Prilagodba sušama u močvarnim područjima regije Atika, Grčka

Regija Atika pozvana je kombinirati potrebe koje proizlaze iz ljudske prenapučenosti, različitih ljudskih aktivnosti i često konkurentnog korištenja zemljišta pravilnim i održivim upravljanjem i zaštitom prirodnog okoliša. Močvarna područja važan su element prirodnog okoliša. Oni su važni ekosustavi za očuvanje različitih vrsta. Osim toga, pružaju usluge kulturnog ekosustava kao područja za rekreaciju, arheološke i kulturne lokalitete. Pružaju i reguliranje usluga ekosustava (ublažavanjem suša i djelovanjem kao zaštita od sve većih poplava) i pružanje usluga ekosustava (skladištenjem vode i osiguravanjem opskrbe hranom). Na taj način močvare štite ljudske živote i njihove gospodarske aktivnosti (npr. poljoprivredu, turizam, ribarstvo). Na području regije Atika još uvijek postoji više od 100 močvarnih područja, uključujući: potoka i njihovih ušća, obalnih močvara i laguna, jezera i izgrađenih (umjetnih) močvara. Oni su sada „otoci visoke bioraznolikosti” u široko narušenom okolišu i stanovnicima regije Atika pružaju priliku da ostanu u kontaktu s prirodom.

Očekuje se da će klimatske promjene pogoršati postojeće učinke ljudskih aktivnosti i dodatno opteretiti ta staništa. Projekt OrientGate (2012. – 2014.), sufinanciran u okviru transnacionalnog programa suradnje EU-a za jugoistočnu Europu, pružio je prve uvide u osjetljivost te regije na sušu. Prema rezultatima projekta očekuje se da će se osjetljivost na sušu povećati do 2100. s niskih na umjerene razine prema scenariju emisija A1B IPCC-a (scenarij srednjih/visokih emisija, blizu novijeg scenarija RCP 6.0). U istom scenariju predviđeno je i smanjenje oborina u jesen u cijeloj regiji do 2100., dok su u proljeće predviđena blaga povećanja. Noviji podaci upućuju na to da će razine globalnog zatopljenja više od 1,5 °C do 2 °C stvoriti povećani pritisak na vodne resurse mediteranske regije. Vjerojatnost ekstremnijih i češćih meteoroloških, hidroloških i poljoprivrednih suša vjerojatno će se znatno povećati, s pet do deset puta češćim sušama u mnogim sredozemnim regijama (Prvo izvješće o procjeni za Sredozemlje, 2020.). Očekuje se da će ta pojava imati ozbiljne učinke na močvarna područja u Atici jer se većina njih hrani kišom. Nadalje, očekuje se da će zbog sinergije sve lošijih sušnih uvjeta i antropogenih intervencija većina močvarnih područja u Atici imati umjerene do velike učinke. Regionalni plan za prilagodbu klimatskim promjenama (RePACC)uključuje ažuriranu procjenu osjetljivosti/analizu rizika u nekoliko sektora, uključujući bioraznolikost/šumarske ekosustave i vodne resurse/poplave. Primjenjuju scenarije RCP4.5 i RCP8.5 za dva buduća razdoblja (2031.–2050. i 2081.–2100.), čime se potvrđuje hitnost poduzimanja mjera za spašavanje močvarnih područja od klimatskih promjena.

Istodobno, nalazi pokazuju da agencije uključene u očuvanje močvarnih područja Atike imaju sposobnost prilagodbe na srednjoj razini. Konkretno, nedostatno je znanje o močvarnim ekosustavima i njihovim uslugama, nedostatak iskustva u upotrebi i tumačenju klimatskih parametara, nizak stupanj umrežavanja i razmjene iskustava i dobre prakse, operativni kapaciteti nadležnih agencija na srednjoj razini i dostupnost sredstava za provedbu mjera prilagodbe. Međutim, istodobno civilno društvo u regiji Atika stječe visoku razinu razumijevanja uloge močvarnih područja u kvaliteti života.

U svrhu očuvanja močvarnih područja Atike u okviru projekta OrientGate izrađeni su strategija prilagodbe i akcijski plan. Očekuje se da će se tim dokumentima o politikama smanjiti kombinirani učinci antropogenih intervencija i klimatskih promjena na močvarna područja. Očekuje se i da će se njima poboljšati kapacitet različitih dionika za suočavanje s klimatskim promjenama.

