Kontrola trovanja ciguaterom na Kanarskim otocima u Španjolskoj

Trovanje Ciguaterom (CP) uzrokovano je jedenjem ribe koja je akumulirala ciguatoksine kroz prehrambeni lanac zbog prisutnosti određenih toksičnih mikroalgi (Gambierdiscus spp. i Fukuyoa spp.). Tradicionalne endemske regije za ciguatoksične ribe uključuju područja u Karipskom moru te Tihom i Indijskom oceanu. Vrste riba koje se najčešće povezuju sa slučajevima ciguatera uključuju barracuda, grouper, amberjack, crveni zmijičnjak, jegulju, svinjsku ribu, skušu, kirurga i papigu.

U Europi se Gambierdiscus i Fukuyoa spp nalaze na španjolskim i portugalskim atlantskim otocima te na nekoliko sredozemnih otoka, uključujući Kretu, Cipar i Baleare, prema projektu Eurocigua (2016. – 2021.), koji sufinanciraju Europska agencija za sigurnost hrane i Španjolska agencija za sigurnost hrane (AESAN). U okviru protokola CTX koji je razvila Glavna uprava za ribarstvo Kanarskih otoka, 13 % od 8 828 određene ribe ulovljene na Kanarskim otocima u profesionalnom ribolovnom sektoru bilo je pozitivno na CTX-ove, a odlagali su ih ovlašteni prerađivači (Glavna uprava za ribarstvo, neobjavljeni podaci).

Ciguatoksini se ne uništavaju kuhanjem ili zamrzavanjem ribe. Nadalje, toksini su bezbojni, bez mirisa i okusa, zbog čega ih je nemoguće otkriti tijekom jela. Simptomi CP-a mogu uključivati mučninu, povraćanje, proljev, trbušne grčeve, peckanje usana, jezika i ekstremiteta (također kao odgovor na hladni podražaj), metalni okus u ustima, bol u zglobovima i mišićima, svrbež kože, slabost mišića, zamagljen vid, bolan spolni odnos, nizak krvni tlak i sporu srčanu frekvenciju. Neurološki simptomi obično nestaju u roku od nekoliko tjedana, iako neki simptomi mogu trajati mjesecima. Iako je CP rijetko smrtonosan, teški slučajevi mogu dovesti do smrti (ECDC, 2021.).

Iako su izbijanja trovanja ciguaterom u kontinentalnim europskim zemljama povezana s konzumacijom uvezene ribe, zabilježena su autohtona izbijanja na Kanarskim otocima i Madeiri. Na Kanarskim otocima od 2008. do 2023. zabilježena su 22 autohtona izbijanja bolesti, od kojih je 129 osoba bilo pogođeno.

U kontekstu klimatskih promjena predviđa se da će temperature površine mora do sredine 21. stoljeća porasti za 0,4 – 1,4 Celzijeva stupnja. To će vjerojatno povećati stope rasta toksičnih mikroalgi, što će dovesti do veće gustoće populacije. Predviđaju se i proširenja područja od nekoliko stupnjeva zemljopisne širine ako su ispunjeni zahtjevi u pogledu staništa za pojedine vrste (npr. temperatura, odgovarajući supstrat, niska turbulencija, svjetlost, salinitet, pH) (Tester et al., 2020.). Gambierdiscus je 2017. prvi put identificiran na Balearskim otocima, čime je potvrđena prisutnost te toksične mikroalge u zapadnom Sredozemnome moru (Diogène et al., 2021.). Sve veća gustoća i raspon toksičnih mikroalgi mogu značiti da će CP u budućnosti biti rašireniji u Europi.

Cilj je inicijativa koje se provode na Kanarskim otocima smanjiti broj slučajeva trovanja ciguaterom i ograničiti rizik od izbijanja bolesti.

Provedene su dvije glavne mjere kako bi se ograničio rizik od trovanja ciguaterom na Kanarskim otocima: praćenje prisutnosti ciguatoksina u određenim ribama i uključivanje trovanja ciguaterom kao bolesti koja se mora prijaviti.

1) Kontrola ulova ciguatoksina u ribarstvu

Od lipnja 2009. Opća uprava za ribarstvo Vlade Kanarskih otoka primjenjuje protokol za utvrđivanje prisutnosti ili odsutnosti ciguatoksina u određenim vrstama koje premašuju određenu masu prije prodaje. Ovaj priloženi protokol obvezan je za sektor malog (svježe ribe) profesionalnog ribolova na Kanarskim otocima. Rekreacijski ribari obavješćuju se o CP-u i postojanju tog protokola (vrste i utezi). Potiču se, ali nisu obvezni primijeniti Protokol na ulovljene vrste prije njihove konzumacije (vidjeti priloženu brošuru).

Ciljne vrste i granične mase odabrala je skupina stručnjaka (veterinari, toksikolozi, morski biolozi, stručnjaci u ribarstvu i javnom zdravlju). Trenutačno se prate sljedeće vrste (i mase): amberjacks (Seriola spp.) – 12 kg; dusky grouper (Epinephelus marginatus) – 12 kg; plava riba (Pomatomus saltatrix) – 9 kg; otočna skupina (Mycteroperca fusca)– 7 kg; i wahoo (Acanthocybium solandri) – 35 kg.

