Multi-Hazard pristup sustavu ranog upozoravanja u Sogn og Fjordane, Norveška

Sogn og Fjordane je obalna, planinska regija Norveške koja se može pohvaliti stotinama tisuća turističkih posjeta godišnje. Nekoliko se zajednica u Sogn og Fjordaneu suočava s brojnim opasnostima kao što su poplave, lavine, klizišta stijena i drugi ekstremni vremenski uvjeti, koje bi klimatske promjene mogle pogoršati. Zbog velikih udaljenosti između perifernih zajednica te prometne i komunikacijske infrastrukture koja ponekad nije dostupna ili dostupna pristupačnost može biti loša, što zajednice čini osjetljivijima na ekstremne vremenske uvjete.

Kao odgovor na navedeni izazov uspostavljen je i testiran sustav ranog upozoravanja u općini Aurland, dijelu okruga Sogn og Fjordane. Aurland je područje velike prirodne ljepote, ali ima pomalo izazovnu geografiju i topografiju koja rezultira čestim olujnim udarima, poplavama, klizištima i lavinama koje se mogu povećati s učinkom klimatskih promjena na povećanje učestalosti i / ili intenziteta ekstremnih vremenskih događaja. Sustavom za upozoravanje na više opasnosti optimizirale bi se spasilačke i druge hitne službe koje pruža županija. Zbog turizma, cilj mu je biti isplativa metoda koja će doprijeti do svih ljudi na zemljopisnom području, a ne samo do stanovnika.

Sustavi ranog upozoravanja na više opasnosti upotrebljavaju različite medije i komunikacijske alate kako bi informirali javnost o predstojećim opasnostima i pružili smjernice o mjerama opreza koje treba poduzeti. Mogu djelovati na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini te mogu znatno doprinijeti smanjenju rizika od tjelesnih ozljeda, gubitka života te oštećenja imovine i okoliša. Rana upozorenja također omogućuju lokalnim/regionalnim vlastima učinkovitije pokretanje evakuacija.

Pokazujući sustav ranog upozoravanja usmjeren na ljude, cilj je bio utvrditi kako moderna tehnologija može pomoći u smanjenju negativnih posljedica opasnosti povezanih s vremenskim prilikama u trenutačnim i klimatski promijenjenim uvjetima, čime se također pomaže u sprečavanju gubitka života. Stoga je ključni aspekt projekta bio procijeniti kako se sustav za upozoravanje na više opasnosti može uspostaviti unutar okvira kojim se uzimaju u obzir potrebe za upozoravanjem različitih vrsta nepoželjnih događaja i opasnosti.

Opći cilj ovog projekta (dio projekta Clim-ATIC koji financira EU) bio je postaviti, testirati i demonstrirati moderan sustav za hitno upozoravanje stanovništva širenjem poruka upozorenja putem telefona na određenom zemljopisnom području. U mjeri u kojoj je to moguće i primjereno, sustav se temelji na već dostupnoj modernoj tehnologiji i infrastrukturi te na postojećim zakonodavnim i institucionalnim okvirima. Kako bi se uspostavio troškovno učinkovit i održiv sustav ranog upozoravanja, preduvjet je pristup koji uključuje više opasnosti kako bi se troškovi podijelili među različitim područjima primjene. Sustav i operativne aktivnosti stoga se moraju uspostaviti u okviru kojim se uzimaju u obzir potrebe za upozoravanjem na sve nepoželjne događaje i opasnosti (prirodne i uzrokovane ljudskim djelovanjem) te zahtjevi različitih krajnjih korisnika.