U Atici je zabilježeno više od 100 močvara, uključujući potoke i estuarije, obalne močvare i lagune, jezera i umjetne močvare. Njihova važnost leži u njihovim ekološkim vrijednostima i vrijednostima očuvanja, kao i uslugama ekosustava za dobrobit ljudi. Strateški prioriteti za poboljšanje prirodnog okoliša i kvalitete života građana su: očuvanje i/ili obnova močvarnih područja, poboljšanje njihove ekološke povezanosti s pomoću „zelenog pojasa” i podupiranje njihove upotrebe za rekreaciju. Cilj projekta OrientGate bio je izraditi strategiju prilagodbe klimatskim promjenama i akcijski plan koji: (i) uključuju praćenje i procjenu kvalitete okoliša močvarnih područja u regiji Atika, (ii) proučavaju pogoršanje suše u budućnosti i (iii) stavljaju na snagu provedbu niza mjera kojima se smanjuje regionalna osjetljivost močvarnih područja na klimatske promjene.

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama izrađena u okviru projekta Orientgate temelji se na sedam osi. Za svaku od njih u„Akcijskom planu za močvarna područja u Atici”utvrđeno je nekoliko mjera s različitim prioritetima. Središnji je koncept tih mjera očuvanje i obnova močvarnih područja od utjecaja klimatskih promjena. Zdrava močvarna područja mogu pomoći u zaštiti od suša i ekstremnih događaja, što je važan resurs za prilagodbu.

• AXIS I – Poboljšanje znanja o močvarnim područjima Atike i učincima klimatskih promjena: Mjera Ι-1: kontinuirano obogaćivanje znanja o močvarnim područjima Atike kao „otoci visoke bioraznolikosti” i kao sastavni elementi (zelena i plava infrastruktura) gradskog i izvangradskog prostora; Mjera Ι-2: procjena i periodično ažuriranje klimatskih pokazatelja za sušu/nestašicu vode i poplave, s modelima klimatskog predviđanja, za područje regije Atika te istraživanje učinaka na bioraznolikost; Mjera I-3: Osigurati pristup podacima i informacijama o močvarnim područjima u Atici i klimatskim pokazateljima te pratiti provedbu strategije.
• AXIS II – Očuvanje i obnova močvarnih ekosustava Atike i njihovih usluga te prilagodba klimatskim promjenama: Mjera ΙΙ-1: razgraničiti močvarna područja i odrediti zaštićena područja; Mjera ΙΙ-2: Zaštititi, čuvati, očuvati i obnoviti; Mjera ΙΙ-3: Očuvati i održivo upravljati močvarnim područjima mreže Natura 2000.
• AXIS III – Održivo korištenje vodnih resursa: Mjera ΙΙΙ-1: Spriječiti i smanjiti industrijsko onečišćenje.
• AXIS IV – Propisi o korištenju zemljišta: Mjera ΙV-1: Promicati koncept kompaktnog grada koji ne zagađuje okoliš.
• AXIS V – Informacije, osviještenost i ekoturizam: Mjera V-1: jačanje programa informiranja i podizanja svijesti javnosti o močvarnim područjima u Atici i prilagodbi klimatskim promjenama; Mjera V-2: obrazovanje o močvarnim područjima i prilagodbi klimatskim promjenama; Mjera V-3: Istaknite bogatstvo močvara u Atici, poboljšajte mogućnosti za rekreaciju i ekoturizam.
• AXIS VI – Poboljšanje sposobnosti prilagodbe s obzirom na očuvanje močvarnih područja i upravljanje njima: Mjera VI-1: Jačanje javne uprave i lokalne uprave u postupku donošenja odluka i provedbe politika, mjera i zakonodavstva o močvarnim područjima.
• AXIS VII – Integracija očuvanja močvarnih područja u poduzeća: Mjera VIΙ-1: Promicati inovacije i poduzetništvo u očuvanju močvarnih područja, poticati poduzeća da usvoje prakse i aktivnosti koje pogoduju očuvanju močvarnih područja te izbjegavati prakse i aktivnosti koje negativno utječu na močvarna područja.

Od rujna 2015. do travnja 2017. postignut je određeni napredak u provedbi akcijskog plana (mjera I-I Akcijskog plana za močvarna područja u Atici) u okviru projekta „Poboljšanjeznanja i povećanje svijesti o obnovi močvarnih područja u regiji Atika”,koji se financira iz programa bespovratnih sredstava EGP-a i Norveške za integrirano upravljanje morskim i kopnenim vodnim resursima. Očekuje se da će se projektom povećati znanje i svijest o močvarnim područjima u Atici kao ekosustavima povezanima s vodama koji se suočavaju s ozbiljnim ekološkim problemima i gubitkom bioraznolikosti.

