se u Europi na španjolskim i portugalskim atlantskim otocima te na nekoliko sredozemnih otoka, uključujući Kretu, Cipar i Baleare, prema projektu Eurocigua (2016. – 2021.), koji sufinanciraju Europska agencija za sigurnost hrane i Španjolska agencija za sigurnost hrane (AESAN). U okviru protokola CTX koji je razvila Glavna uprava za ribarstvo Kanarskih otoka, 13 % od 8.828 određene ribe koju je sektor profesionalnog ribolova ulovio na Kanarskim otocima bilo je pozitivno na CTX-ove, a zbrinuli su ih ovlašteni prerađivači (GU za ribarstvo, neobjavljeni podaci).

Ciguatoksini se ne uništavaju kuhanjem ili zamrzavanjem ribe. Nadalje, toksini su bezbojni, bez mirisa i okusa, zbog čega ih je nemoguće otkriti tijekom jela. Simptomi CP-a mogu uključivati mučninu, povraćanje, proljev, grčeve u trbuhu, peckanje usana, jezika i ekstremiteta (također kao odgovor na podražaj hladnoće), metalni okus u ustima, bol u zglobovima i mišićima, svrbež kože, slabost mišića, zamagljen vid, bolni odnos, nizak krvni tlak i usporen rad srca. Neurološki simptomi obično nestaju unutar nekoliko tjedana, iako neki simptomi mogu trajati mjesecima. Iako je CP rijetko smrtonosan, teški slučajevi mogu dovesti do smrti (ECDC, 2021.).

Iako je izbijanje trovanja cigvaterom u kontinentalnim europskim zemljama povezano s konzumacijom uvezene ribe, autohtona izbijanja zabilježena su na Kanarskim otocima i Madeiri. Na Kanarskim otocima u razdoblju od 2008. do 2023. zabilježena su 22 autohtona izbijanja bolesti, pri čemu je pogođeno 129 osoba.

Zbog klimatskih promjena predviđa se da će površinske temperature mora do sredine 21. stoljeća porasti za 0,4 – 1,4 Celzijeva stupnja. To će vjerojatno povećati stope rasta toksičnih mikroalgi, što će rezultirati većom gustoćom populacije. Predviđaju se i proširenja raspona od nekoliko stupnjeva geografske širine ako su ispunjeni zahtjevi staništa specifični za vrstu (npr. temperatura, odgovarajući supstrat, niska turbulencija, svjetlost, salinitet, pH) (Tester et al., 2020.). Gambierdiscus je 2017. prvi put utvrđen na Balearskim otocima, čime je potvrđena prisutnost te toksične mikroalge u zapadnom Sredozemnome moru (Diogène i dr., 2021.). Sve veća gustoća i raspon toksičnih mikroalgi mogu značiti da će CP u budućnosti biti rašireniji u Europi.

Cilj je inicijativa koje se provode na Kanarskim otocima smanjiti broj slučajeva trovanja ciguaterom i ograničiti rizik od izbijanja bolesti.

Provedene su dvije glavne mjere za ograničavanje rizika od trovanja ciguaterom na Kanarskim otocima: praćenje prisutnosti ciguatoksina u određenim ribama, uključujući trovanje ciguaterom kao bolest koja se mora prijaviti.

1) Kontrola ulova ribe za ciguatoksine u ribarstvu

Od lipnja 2009. Glavna uprava za ribarstvo Vlade Kanarskih otoka prije prodaje primjenjuje protokol za utvrđivanje prisutnosti ili odsutnosti ciguatoksina kod određenih vrsta koje premašuju određenu masu. Ovaj protokol, priložen, obvezan je za sektor malog (svježe ribe) profesionalnog ribolova na Kanarskim otocima. Rekreacijski ribari obavješćuju se o kontrolnoj točki i postojanju tog protokola (vrste i mase). Potiču se, ali nisu obvezni primjenjivati Protokol na ulovljene vrste prije nego što ih konzumiraju (vidjeti priloženu brošuru).

Ciljne vrste i granične mase odabrala je skupina stručnjaka (veterinari, toksikolozi, morski biolozi, stručnjaci u ribarstvu i javnom zdravstvu). Trenutačno se prate sljedeće vrste (i mase): gofa (Seriola spp.) – 12 kg; kirnju bjelicu (Epinephelus marginatus) – 12 kg; plava riba (Pomatomus saltatrix) – 9 kg; otočna skupina (Mycteroperca fusca) – 7 kg; i wahoo (Acanthocybium solandri) - 35 kg.