Od 2008. do 2010. održana su četiri sastanka referentnih skupina kako bi se utvrdili ciljevi i raspravilo o najboljim metodama i pristupima koji će se upotrebljavati u sustavu ranog upozoravanja, uključujući utvrđivanje specifikacija sustava za probnu poruku. Telefon je prepoznat kao najvažniji medij za distribuciju upozorenja (kombinacija fiksnih i mobilnih telefonskih linija). Tekstualne poruke (SMS) i izgovorene poruke kojima se javnost upozorava na prirodnu opasnost ili katastrofu distribuiraju se svim telefonima na određenoj udaljenosti od predmetne prirodne opasnosti ili katastrofe. Nakon definiranja kriterija za telefonski sustav za upozoravanje stanovništva, sljedeći korak bio je utvrđivanje potencijalnih dobavljača sustava i prosljeđivanje kriterija sustava za povratne informacije u pogledu njihova interesa i sposobnosti ispunjavanja kriterija i sudjelovanja u projektu. Nakon predstavljanja dvaju potencijalnih trgovačkih društava referentna skupina zaključila je da se čini da tehnološki aspekti ne predstavljaju velik izazov u pogledu upozoravanja stanovništva, dok su proračunska ograničenja utvrđena kao ključni izazovi koje treba prevladati.

Prije provedbe postupka upozoravanja stanovništva Ured župana poduzeo je nekoliko aktivnosti širenja informacija. Informacije o vježbi objavljene su na internetskim stranicama okružnog guvernera, Twitter profilu i Facebook računu te su se promicale putem lokalnih novina i okružne radijske postaje. Vježba upozorenja od 10. lipnja 2010. održana je usporedno sa simulacijskom vježbom usmjerenom na sposobnost lokalnih vlasti da odgovore na ekstremne vremenske uvjete. Nekoliko članova referentne skupine prisustvovalo je vježbi kao promatrači. Tijekom testiranja, 2.500 mobilnih telefona primilo je upozorenje kao tekstualnu poruku, a 322 fiksna telefona u Aurlandu primila su upozorenje kao glasovnu poruku. Vježba upozorenja bila je vidljiva na Facebooku dva sata i zabilježila je 201.849 pregleda. Anketa nakon vježbanja provedena je na internetu, a anketa od vrata do vrata provedena je na području Høydalena kako bi se procijenila razmišljanja javnosti o vježbi. Postupak upozoravanja stanovništva ocijenjen je kako bi se izmjerila učinkovitost sustava upozoravanja kombiniranjem elektroničkog obrasca za procjenu i ankete „od vrata do vrata”.

Nakon demonstracijskog projekta sustav upozoravanja još nije uveden; ni na lokalnoj ni na nacionalnoj razini. Posljednjih godina u okrugu Sogn og Fjordane zabilježeni su brojni slučajevi ekstremnih vremenskih uvjeta, kao što su jaki klizišta i poplave, usporedno s velikim i vrlo dramatičnim požarima. Nitko nije ubijen u tim događajima, ali svi su služili kao podsjetnik; naglašava potrebu za sustavom upozoravanja usmjerenim na stanovništvo s pristupom koji uključuje više opasnosti. Stoga je guverner okruga Sogn og Fjordane tvrdio da bi se takav sustav trebao provesti. Međutim, nisu provedene nikakve aktivnosti i nije jasno hoće li nacionalna tijela dati prednost provedbi sustava upozoravanja. Ako se nacionalna tijela odluče protiv potpune provedbe sustava za upozoravanje na više opasnosti, referentna skupina projekta nastoji pratiti projekt Clim-ATIC na regionalnoj razini; prije svega u okrugu Sogn og Fjordane. U tom će se pogledu blisko surađivati s lokalnim/regionalnim vlastima, zdravstvenim sektorom i relevantnim vladinim agencijama kako bi se procijenio i proveo sustav upozoravanja na regionalnoj razini.

Referentna skupina projekta osnovana je u kolovozu 2008. i od 2008. do 2010. s njom se savjetovalo četiri puta. Sastojao se od članova iz sljedećih organizacija:

• župan Sogn og Fjordane – PROJEKT MANAGER (predstavnik države na regionalnoj razini, odgovoran za koordinaciju planiranja u slučaju nužde unutar županije);
• Istraživački institut Zapadne Norveške - Clim-ATIC regionalni vodeći partner (Istraživački institut temeljen na zadatku s kompetencijom u području istraživanja klime);
• Norveška uprava za energetske resurse i vode (mandat te uprave uključuje planiranje djelovanja u nepredvidivim situacijama u slučaju poplava, njegov ured Sogn og Fjordane također je nacionalno tijelo za lavine);
• Nacionalna uprava za javne ceste (odgovorna za državne ceste; poseban interes za upozorenja o stanovništvu povezana sa zatvorenim tunelima i planinskim prijelazima zbog loših vremenskih uvjeta/nesreća);
• Telenor (norveška telekomunikacijska tvrtka, trenutačno šesti najveći operater mobilne telefonije na svijetu);
• Norveško tijelo za poštu i telekomunikacije (autonomna upravna agencija u okviru norveškog Ministarstva prometa i komunikacija, s nadzornim i regulatornim odgovornostima za telekomunikacijska tržišta u Norveškoj);
• Norveška radiotelevizija (Sogn og Fjordane) (Norveška javna radiotelevizija u državnom vlasništvu, najveća medijska organizacija u Norveškoj);
• E-CO Hydro Power (norveško elektroenergetsko poduzeće i drugi najveći proizvođač električne energije u Norveškoj). poseban interes za upozorenja stanovništva povezana s branama koje uzrokuju poplave, tsunamije);
• Norveška policija, okrug Sogn og Fjordane (policija je dio norveške službe spašavanja i odgovorna je za vođenje spasilačkih radova tijekom nesreća i katastrofa; uključujući ekstremne vremenske uvjete);
• Alarmsentralen („Središnji centar za uzbunjivanje u Sogn og Fjordaneu”) (međuopćinski operativni centar koji olakšava i koordinira međuopćinske vatrogasne operacije u županiji);
• Uprava za civilnu zaštitu i planiranje u slučaju nužde (održava pregled rizika i ranjivosti u Norveškoj te promiče mjere za sprečavanje nesreća, kriza i drugih nepoželjnih incidenata);
• norveška civilna zaštita (državno pojačanje za hitne službe i službe spašavanja u slučaju velikih nesreća i posebnih incidenata);
• Općina Aurland (općina Sogn og Fjordane; prethodno su se dogodile ekstremne vremenske prilike i lavine, odroni stijena itd. U Aurlandu je također održana vježba upozorenja o projektu);
• Unified Messaging Systems (UMS) (vodeći dobavljač naprednih sustava za obradu poruka u sjevernoj Europi, koji nudi usluge za upozoravanje stanovništva u slučaju teških incidenata);
• Visoka škola Sogn og Fjordane (pridružila se referentnoj skupini 2009. kako bi pomogla u ocjenjivanju postupka ranog upozoravanja, ali je nažalost morala povući svoje članstvo zbog nedostatka unutarnjih resursa);
• Førde Health Trust (zdravstveno poduzeće odgovorno za obavljanje geografskih i specijalističkih aktivnosti u ime Regionalnog zdravstvenog tijela Zapadne Norveške).

Budući da je naš pristup bio demonstrirati sustav s pristupom koji uključuje više opasnosti, referentna skupina projekta odigrala je ključnu ulogu u definiranju specifikacije sustava koja je omogućila učinkovito i pouzdano izdavanje upozorenja za više opasnosti.

Kako bi se uspostavio troškovno učinkovit sustav ranog upozoravanja, preduvjet su pristupi koji uključuju više opasnosti jer će se troškovi upotrebe i održavanja sustava dijeliti. Sustav upozorenja koji se temelji na lokaciji može predstavljati i integrirani alat za širenje isključivo informativnih poruka, kao što su informacije za širu javnost ili razne poruke lokalnih tijela. Stoga je ovaj projekt pokazao kako se postojeća organizacija koja obuhvaća županiju može koristiti za izdavanje upozorenja o stanovništvu. Budući da je ova organizacija usko koordinirana s policijom dok je međuopćinska organizacija, ona je stoga prikladna za izdavanje i ne-hitnih i hitnih upozorenja s pristupom koji uključuje više opasnosti. Tvrdili smo da su tehnički aspekti sustava za upozoravanje usmjerenih na ljude općenito lako dostupni, dok se pitanja koja se odnose na zakonodavstvo o povjerljivosti i propise o sustavu moraju riješiti prije uspješne provedbe učinkovitih sustava za upozoravanje koji se temelje na lokaciji. Kao što smo pokazali, objavljivanje oglasa putem društvenih medija također podliježe propisima. Zapravo, postoje zakonodavne prepreke u pogledu pravila o povjerljivosti kojima se sprečava javna razmjena geografskih podataka koje prikupljaju telemobilna poduzeća. Međutim, te bi informacije mogle biti ključne za brzo uvođenje hitnih službi i stoga ih je potrebno izmijeniti. Kako bi se izdala upozorenja koja su „pravodobna i razumljiva ugroženim osobama”, smatramo da je potrebno provesti više istraživanja o mogućnostima i ograničenjima povezanima s upotrebom društvenih medija tijekom kriznih situacija.