Glavni rezultati projekta bili su bolji pristup informacijama o okolišu potrebnima za zaštitu i obnovu močvarnih područja, uz povećano znanje i svijest o vrijednosti močvarnih područja za prilagodbu klimatskim promjenama. Konkretno, pripremljena je znanstvena dokumentacija za identifikaciju i razgraničenje 50 močvarnih područja, popraćena analizom bioraznolikosti, glavnim prijetnjama i prijedlozima za obnovu.

Informacije o močvarnim područjima pohranjene su u slobodno dostupnoj internetskoj bazi podataka. Razvijena je web-GIS platforma za prikaz različitih prostornih podataka, dok internetski atlas prikazuje slike i priče močvarnih područja Atike, opisujući njihovu ekološku vrijednost i postojeće mjere očuvanja.

Za četiri vodna tijela izrađena je detaljna procjena kvalitete vode, stanja očuvanosti močvarnih područja i potreba upravljanja vodama: Vourkari (obalno močvarno područje u općini Megara) i jezero Koumoundourou (u općini Aspropyrgos) u zapadnoj regiji Atici, ušće potoka Pikrodafni (u južnoj Ateni) i nacionalni park Schinias (obalni močvarni dio mreže EU-a Natura 2000) u istočnoj regiji Atici.

Nadalje, u okviru projekta SWOS u okviru programa Obzor 2020. izrađena je istraživačka studija (Hatziiordanouet al. 2019). Otkrila je potencijal močvarnih područja da djeluju kao ključna obilježja krajobraza (tj. odskočna daska) koja mogu poboljšati povezanost i otpornost mreže Natura 2000 u regiji Atika na klimatske promjene. Rezultati istraživanja mogli bi biti korisni za davanje prednosti očuvanju i obnovi u kontekstu potražnje politike EU-a o biološkoj raznolikosti za koherentnom mrežom Natura 2000 i za postizanjem nultog neto gubitka.

U okviru aktivnosti provedbe mjere II-1 Akcijskog plana za močvarno područje Attica, nakon okolišne karakterizacije, močvarno područje Vourkari u ožujku 2017. predsjedničkim je dekretom zamišljeno kao „regionalni park”. Osim toga, službeno razgraničenje 15 močvarnih područja dovršeno je i uključeno u nacionalno zakonodavstvo (Zakon 4559, kolovoz 2018.), a obuhvaća ukupnu površinu veću od 460 ha. Zakonom se zabranjuju sve građevinske dozvole i sve aktivnosti koje narušavaju ekološko stanje močvarnih područja, uključujući odvodnju vode. Time se podupire očuvanje močvarnih područja od kombiniranih učinaka klimatskih promjena i ljudskih aktivnosti.

Osim toga, organizirane su inicijative za podizanje svijesti o okolišu i osposobljavanja kako bi se stvorio prostor za suradnju u kojem različiti dionici doprinose boljem upravljanju močvarnim područjima u perspektivi okrenutoj budućnosti u kojoj prevladavaju klimatske promjene (vidjeti odjeljak o uključivanju dionika).

Od početka projekta OrientGate regija Atika uključila je širok raspon dionika i provela nekoliko mjera za podizanje svijesti o vrijednosti močvarnih područja, među ostalim i u kontekstu klimatskih promjena, putem medija, radionica, seminara za osposobljavanje i informativnih sastanaka. Stoga su strategija i plan prilagodbe močvarnih područja slijedili širok participativni proces. Regionalno tijelo Atike provelo je cijeli proces i izradilo plan za promicanje provedbe mjera iz plana, dok je grčki centar za močvarna područja Biotope pružio znanstvenu potporu. Suradnja se proširila na središnje, regionalne i lokalne službe i tijela, istraživačke agencije, organizacije za zaštitu okoliša i građane. Iako su u manjoj mjeri sudjelovali, pružili su svoje znanje, iskustvo i praksu u okviru postupka prilagodbe.

