Kampanje za podizanje svijesti o promjeni ponašanja dionika

Ta mjera prilagodbe obuhvaća aktivnosti kojima se promiče osviještenost kako bi se potaknule pojedinačne i društvene promjene ponašanja radi suočavanja s izmijenjenim uvjetima u kontekstu klimatskih promjena i promicanja mjera prilagodbe. Nisu svi dionici svjesni i informirani o svojoj ranjivosti i mjerama koje mogu poduzeti kako bi se proaktivno prilagodili klimatskim promjenama. Podizanje svijesti stoga je važna sastavnica postupka prilagodbe za upravljanje učincima klimatskih promjena, povećanje kapaciteta za prilagodbu i smanjenje ukupne ranjivosti.

Javna svijest važna je za povećanje entuzijazma i potpore, poticanje samomobilizacije i djelovanja te mobilizaciju lokalnog znanja i resursa. Podizanje političke svijesti posebno je važno jer su tvorci politika i političari ključni akteri u političkom procesu prilagodbe. Podizanje svijesti zahtijeva strategije učinkovite komunikacije kako bi se postigao željeni ishod. Kombinacija tih komunikacijskih strategija za ciljanu publiku u određenom razdoblju može se općenito opisati kao „kampanja za podizanje svijesti”. Cilj kampanja za podizanje svijesti razlikuje se među kontekstima, ali općenito uključuje informiranje ciljane publike o konkretnim problemima i predlaganje načina za promjenu ponašanja kako bi se ti problemi prevladali ili smanjili. Iako se podizanje svijesti često smatra važnim u prvim fazama procesa prilagodbe, istraživanja (npr. Manuti, 2013.) pokazuju da razine svijesti variraju tijekom vremena pod utjecajem vanjskih varijabli. Stoga podizanje svijesti nije važno samo u prvim fazama, već je sastavni dio cijelog procesa.

Kampanje podizanja svijesti mogu biti usmjerene na skupine ljudi u regiji pogođenoj određenom klimatskom prijetnjom, skupine dionika, poduzeća ili javnost općenito. Krajnji je cilj takvih kampanja postići dugoročne trajne promjene u ponašanju. Podizanje svijesti povećava znanje pojedinaca, poslovnih i industrijskih menadžera, organizacija i donositelja odluka. Cilj mu je osigurati da sva relevantna regionalna i podregionalna tijela razumiju učinke klimatskih promjena i poduzmu mjere za odgovor na određene učinke. Međutim, mogu se usredotočiti i na konkretan učinak koji se smatra najkritičnijim za određeno mjesto, npr. kao u slučaju kampanje za podizanje javne svijesti „Nizozemska živi s vodom” usmjerene na obalne i riječne poplave. Kampanje za podizanje svijesti smatraju se učinkovitijima ako se primjenjuje nekoliko komunikacijskih strategija, kao što su: širenje tiskanih materijala; organizacija javnih sastanaka i osposobljavanja; stručno savjetovanje; komunikacija i informiranje putem društvenih i masovnih medija te upotreba neformalnih mreža za širenje informacija. Kampanje za podizanje svijesti mogu se kombinirati s osnivanjem timova za samozaštitu zajednice (vidjeti, na primjer, studiju slučaja Vrijburcht: privatno financirani kolektivni vrt otporan na klimatske promjene u Amsterdamu) koji promiču samodostatnost među stanovnicima i poduzećima kako bi se rizik za osobnu sigurnost i oštećenje imovine sveo na najmanju moguću mjeru (npr. tijekom poplava).

Postoje različiti oblici medija putem kojih se poruka može prenijeti, na primjer putem televizije, interneta, društvenih medija i novina. Osim toga, razvijeno je nekoliko alata za povećanje osviještenosti donositelja odluka (kao što je alat za potporu odlučivanju ADAPT2CLIMA) i javne svijesti (kao što je igra promjena). Velike kampanje za podizanje svijesti o klimatskim promjenama često su kombinacija mjera ublažavanja, energetske učinkovitosti i održivosti, a ne samo mjera prilagodbe.