Sustav ranog upozoravanja razvijen je i testiran s Clim-ATIC-om; riječ je o projektu EU-a (2008. – 2011.) koji se bavio sposobnošću zajednica da razviju kapacitete za prilagodbu kako bi se suočile s budućom klimom, za koju se vjeruje da povećava učestalost i razmjer ekstremnih vremenskih uvjeta. Clim-ATIC WP4 odnosio se na provedbu demonstracijskih projekata prilagodbe, a jedan od tih WP4 projekata nalazio se u županiji Sogn og Fjordane. Sredstva potrebna za ovaj demonstracijski projekt u obliku su troškova radnog vremena osoblja (95.191 EUR) i režijskih troškova ureda (do 9 943 EUR) za okružnog guvernera okruga Sogn og Fjordane. Ukupni troškovi projekta iznosili su 105.145,00 eura. Guverner okruga Sogn og Fjordane izdvojio je 55 377,00 eura kao odgovarajuće financiranje, a preostalih 49 768,00 eura osigurao je Program sjeverne periferije (NPP), koji je dio cilja teritorijalne suradnje Europske komisije.

Nadalje, projekt je pokazao da se moderna tehnologija sustava upozoravanja može kombinirati s postojećom infrastrukturom i organizacijskim obrascima kako bi se lokalnim vlastima omogućilo izdavanje upozorenja stanovništvu na isplativ i održiv način. Postojeći međuopćinski centar za hitne operacije, Alarmsentralen, okružna je služba za praćenje i upozoravanje koja već radi 24 sata dnevno od strane visoko kvalificiranog osoblja. Ugradnja sustava upozoravanja stanovništva u ovu organizaciju rezultirat će malim troškovima, obukom ili resursima. Nadalje, budući da se općenito očekuje da će klimatske promjene u nadolazećim godinama dovesti do češćih prirodnih katastrofa i ekstremnih vremenskih uvjeta, sustav ranog upozoravanja stoga će biti važan dio strategija lokalnih zajednica za prilagodbu klimatskim promjenama, što je najveća očekivana korist.

Projekt „sustava za upozoravanje stanovništva u izvanrednim situacijama” spominje se u izvješću o prijedlogu Nacionalnog odbora za obranu (vidjeti Dodatak 3. dostupnom dokumentu), u kojem se raspravljalo o potrebi za modernim sustavom za upozoravanje stanovništva. Nadalje, većina odbora izjavila je da je učinkovito upozoravanje stanovništva upotrebom moderne tehnologije važan alat za spašavanje života i sprečavanje štete, koji Norveška mora nastojati provesti. U Nacionalnom izvješću o planiranju u slučaju ranjivosti i opasnosti za 2010. (vidi Dodatak 4. dostupnog dokumenta) Uprava za civilnu zaštitu i planiranje u slučaju opasnosti također se bavi potrebom za uspostavom modernijeg sustava upozoravanja stanovništva.

Demonstracijski projekt realiziran je u razdoblju od 2008. do 2011. godine. Postoji mogućnost, koja trenutačno još nije očita, da će se sustav ranog upozoravanja u budućnosti operativno provoditi putem nacionalnih ili regionalnih uprava.

Ne postoji definirani vijek trajanja sustava ranog upozoravanja sve dok se oni ažuriraju i održavaju operativnima.

Haavard Stensvand
Head of Emergency Planning
County Governor of Sogn og Fjordane
Phone: +47 57 64 30 10/+47 915 77 432
E-mail: fmsfhst@fylkesmannen.no