Kad je riječ o stvarnoj provedbi akcijskog plana, relevantna tijela su središnja vlada za pitanja povezana sa zakonodavstvom i lokalne uprave (regija Attica i njezine općine) za provedbu intervencija. Za neka močvarna područja u Atici, koja su proglašena područjima mreže Natura 2000, upravljačko tijelo Nacionalnog parka Schinias Marathon, Hymettusa i jugoistočne Atike također je relevantno tijelo za provedbu akcijskog plana.

Krajem 2014. održan je seminar za osposobljavanje „Strategija prilagodbe močvarnim područjima u Atici: procjena indeksa osjetljivosti močvarnih područja” i otvoreno događanje za širenje informacija. Tijekom seminara oko 30 sudionika iz javnih službi regije Atika, nevladinih organizacija, istraživačkih instituta i sudionika iz drugih zemalja (Srbija i Rumunjska) pohađalo je praktičnu obuku o metodologiji procjene pokazatelja ranjivosti močvarnih područja. Tijekom događanja za širenje informacija oko 80 sudionika primilo je informacije o očekivanom povećanju osjetljivosti močvarnih područja Atike na sušu i o akcijskom planu prilagodbe. Sudionici su bili predstavnici lokalnih i nacionalnih tijela, nevladinih organizacija, istraživačkih institucija i dionika iz drugih sektora, kao što su arheolozi.

Regija Atika provela je 2015. satelitsko događanje u okviru Zelenog tjedna 2015. „Povećanje potpore za obnovu močvarnog područja Brexiza u regiji Atika u Grčkoj”. Tijekom ovog događaja, gotovo 90 posjetitelja doživjelo je bioraznolikost močvarnog područja Brexiza i važno arheološko nalazište rimskog velikog hrama egipatskih bogova. Tim je događanjem otvoren dijalog o obnovi močvarnih područja Brexize i zaštiti bioraznolikosti te o provedbi akcijskog plana prilagodbe za regiju Atiku.

Sva ta događanja organizirala je regija Atika uz znanstvenu potporu Grčkog biotopskog močvarnog centra. Sudionici su bili vrlo motivirani i pokazali su snažan interes za povećanje znanja i kapaciteta kako bi postali sposobni poduzeti mjere za prilagodbu klimatskim promjenama i očuvanje močvarnih područja.

Regija Atika bila je i jedan od glavnih promotora projekta financiranog u okviru bespovratnih sredstava EGP-a i Norveške (Poboljšanjeznanja i podizanje svijesti o obnovi močvarnih područja u regiji Atika). Regionalna vlada surađivala je s drugim partnerima kao što su Prirodoslovni muzej Goulandris - Grčki biotop / Močvarni centar, Upravno tijelo Nacionalnog parka Schinias Marathon te partner donator (Norveški institut za istraživanje biogospodarstva -NIBIO). Organizirano je nekoliko javnih događanja kako bi se prikazali nalazi i rezultati projekta.

Druge aktivnosti sudjelovanja dionika provedene su za pripremu Regionalnog plana za prilagodbu klimatskim promjenama (RePACC)Atike u kojem se procjenjuje osjetljivost i analiziraju klimatske promjene u nekoliko sektora (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo, vodni resursi itd.). Videokonferencija održana u srpnju 2020. bila je posebno usmjerena na sektor bioraznolikosti, uključujući močvarna područja u Atici, na kojoj su sudjelovali glavni dionici javne uprave i znanstvenici koji su radili u tom području. RePACC društva Attica i njegova Strateška procjena utjecaja na okoliš prošli su javna savjetovanja te su ih odobrila nadležna tijela.  RePACC je dobio konačno odobrenje Regionalnog vijeća Atike u prosincu 2022.

Čimbenici koji su bili odlučujući za uspješno osmišljavanje strategije i plana prilagodbe uglavnom su se oslanjali na veliku predanost aktera regionalnog upravljanja. Koordinator strategije i plana bila je Uprava za okoliš regije Atika. To regionalno tijelo ima izravnu odgovornost za pripremu smjernica politike zaštite okoliša na regionalnoj razini, usmjerenih na očuvanje i zaštitu močvarnih ekosustava, među ostalim i s obzirom na klimatske promjene.

