Sprečavanje invazije lavova na Cipru ranim odgovorom i ciljanim uklanjanjem

Istočno Sredozemno more žarište je morskih invazivnih vrsta. Većina je indo-pacifičkih vrsta koje ulaze kroz Sueski kanal. Među njima, lavovi su zabilježeni u više regija Sredozemnog mora, posebno nakon 2012. Lionfish postaje alarmantno bogat diljem Cipra, jedne od prvih država EU-a pogođenih migracijom „lessepsije”, kretanjem morskih vrsta preko Sueskog kanala, iz Crvenog mora u Sredozemno more. Koncentrat lavlje ribe nalazi se na istočnoj, toploj strani otoka Cipra oko rta Greco. Potencijalne prijetnje od lavljeg bodečnjaka u Sredozemnome moru prepoznate su u inicijativi EU-a za ispitivanje vidokruga provedenoj 2014. u kojoj je lavlja navedena kao druga na popisu 95 novih ili novih invazivnih stranih vrsta (IAS) kojima bi trebalo dati prednost radi njihova mogućeg uvrštenja na „popis Unije” u skladu s Uredbom EZ/2016/1141 (ENV.B.2/ETU/2014/0016).

S obzirom na trenutačne klimatske uvjete i temperaturu mora, sve regije južnog Sredozemlja nude potencijalno stanište za lavlju ribu, a vrlo je vjerojatno da će se dodatno proširiti širenjem ličinki i aktivnim kretanjem odraslih osoba. Zagrijavanje morske vode, koje se događa globalno i još brže u istočnom dijelu Sredozemnog mora, kao posljedica klimatskih promjena, nudi sve pogodnije okruženje za distribuciju ove vrste. S obzirom na IPCC-ov scenarij emisija RCP 6.0 i graničnu temperaturu morske vode od 15 °C za potencijalno stanište lavlje ribe, predviđa se da će se vrsta proširiti prema sjevernom Sredozemlju (tj. sjevernom Egejskom, Jadranskom, Ligurskom i sjevernom Balearskom moru). To znači da bi u gotovo cijelom Sredozemnom moru temperatura morske vode mogla postati prikladna za lavlju ribu( Kleitou et al., 2021.),dok učinkovit uspjeh njihove kolonizacije na različitim područjima strogo ovisi o lokalnim uvjetima specifičnima za određeno područje.

Lionfish su vrlo učinkoviti predatori srednje veličine koji mogu konzumirati veliki raspon vrsta (generalistički mezopredatori). Oni se mogu kontinuirano i brzo hraniti kada je hrana obilna, također tolerirajući dulja razdoblja izgladnjivanja kada je hrana oskudna. To olakšava njihovu invaziju u oligotrofne vode Cipra u kojima postoje velike sezonske razlike u dostupnosti biomase. Osim toga, druge značajke lavljih riba, kao što su rano sazrijevanje gonada i visoke stope razmnožavanja, kao i protugrabežljiva otrovna obrana, čine ovu vrstu divljim i brzim napadačem. Slijedom toga, invazija lavova snažno utječe na morski ekosustav koji koloniziraju, potiskujući male autohtone mediteranske ribe i vrste beskralježnjaka s važnim ulogama u funkcioniranju ekosustava i snažno se natječući s autohtonim mezopredatorima.

Gubitak biološke raznolikosti u ekosustavima pogođenima lavljom ribom može imati ozbiljan socioekonomski učinak na određene sektore, posebno na ribarstvo (lion riba može loviti komercijalne riblje vrste) i turizam (lion riba može kupališta i ronilačka mjesta učiniti manje privlačnima, pa čak i opasnima za turiste).

Cilj je projekta RELIONMED-LIFE (Sprečavanje invazije LIONfisha na Sredozemno more ranim odgovorom i ciljanim uklanjanjem) učiniti Cipar „prvom linijom obrane” od invazije lavljih riba na Sredozemno more. Njegovi su posebni ciljevi sljedeći:

Mjere koje se provode kako bi se suzbilo širenje lavljih riba u ciparskim morskim vodama obuhvaćaju širok raspon mjera, od razvoja poboljšane baze znanja i izrade analize procjene rizika do razvoja sustava ranog otkrivanja lavljih riba i održivih mjera uklanjanja, uz aktivno sudjelovanje građana i dionika.