U 2022. utvrđeni su kriteriji za uvođenje promjena u vrste i nadziranu masu. Nova vrsta može se uključiti samo ako je bila izvor potvrđenog autohtonog slučaja CP-a i ako je riba ulovljena u Kanarskim vodama. Nadalje, ograničenje mase trenutačno uključenih vrsta može se sniziti u jednoj od sljedećih dviju situacija: i. ako riba koja je podvrgnuta otkrivanju ciguatoksina ima pozitivan rezultat premašuje graničnu vrijednost mase za najviše 500 gr i pokazuje visoku toksičnost ili ii. ako je riba ulovljena u Kanarskim vodama koja je težila ispod granične vrijednosti mase bila izvor potvrđenog autohtonog slučaja ciguatera, u kojem bi se slučaju nova granična vrijednost mase utvrdila na masu te određene ribe. 

2) Uključujući trovanje ciguaterom kao bolest koja se mora prijaviti.

Od 2015. trovanje ciguaterom obvezna je bolest koja se mora prijaviti na Kanarskim otocima. To je jedino mjesto unutar EU-a i jedno od rijetkih u svijetu (uključujući Floridu, Havaje i Hongkong) gdje liječnici koji dijagnosticiraju trovanje moraju prijaviti bolest. Liječnici koji unesu ciguatera kao uzrok trovanja u klinički zapis pacijenta u sustavu javnog zdravstva automatski primaju obavijest kako bi ispunili obrazac za prijavu. Stoga javnozdravstvena tijela mogu dodatno istražiti i potvrditi slučaj. Privatni liječnici mogu preuzeti isti obrazac i poslati ga tijelima nadležnima za javno zdravstvo e-poštom.

Posljednjih godina broj slučajeva trovanja ciguaterom smanjio se na Kanarskim otocima. Iako bi to moglo biti posljedica provedenih kontrolnih mjera, to bi smanjenje moglo biti povezano i s pandemijom bolesti COVID-19 ili niskom razinom osviještenosti zdravstvenih djelatnika koji ne prijavljuju bolest.

U program kontrole ribe uključeni su sljedeći dionici:

• Glavna uprava za ribarstvo, Vlada Kanarskih otoka: javna uprava s nadležnostima u području ribarstva.
• Gestión del Medio Rural de Canarias (Upravljanje ruralnim okolišem Kanarskih otoka), GMR Canarias, S.A.U.: javno tijelo koje pripada GDF-u koje pruža potporu u upravljanju protokolom.
• Glavna uprava za javno zdravlje (GU za javno zdravlje), Vlada Kanarskih otoka: javna uprava s nadležnostima u području javnog zdravlja (posebno odjeli za sigurnost hrane i epidemiologiju).
• Sveučilišni institut za zdravlje životinja i sigurnost hrane (IUSA-ULPGC): laboratorij zadužen za analizu riba u okviru službenog praćenja CP-a.
• Profesionalni sektor malog ribolova (svježa riba): trideset udruga koje sudjeluju u uzorkovanju na osam otoka.

GU za ribarstvo i GMR, laboratorij IUSA-ULPGC i profesionalni sektor ribarstva uključeni su u pripremu uzoraka ribe i upravljanje njima te su u svakodnevnom bliskom kontaktu putem sustava internetskih alata za sljedivost.

GU za ribarstvo i GU za javno zdravlje redovito komuniciraju i ažuriraju sve potrebne informacije za najbolju primjenu obaju protokola (ribolov i zdravlje). U bliskoj budućnosti uspostavit će se stalna stručna skupina koja će pomagati u postupku donošenja odluka u vezi s protokolom o ribarstvu.

Kako bi bolje razumjeli rizike CP-a u Europi, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Španjolska agencija za sigurnost hrane (AESAN) zajednički su financirale projekt EuroCigua u razdoblju od lipnja 2016. do siječnja 2021. Cilj projekta bio je utvrditi širenje i glavne značajke ciguatera u Europi; mjeriti razine biotoksina u mikroalgama i ribama; i razviti analitičke metode za karakterizaciju tih toksina (EFSA).

Unatoč sve većem broju znanstvenih dokaza i interesu medija, javna svijest o problemu i dalje je niska. Prema istraživanju iz 2018., nešto više od 10% stanovništva na Kanarskim otocima imalo je određenu svijest o ciguateriji, a manje od 4% znalo je za slučajeve trovanja na Kanarskim otocima. Među ispitanicima 82 % ispitanika željelo je dobiti više informacija o ciguateriji, uglavnom putem televizije i društvenih mreža. Javno informiranje i planovi praćenja ključni su za poboljšanje prakse procjene osjetljivosti za sigurnost opskrbe hranom i smanjenje rizika od CP-a. Stoga je potrebno osmisliti program u okviru obavješćivanja o riziku kako bi se znalo prima li publika, razumije li i odgovara li na odgovarajući način (Bilbao-Sieyro et al., 2019.).