Izrada strategije i akcijskog plana za prilagodbu močvarnih područja uslijedila je nakon participativnog postupka. Došlo je do ranog angažmana i snažne suradnje s raznim dionicima: središnje, regionalne i lokalne službe, druga tijela, istraživačke agencije, organizacije za zaštitu okoliša i zainteresirani građani. Potaknute su da poduzmu mjere putem intervjua, informativnih sastanaka, radionica i seminara za osposobljavanje. Razmijenjena su iskustva; zabilježeni su nedostaci i dobre/loše prakse u upravljanju bogatstvom bioraznolikosti močvarnih područja u Atici i njegovoj zaštiti; te se promicala vrijednost očuvanja močvarnih područja i potreba za prilagodbom klimatskim promjenama.

Financijska sredstva EU-a (koja proizlaze iz programa transnacionalne suradnje 2007. – 2013. za jugoistočnu Europu za projekt Orientgate te iz bespovratnih sredstava EGP-a i Norveške) bila su presudna za poticanje pripreme strategije prilagodbe i akcijskog plana za regiju Atike, kao i za njegovu postupnu provedbu u narednim godinama.

Uspjeh Akcijskog plana za močvarna područja Atika dokazan je činjenicom da je korišten kao temeljni dokument za novo regionalno programsko razdoblje regije Atika. Kao rezultat toga, posebne mjere uključene su u RePACC za Atiku i u regionalni operativni program regije Atika za razdoblje 2021. 2027.

Sve regije u Grčkoj pozvane su da pripreme svoj RePACC, a neke od njih uključuju mjere za zaštitu močvarnih područja. Stoga iskustva iz Atike imaju velik potencijal za repliciranje.

Drugi čimbenik uspjeha povezan je s razvojem nacionalnog zakonodavstva, pri čemu zakon 4559 (kolovoz 2018.) obuhvaća ukupnu površinu veću od 460 ha. Tim se zakonom zabranjuju sve građevinske dozvole, odvodnjavanje ili druge aktivnosti koje bi mogle narušiti ekološko stanje močvarnih područja.

Tijekom izrade strategije i plana prilagodbe nije bilo znatnih otežavajućih čimbenika. Međutim, očekuje se da će provedba akcijskog plana za prilagodbu močvarnim područjima naići na nekoliko prepreka. Oni se odnose na dostupnost sredstava, operativnu sposobnost uključenih službi i tijela za poduzimanje predloženih mjera prilagodbe, regulaciju korištenja zemljišta u cilju zaštite i obnove močvarnih područja. Mjere koje zahtijevaju institucionalne promjene ili regulatorno zakonodavstvo mogu se provesti s daljnjim odgodama.

Očekuje se da će se provedbom akcijskog plana za prilagodbu ublažiti učinci kombiniranih učinaka antropogenih intervencija i klimatskih promjena na močvarna područja u Atici. Očekuje se i da će se boljom zaštitom močvarnih područja poboljšati njihove funkcije ekosustava, kao što su: (i) zaštita obala smanjenjem utjecaja valova i struja; ii. poboljšanje kvalitete vode hvatanjem sedimenata, hranjivih tvari i otrovnih tvari; iii. potpora gospodarskim djelatnostima koje ovise o resursima močvarnih područja. Drugi pozitivni ishodi koji proizlaze iz provedbe akcijskog plana uključuju: poboljšanje znanja o klimatskim promjenama i njihovu utjecaju na močvarne vrste, staništa i funkcije ekosustava; jačanje ekološke svijesti i razvoj informacijskih centara.

Razvojem i provedbom strategije prilagodbe i akcijskog plana za regiju Atike pridonosi se i međuagencijskoj i regionalnoj koordinaciji, međusektorskoj suradnji i institucionalnom kapacitetu za rješavanje problema klimatskih promjena.

Razvoj strategije prilagodbe i akcijskog plana za močvarna područja u Atici sufinanciran je projektom OrientGate i nacionalnim sredstvima u ukupnom iznosu od 150 000 EUR. Taj je iznos uključivao putne troškove i troškove diseminacije.

Sljedeći projekt „Poboljšanje znanja i podizanje svijesti o obnovi močvarnih područja u regiji Atika” sufinanciran je s 85 % bespovratnih sredstava EGP-a i Norveške te s 15 % nacionalnih sredstava (grčki program javnih ulaganja), s ukupnim proračunom od oko 398 887 EUR.

Među ostalim, u okviru navedenog projekta izrađen je plan (2017.) za provedbu horizontalnih mjera za močvarna područja u Atici, kao i mjera za četiri vodna tijela. Ta su vodna tijela močvarno područje Vourkari (okarakterizirano je kao regionalni park od 2017.), jezero Koumoundourou, ušće potoka Pikrodafni i Nacionalni park Scinias Prema prethodnim procjenama iz ovog plana, trošak provedbe tih aktivnosti/mjera iznosio je gotovo 10 milijuna EUR.