Nakon što je stečena preliminarna baza znanja o biologiji, ekologiji i distribuciji lavova (Savva i dr., 2020.), izrađena je prva procjena rizika (2016.)u skladu s Uredbom EU-a 1143/2014 (članak 5.) o invazivnim stranim vrstama. Procjena rizika zatim je dorađena (2020.) kako bi se uključile nove spoznaje iz rezultata projekta. Ažurirana procjena rizika konačno je dostavljena Europskoj komisiji 2020. radi uvrštavanja lavlje ribe na popis invazivnih stranih vrsta za koje se smatra da izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji („Unijin popis” invazivnih stranih vrsta, u skladu s Uredbom EU-a 1143/2014). U procjeni rizika s velikom je sigurnošću zaključeno da postoji visok stupanj rizika (društvenog, ekološkog i gospodarskog) povezan s budućim širenjem lavlje ribe u Sredozemnom moru i Europskoj uniji, što je jedna od najbržih invazija riba ikad zabilježenih u istočnom Sredozemnom moru. Znanstveni forum EU-a i Odbor za invazivne strane vrste pozitivno su ocijenili tu vrstu radi njezina uvrštenja na Unijin popis, a konačna odluka očekuje se do prosinca 2021.

Uspostavljen je sustav nadzora i ranog otkrivanja za lavlje ribe, koji uključuje interaktivnu platformu za praćenje mrežnog GIS-a(portal za lavlje ribe) i mobilnu aplikaciju za pametni telefon kako bi se omogućilo izvješćivanje i bilježenje opažanja lavljih riba u mediteranskoj regiji. Portal Lionfish uključen je u platformu IUCN-MedMIS, internetski informacijski sustav za praćenje invazivnih vrsta u zaštićenim morskim područjima. Tim se alatom omogućuje kontinuirano ažuriranje znanja o rasprostranjenosti lavlje ribe u Sredozemnome moru, gruba procjena njezine brojnosti i u konačnici pružanje informacija upraviteljima i drugim dionicima kako bi se poduzele odgovarajuće mjere. Uočavanje lavljih riba koje su prijavili građani znanstvenici (korisnici mora, ronioci, ribari itd.) znatno se povećalo tijekom trajanja projekta te je u jednom danu zabilježeno više od 50 jedinki (2020.).

Volonteri (ribari i ronioci) nakon odgovarajuće obuke pridružili su se akcijskim timovima za uklanjanje (RAT) uspostavljenima tijekom projekta kako bi sudjelovali u koordiniranom uklanjanju lavova u blizini i unutar područja mreže Natura 2000 i zaštićenih morskih područja. Aktivirani su RAT-ovi za uklanjanje lavova iz novih koloniziranih područja ili područja u kojima su lavovi najkoncentriraniji (žarišne točke). Indikativno, više od 300 lavova uklonjeno je iz triju jednodnevnih aktivnosti uklanjanja u razdoblju 2019.–2020. s malih područja (oko dva hektara) ciparskih morskih voda. Prije svakog uklanjanja, RAT timovi opremljeni su opremom za uklanjanje (praćka, spremnik za lavlju ribu i rukavice otporne na probijanje) i toplinskim paketima, kako bi ga koristili kao odgovor prve pomoći. RAT-ovi su pokazali brzo uklanjanje u žarišnim točkama za lavlje ribe. Odjel za ribarstvo i istraživanje mora u tu je svrhu izdao posebnu dozvolu pod strogim nadzorom za podvodno ribolovce jer je takva vrsta ribolova zakonom zabranjena u cijelom EU-u.

Uklanjanje koncentrata lavlje ribe na dvama ciparskim područjima mreže Natura 2000 (Cape Greco, koji je 2018. postao zaštićeno morsko područje, i Nisia). Ta su područja od posebne ekološke važnosti u kojima se nalaze livade morske trave (Posidonia oceanica) i koja nude diskontinuirana područja stjenovitih grebena s potopljenim ili polupotopljenim špiljama koje čine idealno stanište za mnoge vrste. Lionfish agregat na stjenovitim staništima sa špiljama. Mjere uklanjanja uključuju i područja s olupinama i umjetnim grebenima, od kojih je većina potopljena u okviru programa čiji je cilj promicanje ronilačkog turizma, zaštita bioraznolikosti i pomoć u obnovi prelovljenih ribljih stokova koji se sufinanciraju iz Fonda EU-a za ribarstvo za razdoblje 2007. – 2013. i ciparske vlade.

Kako bi akcije uklanjanja bile privlačnije roniocima, provedeno je osam natjecanja u uklanjanju lavljih riba, uključujući nagrade za sudionike. Natjecanja mogu pokazati sposobnost akcijskih timova za uklanjanje (RAT) da smanje gustoću populacije lavlje ribe u prioritetnim područjima i omoguće znanstvenicima da prikupe nove podatke o stopi kolonizacije i učinkovitosti uklanjanja.