Tijekom projekta EuroCigua (2016.-2021.) laboratorij IUSA- ULPGC dobio je znanstvenu i tehničku potporu za analize od Europskog referentnog laboratorija za morske toksine (Vigo) i Instituta za poljoprivredno-prehrambena istraživanja i tehnologiju (IRTA). To je dovelo do usklađivanja različitih protokola. Stoga je sudjelovanje u istraživačkom projektu izravno utjecalo na poboljšanje dnevne aktivnosti koja se provodila za program službenih kontrola. Projekt je omogućio i izravan i neizravan kontakt s trofičkom mrežom, analizirajući stanje različitih ribljih vrsta u pogledu njihova doprinosa održavanju ciguatoksina u morskom okolišu.

Osim toga, zahvaljujući projektu EuroCigua i suradnji s Glavnom upravom za ribarstvo Kanarske vlade, 46 ciguatoksičnih riba iz službene kontrole CP-a bilo je dostupno za laboratorijski rad. Ribe su nekropsirane u objektima IUSA-e, a 660 kg mišića i jetre isporučeno je Sveučilištu u Vigu kako bi se pripremili referentni materijali za ciguatoxin (Castro et al., 2022.), čija će buduća dostupnost biti korisna za laboratorije diljem svijeta koji rade na otkrivanju ciguatoksina.

Projekt EuroCigua doveo je do uspostave mreže suradnje različitih prestižnih međunarodnih institucija uključenih u razvoj znanja o okolišnim uvjetima ciguatera toksina.

Aktivnosti GUP-GMR-a financiraju se iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR 2014. – 2020.) i Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA 2021. – 2027.). Također, trenutačno se provodi studija o gospodarskom učinku na sektor ribarstva (financirana iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EDRF) i INTERREG V-A Španjolska – Portugal MAC 2014. – 2020.). Troškovi mjera koje je poduzela Glavna uprava za javno zdravstvo uključeni su u opći proračun za 2023.

Glavna je korist kontrolnih mjera povećana sigurnost hrane. Korist za lokalni ribolov je što je prema protokolu za testiranje toksina ciguatera 7 717 (87 %) velikih riba došlo u komercijalni lanac s potvrđenom sigurnošću opskrbe hranom. Postojeće mjere kontrole ciguatera omogućile su izbjegavanje zabrana ulova ribe.

Trovanje Ciguaterom postalo je obvezna bolest koja se mora prijaviti na Kanarskim otocima stupanjem na snagu izmjene postojećeg nacionalnog prava 2015. (3992 ORDEN od 17. kolovoza 2015. o uspostavi mreže za epidemiološki nadzor u Canariasu). U tom se zakonodavstvu navodi da se svaki slučaj CP-a u kojem liječnik dijagnosticira mora prijaviti tijelu nadležnom za javno zdravstvo u roku od 24 sata od dijagnoze, uključujući identifikacijske podatke pacijenta i liječnika koji šalje obavijest te klinički prikaz trovanja.

Protokol za otkrivanje CTX-a primjenjuje se od 2009. godine rezolucijom. Taj je protokol obvezan za sve subjekte u malom profesionalnom ribolovu. Rezolucija Glavne uprave za ribarstvo iz kolovoza 2022. trenutačno je na snazi. 

Program praćenja za utvrđivanje prisutnosti ili odsutnosti ciguatoksina u ribama u funkciji je od 2009., ali je 2011. promijenjena metodologija za otkrivanje CTX-a. Obveza obavješćivanja tijela nadležnog za javno zdravstvo o CP-u na snazi je od 2015.  Podizanje svijesti kontinuiran je proces, a aktivnosti su usmjerene na informiranje ljudi i zdravstvenih djelatnika planirane za 2023. i 2024.

Projekt Eurocigua trajao je od 2016. do 2020. Projekt Eurocigua II započeo je 2022. i nastavit će se do 2025.

Sustav nadzora nema unaprijed definiran životni vijek. Planira se da ga Vlada Kanarskih otoka kontinuirano provodi i da će dugoročno biti učinkovit.

Isabel Falcón Garcia,

Preventive Medicine and Public Health Specialist, Epidemiology and Prevention Service, Canary Islands General-Directorate of Public Health

ifalgar@gobiernodecanarias.org

María Teresa Mendoza Jiménez

Veterinary, Directorate-General for Fisheries

mmenjime@gobiernodecanarias.org

Diogene et al., 2021. Evaluacija ciguatoksina u morskim prehrambenim proizvodima i okolišu u Europi.

Canals et al., 2021. Karakterizacija rizika od trovanja ciguaterom u Europi

Castro i dr., 2022. Priprema referentnih materijala ciguatoksina s Kanarskih otoka (Španjolska) i riba iz arhipelaga Madeira (Portugal)

Bilbao-Sieyro et al., 2019. Stečeno znanje o trovanju riba Ciguatera u populaciji Kanarskih otoka.