Prilagodba klimatskim promjenama zahtijeva zajedničke napore pojedinaca, poduzeća, industrija, vlada i drugih aktera suočenih s učincima klimatskih promjena. Kampanje za podizanje svijesti često su učinkovitije ako su relevantni dionici ili nevladine organizacije za zaštitu okoliša uključeni u razvoj strategije i njezinu ulogu. Često bolje poznaju „svoje” klijente i najbolji su način za komunikaciju s njima. Uključujući ih često se povećava vjerodostojnost kampanje i pruža mogućnost poluge.

Dionici (uključujući građane) nisu uvijek svjesni učinaka klimatskih promjena i mogućnosti prilagodbe, kao ni troškova mjera i njihove učinkovitosti. Kampanja osvješćivanja može prevladati ta pitanja. Ključne točke za njihov uspjeh uključuju: 

• prioriteti za određivanje ciljne publike moraju se procijeniti razumijevanjem toga tko je najranjiviji i tko će najvjerojatnije dobiti; 
• potrebno je upotrijebiti jasne poruke kako bi se privukla pozornost ciljne skupine; 
• poruke bi trebale biti uvjerljivo opravdanje za osobnu motivaciju; 
• poruke bi trebale biti priopćene na jeziku koji publika razumije; 

• poruke bi trebale biti usmjerene na ono što se može dobiti ili što bi se moglo izgubiti ako se prilagodba provede (ili ne provede); 
• poruke bi trebale biti vrlo precizne o tome što taj pojedinac može učiniti kako bi smanjio taj specifični rizik; 
• poruke bi trebale zadržati vlasništvo i odgovornost na svim razinama; 
• komunikacijska strategija trebala bi biti prilagođena ciljanoj publici (na primjer mladima putem interneta); 
• model kampanje i modalitete komunikacije trebalo bi pažljivo odabrati kako bi poruka bila svježa i zanimljiva. 

S druge strane, važan ograničavajući čimbenik je rizik od ograničene percepcije klimatskih promjena (problem bi se mogao smatrati dalekim, a ne stvarnim), što može smanjiti sudjelovanje dionika i učinkovitost kampanje. Rizik od slabog razmatranja u političkom programu, kao i osjećaj nemoći u skladu s razinom lokalne/regionalne/nacionalne aktivnosti u vezi s pitanjima klimatskih promjena, također mogu utjecati na učinkovitost kampanje. 

Podizanje svijesti složen je zadatak za koji je teško predvidjeti rezultate. Iako je vrlo teško izmjeriti učinkovitost kampanja za podizanje svijesti jer postoji malo pokazatelja ishoda, kvalitativne i kvantitativne ankete obično se upotrebljavaju za prikupljanje vrijednih uvida. Troškovi kampanje uključuju troškove povezane s proizvodnjom i prijenosom materijala kampanje te osmišljavanjem i provedbom aktivnosti uključivanja. Ti se troškovi moraju odvagnuti u odnosu na broj osoba do kojih kampanja želi doći i načinom širenja sadržaja d (trošak rada po osobi). 

Europska komisija donijela je 24. veljače 2021. novu strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. Podizanje svijesti i uključivanje prilagodbe smatraju se važnim elementom ove strategije:„Pružanjem rješenja za podizanje svijesti o učincima klimatskih promjena pomoći će velikim poduzećima, MSP-ovima, lokalnim upravama, socijalnim partnerima i javnosti. Pridonijet će i ispravljanju pogrešne predodžbe da je prilagodba samo trošak – riječ je o ulaganju”. 

Definiranje vremenskog okvira provedbe kampanja za podizanje svijesti ključno je jer se mora detaljno razmotriti sudjelovanje više dionika i organizacija višestrukih informativnih događanja. Vrijeme provedbe obično traje od jedne do pet godina; taj je interval potreban kako bi se osigurali čvrsti temelji za strategije i aktivnosti informiranja. 

Životno vrijeme kampanje podizanja skladišta je promjenjivo, ovisno o opsegu kampanje. Budući da su posebno usmjereni na stvaranje dubokih promjena u društvu i poticanje novog održivog ponašanja, njihovi doprinosi imaju za cilj da traju mnogo dulje od vremena provedbe.