Ispitane su lokalne komercijalne upotrebe uklonjenih lavljih riba i nova tržišta niša (posebno usmjerena na ekološki osviještene potrošače) kao poticaj za uklanjanje lavljih riba i osiguravanje financijski održivog dugoročnog pristupa kontroli lavljih riba. RELIONMED surađuje s lokalnim restoranima na promicanju uključivanja lavlje ribe u njihove jelovnike te s proizvođačima nakita i ronilačkim trgovinama kako bi istražili potencijal stvaranja novih izvora prihoda iskorištavanjem jestivih i odbačenih dijelova lavlje ribe. Istražit će se održivost i koristi poslovnog modela koji uključuje proizvode od lavlje ribe.

Naposljetku, uspostavljen je sustav praćenja kako bi se procijenilo sljedeće: (1) društveno-gospodarski učinak projektnih aktivnosti na lokalno gospodarstvo i stanovništvo putem unaprijed definiranih upitnika i razgovora usmjerenih na lokalne dionike i širu javnost; (2) ekološki učinak mjera uklanjanja vizualnim popisom lavlje ribe i drugih vrsta na odabranim mjernim postajama. Dostupni podaci upućuju na to da se svijest javnosti o prisutnosti lavova u ciparskoj morskoj vodi i njezinoj potencijalnoj opasnosti za ekosustav znatno povećala tijekom trajanja projekta. Utvrđeno je da se lavovi razmnožavaju u zaštićenim morskim područjima u kojima ribolov nije dopušten. U tim područjima zabilježene su veće gustoće i veličine lavlje ribe u usporedbi sa susjednim nezaštićenim područjima, što ugrožava vrijednost i koristi tih područja očuvanja. Broj lavljih riba potisnut je nakon koordiniranog uklanjanja. Upravljanje pod vodstvom zajednice uz sudjelovanje ronioca SCUBA-e u aktivnostima uklanjanja (iskapanja) lavlje ribe utvrđeno je kao najperspektivniji, najučinkovitiji i najkorisniji (društveno i ekološki) mehanizam za kontrolu tih napadača na mjestima očuvanja (npr. vidjeti Kleitou et al. 2021).

Od ranih faza projekta javnost i ključni dionici bili su uključeni u široku inicijativu savjetovanja kako bi razumjeli opće znanje i svijest o prisutnosti lavlje ribe i povezanim prijetnjama. Konkretno, provedena je telefonska anketa u kojoj je sudjelovalo 300 ciparskih osoba sa stalnim boravištem, dok je oko 100 dionika intervjuirano tijekom sastanaka provedenih u različitim ciparskim okruzima. Provedena su dodatna anketna istraživanja usmjerena na dionike s 20 komercijalnih ribara, 6 vlasnika ronilačkih poduzeća, 20 rekreacijskih ribara, 10 vlasnika restorana, 100 posjetitelja plaže i 5 vlasnika akvarija/kućnih ljubimaca. Ista je anketa ponovljena tijekom tri uzastopne godine.

Općenito, nekoliko aktivnosti provedenih tijekom projekta RELIONMED uvelike ovisi o potpori građana i dionika:

• Građani i turisti na Cipru pozivaju se da doprinesu portalu IUCN-MedMIS Lionfish i prijave svoja opažanja lavlje ribe (s fotografijom i informacijama o lokaciji) nakon što se registriraju na portalu MedMis. Izvješća pridonose općem znanju o rasprostranjenosti lavljih riba i usmjeravaju ciljane mjere uklanjanja. Portal će ostati aktivan i nakon završetka projekta.
• Oko 200 ribara i stručnih ronilaca zatražilo je da se pridruže akcijskim timovima za uklanjanje (RAT-ovi) koje koordiniraju istraživači RELIONMED-a. Dozvola RAT omogućila je upis 100 SCUBA ronioca na popis. Svi su osposobljeni, opremljeni i sudjelovali u koordiniranim uklanjanjima usmjerenima na žarišne točke za lavlju ribu, područja mreže Natura 2000 i zaštićena morska područja.
• Aktivno sudjelovanje lokalnih restorana i lokalnih proizvođača dragulja nudi nove mogućnosti za lokalna gospodarstva kao novi izvor prihoda i djeluje kao poticaj za nastavak aktivnosti uklanjanja lavljih riba. Sada oko 20% morskih restorana diljem Cipra nudi lavlje ribe u svom jelovniku, a lavlje ribe postaju sve češće na ribljim tržnicama. Recepti s lavljom ribom također se šire kroz rezultate projekta RELIONMED, pozivajući javnost da konzumira i cijeni nove vrste.
• Naposljetku, kako bi se potaknuo interes javnosti i potpora dionika, organizirano je nekoliko informativnih kampanja u kojima su se koristile objave na društvenim mrežama i sudjelovanje u televizijskim i radijskim emisijama te izrađeni plakati, letci, natpisi, oglasne ploče, videozapisi, izložbe akvarija, izložbe fotografija i znanstvene publikacije.