U 2022. utvrđeni su kriteriji za uvođenje promjena u pogledu vrsta i mase koje se prate. Nova vrsta može se uključiti samo ako je bila izvor potvrđenog autohtonog slučaja CP i ako je riba ulovljena u Kanarskim vodama. Nadalje, ograničenje mase trenutačno uključenih vrsta može se smanjiti u jednoj od tih dviju situacija: i. ako riba podvrgnuta detekciji ciguatoksina s pozitivnim rezultatom premašuje ograničenje mase za najviše 500 gr i pokazuje visoku toksičnost ili ii. ako je riba ulovljena u Kanarskim vodama čija je masa bila manja od ograničenja mase bila izvor potvrđenog autohtonog slučaja ciguatera, u kojem bi se slučaju nova granična vrijednost mase utvrdila na masi te određene ribe. 

2) Uključujući trovanje cigvaterom kao bolest koja se mora prijaviti.

Od 2015. trovanje ciguaterom obvezna je bolest koja se mora prijaviti na Kanarskim otocima. To je jedino mjesto u EU-u i jedno od rijetkih u svijetu (uključujući Floridu, Havaje i Hongkong) gdje liječnici koji dijagnosticiraju trovanje moraju prijaviti bolest. Liječnici koji u sustav javnog zdravstva unose ciguateru kao uzrok trovanja u kliničku evidenciju pacijenta automatski primaju obavijest kako bi ispunili obrazac obavijesti. Stoga javnozdravstvena tijela mogu dodatno istražiti i potvrditi slučaj. Privatni liječnici mogu preuzeti isti obrazac i poslati ga tijelima nadležnima za javno zdravstvo e-poštom.

Posljednjih godina broj slučajeva trovanja ciguaterom smanjio se na Kanarskim otocima. Iako bi to mogao biti rezultat provedenih mjera kontrole, to smanjenje moglo bi biti povezano i s pandemijom bolesti COVID-19 ili niskom razinom osviještenosti zdravstvenih djelatnika koji ne prijavljuju bolest.

U program kontrole ribe uključeni su sljedeći dionici:

• Glavna uprava za ribarstvo, Vlada Kanarskih otoka: javna uprava s nadležnostima u području ribarstva.
• Gestión del Medio Rural de Canarias (Upravljanje ruralnim okolišem Kanarskih otoka) GMR Canarias, S.A.U.: javno tijelo koje pripada GDF-u koje pruža potporu u upravljanju protokolom.
• Glavna uprava za javno zdravstvo (GU za javno zdravstvo), Vlada Kanarskih otoka: javna uprava s nadležnostima u području javnog zdravlja (posebno odjeli za sigurnost hrane i epidemiologiju).
• Sveučilišni institut za zdravlje životinja i sigurnost hrane (IUSA-ULPGC): laboratorij zadužen za analizu riba u okviru službenog praćenja KT-a.
• Sektor malog (svježe ribe) profesionalnog ribolova: trideset udruga koje sudjeluju u uzorkovanju na osam otoka.

GU za ribarstvo i GMR, laboratorij IUSA-ULPGC i sektor profesionalnog ribarstva uključeni su u pripremu uzoraka ribe i upravljanje njima te su u svakodnevnom bliskom kontaktu putem internetskog sustava alata za sljedivost.

Glavna uprava za ribarstvo i Glavna uprava za javno zdravlje redovito komuniciraju i ažuriraju sve informacije potrebne za najbolju primjenu oba protokola (ribolov i zdravlje). U bliskoj budućnosti uspostavit će se stalna stručna skupina koja će pomagati u postupku donošenja odluka o protokolu o ribarstvu.

Kako bi se bolje razumjeli rizici CP-a u Europi, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Španjolska agencija za sigurnost hrane (AESAN) zajednički su financirale projekt EuroCigua u razdoblju od lipnja 2016. do siječnja 2021. Cilj projekta bio je utvrditi rasprostranjenost i glavne karakteristike cigvatera u Europi; mjeriti razine biotoksina u mikroalgama i ribama; te razvoj analitičkih metoda za karakterizaciju tih toksina (EFSA).

Unatoč sve većem broju znanstvenih dokaza i interesu medija, osviještenost javnosti o tom problemu i dalje je niska. Prema istraživanju iz 2018. godine, nešto više od 10% stanovništva Kanarskih otoka imalo je određenu svijest o ciguateri, a manje od 4% znalo je za slučajeve trovanja na Kanarskim otocima. Među ispitanicima 82 % ispitanika željelo je dobiti više informacija o ciguateri, uglavnom putem televizije i društvenih mreža. Javne informacije i planovi praćenja ključni su za poboljšanje prakse procjene osjetljivosti za sigurnost opskrbe hranom i smanjenje rizika od KP-a. Stoga je potrebno osmisliti program u okviru obavješćivanja o riziku kako bi se znalo prima li, razumije li i odgovara li publika na odgovarajući način (Bilbao-Sieyro et al., 2019.).