Angažman građana otkrio je njegov veliki potencijal u praćenju distribucije lavljih riba, čime se podupire podizanje svijesti i kontrola širenja lavljih riba. Tržišna promidžba lavlje ribe uključivanjem lokalnih restorana i lokalnih obrta mogla bi prijetnju koju predstavlja lavlja pretvoriti u priliku za razvoj lokalnih poduzeća, čime bi se potaknuo uspjeh inicijativa za uklanjanje. Unatoč manjem protivljenju na početku projekta, posebno od strane SCUBA instruktora, dionici su pružili jednoglasnu potporu projektu, nakon treninga i obrazovnih seminara. Društveno-ekonomska istraživanja pokazala su da je došlo do značajnog porasta opće javnosti koja je bila svjesna lavlje ribe s oko 4% na 26% što ukazuje na uspjeh projekta u podizanju svijesti, budući da većina sada podržava mjere upravljanja protiv lavlje ribe. Tijekom projekta, lavlja riba je ušla na tržište i njegova cijena stalno raste s varijacijama među područjima (u rasponu od 6 do 15 EU / kg); potrebna je veća promidžba kako bi se povećala njegova tržišna vrijednost, čime bi se druge lokalne vrste oslobodile ribolovnog pritiska.

RAT-ovi su se pokazali učinkovitima u uklanjanju jedinki lavlje ribe: velike kampanje uklanjanja (uključujući više od 10 ronilaca) dovele su do znatnog smanjenja populacija lavova. S obzirom na karakteristična obilježja lavlje ribe, ronioci mogu lako identificirati vrstu, s vrlo malom mogućnošću neuspjeha. Zdravstvena i sigurnosna pitanja zbog otrovnih bodlji lavlje ribe (koja mogu ograničiti sudjelovanje ronioca u akcijama uklanjanja) uspješno su riješena kroz odgovarajuće aktivnosti obuke o sigurnom rukovanju lavljom, opremi prve pomoći za ronioce uključene u akcije uklanjanja i natjecanja.

Učinkovit uspjeh provedenih mjera protiv difuzije lavlje ribe u obalnim vodama Cipra i drugim sredozemnim područjima strogo ovisi o nastavku mjera upravljanja lavljom ribom nakon završetka projekta RELIONMED. Potencijalni pokretač učinkovitih dugoročnih mjera upravljanja oslanja se na uvrštavanje lavlje ribe na Unijin popis stranih invazivnih vrsta, u skladu s Uredbom EU-a 1143/2014. Uključivanje lavlje ribe zapravo bi moglo dovesti do uspostave strožih i dugoročnih odredaba za sprečavanje, rano otkrivanje, brzo iskorjenjivanje i upravljanje, kao i do prevladavanja zakonodavnih ograničenja u pogledu tehnika ribolova lavlje ribe. Potrebne su zakonodavne reforme kako bi se omogućila dosljednija i opsežnija uklanjanja uz sudjelovanje većeg broja različitih dionika. U tom je nastojanju regionalna suradnja među mediteranskim zemljama ključna za razvoj i provedbu strateškog odgovora. Neke predložene reforme navedene su u Kleitou et al. (2021).

Kampanje podizanja svijesti i obrazovne kampanje (događanja, radionice, tečajevi osposobljavanja) zahtijevale su niske troškove ulaganja (nekoliko tisuća eura) i omogućile su dopiranje do velikog broja ljudi. Približni trošak organizacije selidbe s roniocima, pod znanstvenim nadzorom tima RELIONMED-a, kretao se od 500 do 1000 eura. Trošak natjecanja („derby”) iznosi od 2 do 3 tisuće EUR, a obuhvaća plaće osoblja, troškove plovila, nagrade, opremu i usluge prve pomoći itd. 

Koristi su povezane i s poboljšanjem ekoloških uvjeta morskih ekosustava pogođenih invazijom lavlje ribe i s društveno-gospodarskim koristima povezanima s inicijativama za podizanje svijesti te s uključivanjem lokalnih poduzeća u razvoj novih tržišnih niša koje mogu prodavati nove proizvode posebno usmjerene na ekološki osviještene potrošače.

Procjena troškovne učinkovitosti širokog raspona mjera koje se mogu provesti kako bi se ublažila invazija lavlje ribe u sredozemnim vodama (Kleitou et al., 2021.)pokazala je da je usmrćivanje lavlje ribe koje predvode različiti subjekti uspješno u kontroli te vrste u unaprijed odabranim područjima, čak i ako je potrebno provesti promjene zakonodavnog okvira. Praćenje koje se temelji na građanima, mjere za podizanje svijesti i promicanje tržišta ocijenjeni su kao vrlo korisni alati za upravljanje lavljom ribom. Takve se mjere mogu lako prenijeti i na druga sredozemna područja i druge invazivne vrste.

Uredba (EU) 1143/2014 o invazivnim stranim vrstama (Uredba o invazivnim stranim vrstama) stupila je na snagu 1. siječnja 2015., čime je ispunjena mjera 16. cilja 5. Strategije EU-a za biološku raznolikost do 2020., kao i cilj 9. iz Aichija Strateškog plana za biološku raznolikost 2011. – 2020. u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti. Srž Uredbe o invazivnim stranim vrstama je popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji (Unijin popis). Za vrste uvrštene na Unijin popis Uredbom se utvrđuju tri različite vrste mjera za borbu protiv invazivnih stranih vrsta: sprječavanje, rano otkrivanje i brzo iskorjenjivanje te upravljanje.

Trenutačni pravni okvir na Cipru i u drugim europskim zemljama sadržava stroga ograničenja za podvodni ribolov (za moguću štetu ekosustavima), što je doista najuspješniji i najjeftiniji način uklanjanja lavlje ribe. Posebna privremena dozvola izdana je posebno za vrijeme trajanja projekta, pod strogim nadzorom znanstvenog tima RELIONMED-a.

Projekt RELIONMED traje od 2017. do 2022. godine. Portal za lavlje ribe ostat će aktivan i nakon završetka projekta. O nastavku provedenih mjera za praćenje projekta trenutačno se raspravlja s lokalnim vlastima.

Djelovanja uklanjanja učinkovita su u kontroli širenja lavlje ribe, ali imaju kratak životni vijek zbog visoke stope ponovne kolonizacije (gdje se lavlje ribe vraćaju na područje uklanjanja iz obližnjih morskih područja) i razmnožavanja vrste, što zahtijeva česte i ponovljene radnje. Inicijative usmjerene na podizanje svijesti i otvaranje novih mogućnosti za lokalna tržišta pripremaju teren za dugoročno održivo upravljanje lavljom ribom s dugotrajnim pozitivnim učincima na prilagodbu lokalnih društveno-gospodarskih subjekata novim invazivnim vrstama kojima pogoduju klimatske promjene.

Spyros Sfenthourakis

Project coordinator

University of Cyprus, Department of Biological Sciences

E-mail: sfendour@ucy.ac.cy

Demetris Kletou

Scientific Coordinator

Marine & Environmental Research (MER) Lab Ltd

E-mail: dkletou@merresearch.com

Kleitou i dr., (2019.). Rješavanje problema invazije na sredozemne lavove – projekt EU-a za spašavanje: napredak i rezultati. ^Mediteranski simpozij o neautohtonim vrstama (Antalya, Turska, od 17. do 18. siječnja 2019.)

Kleitou i dr. (2021.). Slučaj lavlje ribe (Pteroismilja) u Sredozemnome moru pokazuje ograničenja u zakonodavstvu EU-a kako bi se riješio problem morskih bioloških invazija . J. Mar. Sci. Eng. 2021, 9, 325.

Kleitou, et al., (2021.). reforme u području ribarstva za upravljanje neautohtonim vrstama. J. Environa. Upravljati. 2021, 280, 111690.

Kleitou, et al., (2021.).  Redovitim praćenjem i ciljanim uklanjanjem može se kontrolirati lava u zaštićenim morskim područjima Sredozemlja . Konzervacija vode.

Savva i dr., 2020. Oni su ovdje da ostanu: biologija i ekologija lavlje ribe (Pteroismilja) u Sredozemnom moru. Časopis za biologiju riba, 97(1), str.148-162.