Tijekom projekta EuroCigua (2016. – 2021.) laboratorij IUSA-ULPGC dobio je znanstvenu i tehničku potporu za analize od Europskog referentnog laboratorija za morske toksine (Vigo) i Instituta za istraživanje i tehnologiju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (IRTA). To je dovelo do usklađivanja različitih protokola. Stoga je sudjelovanje u istraživačkom projektu imalo izravan utjecaj na poboljšanje dnevnih aktivnosti koje se provode za program službenih kontrola. Projekt je također omogućio izravan i neizravan kontakt s trofičnom mrežom, analizirajući situaciju različitih vrsta riba, s obzirom na njihov doprinos održavanju ciguatoksina u morskom okolišu.

Osim toga, zahvaljujući projektu EuroCigua i suradnji s Glavnom upravom za ribarstvo kanadske vlade, za laboratorijski rad bilo je dostupno 46 ciguatoksičnih riba iz službene kontrole kontrolne točke. Ribe su podvrgnute obdukciji u objektima IUSA-e, a 660 kg mišića i jetre isporučeno je na sveučilište u Vigu kako bi se pripremili referentni materijali za ciguatoksin (Castro i dr., 2022.),čija će buduća dostupnost biti korisna laboratorijima diljem svijeta koji rade na otkrivanju ciguatoksina.

Projekt EuroCigua doveo je do uspostave mreže suradnje različitih prestižnih međunarodnih institucija uključenih u razvoj znanja o ekološkim uvjetima ciguatera toksina.

Aktivnosti DGP-GMR-a financiraju se iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR 2014.–2020.) i Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA 2021.–2027.). Osim toga, trenutačno se provodi studija o gospodarskom učinku na sektor ribarstva (koja se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EDRF) i programa INTERREG V-A Španjolska – Portugal MAC 2014. – 2020.). Troškovi mjera koje je poduzela Glavna uprava za javno zdravstvo uključeni su u opći proračun za 2023.

Glavna je korist kontrolnih mjera povećana sigurnost hrane. Korist za lokalno ribarstvo jest da je u okviru protokola za testiranje toksina ciguatera 7 717 (87 %) velikih riba došlo do komercijalnog lanca s potvrđenom sigurnošću opskrbe hranom. Mjerama kontrole ciguatera koje su na snazi omogućeno je izbjegavanje zabrana ulova ribe.

Trovanje Ciguaterom postalo je obvezna bolest koja se mora prijaviti na Kanarskim otocima stupanjem na snagu izmjene postojećeg nacionalnog zakona 2015. (3992 ORDEN od 17. kolovoza 2015. o uspostavi mreže za epidemiološki nadzor Kanarskih otoka). U tom se zakonodavstvu navodi da se svaki slučaj CP-a mora prijaviti tijelu nadležnom za javno zdravstvo u roku od 24 sata od dijagnoze, uključujući identifikacijske podatke pacijenta i liječnika koji šalje obavijest te klinički prikaz trovanja.

Protokol za otkrivanje CTX-a primjenjuje se od 2009. godine rezolucijom. Taj je protokol obvezan za sve subjekte u malom profesionalnom ribolovu. Rezolucija Glavne uprave za ribarstvo iz kolovoza 2022. trenutačno je na snazi. 

Program praćenja za utvrđivanje prisutnosti ili odsutnosti ciguatoksina u ribama operativan je od 2009., ali je 2011. izmijenjena metodologija za otkrivanje CTX-a. Obveza obavješćivanja tijela za javno zdravstvo o CP-u na snazi je od 2015.  Podizanje svijesti trajan je proces, a aktivnosti usmjerene na informiranje ljudi i zdravstvenih radnika planirane su za 2023. i 2024.

Projekt Eurocigua provodio se od 2016. do 2020. Projekt Eurocigua II započeo je 2022. i trajat će do 2025.

Sustav nadzora nema unaprijed definirani životni vijek. Planira se da će ga Vlada Kanarskih otoka kontinuirano provoditi i da će dugoročno biti učinkovit.

Isabel Falcón Garcia,

Preventive Medicine and Public Health Specialist, Epidemiology and Prevention Service, Canary Islands General-Directorate of Public Health

ifalgar@gobiernodecanarias.org

María Teresa Mendoza Jiménez

Veterinary, Directorate-General for Fisheries

mmenjime@gobiernodecanarias.org

Diogene i dr., 2021. Procjena ciguatoksina u morskim prehrambenim proizvodima i okolišu u Europi.

Canals et al., 2021. Karakterizacija rizika od trovanja cigvaterom u Europi

Castro i dr., 2022. Priprema referentnih materijala ciguatoksina s Kanarskih otoka (Španjolska) i otočja Madeira (Portugal)

Bilbao-Sieyro i dr., 2019. Stečena znanja o trovanju riba Ciguatera na Kanarskim otocima.