Akcijskim planom za močvarna područja u Atici obuhvaćene su mjere i prioritetna djelovanja koji su predviđeni postojećim zakonodavstvom i obuhvaćeni postojećim nacionalnim strateškim okvirima, okvirima politike i programskim okvirima, uključujući:

• Nacionalni operativni plan za okoliš (2014. – 2020.), koji obuhvaća ciljeve i prioritetne mjere za: sektoru upravljanja vodama i provedbi planova upravljanja vodama; očuvanje prirode i biološke raznolikosti boljim upravljanjem područjima mreže EU-a Natura 2000; promicanje usluga ekosustava i zelene infrastrukture za prilagodbu klimatskim promjenama na temelju prirodnih rješenja i za upravljanje poplavnim rizicima.
• Nacionalna strategija i akcijski program za bioraznolikost, u kojima se naglašava potreba za očuvanjem močvarnih područja i prilagodbom klimatskim promjenama te uključuje prioritete kao što su razgraničenje, obnova, istraživanje učinaka klimatskih promjena na bioraznolikost i ekosustave te promicanje „otoka visoke bioraznolikosti” u urbanim okruženjima kao zelene infrastrukture.
• Nacionalni zakon o bioraznolikosti, a posebno članci koji obuhvaćaju određivanje močvarnih područja kao zaštićenih područja.
• Glavni plan Atene/Atike za 2021., u kojem su navedena močvarna područja u Atici (uključujući jezera, rijeke, potoke i njihova ušća, izvore, lagune i obalne močvare) te su obuhvaćene mjere za njihovu pravnu zaštitu i promicanje kao zelene infrastrukture.
• Plan upravljanja riječnim slivovima – vodno područje Attica (u kontekstu provedbe Okvirne direktive o vodama), koji uključuje posebnu mjeru za obnovu i promicanje močvarnih područja Attica.

Nedavno su dvije konkretne mjere Akcijskog plana za močvarna zemljišta u Atici uključene u Regionalni plan za prilagodbu klimatskim promjenama u Atici (RePACC, odobren 14. prosinca 2022.) i u Operativni program regije Atike za razdoblje 2021. 2027. (cilj politike br. 2 „zeleniji prelazak na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika”). RePACC će se revidirati svakih pet godina.

Općine regije Atika mobilizirane su za poduzimanje mjera prilagodbe u kontekstu svojih lokalnih operativnih planova.

Strategija i akcijski plan formulirani su tijekom projekta OrientGate: 2012-2014. Prva faza provedbe Akcijskog plana za močvarna područja u Atici trajala je pet godina (2015.–2020.). Faza provedbe Plana koja je u tijeku odvija se u okviru novog okvira politike regije Atika, u okviru RePACC-a i operativnog programa regije Atika za razdoblje 2021. 2027. Novi RePACC smatra se sljedećom fazom akcijskog plana. Njime su obuhvaćene tri mjere izravno povezane s močvarnim područjima u Atici s razdobljem provedbe do 2018.

Izvorna strategija i akcijski plan, formulirani u okviru projekta Orientgate, trajali su oko šest godina (2014.–2020.). RePACC traje pet godina (2022.–2027.), nakon čega se očekuje njegova revizija. Provedene mjere za zaštitu močvarnih područja imaju neograničen životni vijek.

Eleni Fitoka
Greek Biotope Wetland Centre (EKBY)
14th kilometre Thessaloniki
Mihaniona, 57001 Thermi, Thessaloniki, Greece
Tel.: (30-231) 0473432
Email: helenf@ekby.gr

Antigoni Gkoufa
Attica Region
Polytechneiou 4, Athens, 104 33, Greece
Tel.: (30-231) 2101-133,-136
Email: antigoni.gkoufa@patt.gov.gr 

Strategija prilagodbe močvarnih područja Atike

Akcijski plan za močvarna područja Atike

Hatziiordanou L, Fitoka E, Hadjicharalampous E, Votsi N, Palaskas D, Malak D (2019.) Indicators for mapping and assessment of ecosystem condition and of the ecosystem service habitat maintenance in support of the EU Biodiversity Strategy to 2020 (Pokazatelji za mapiranje i procjenu stanja ekosustava i održavanja staništa koja služe ekosustavu kao potpora Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2020.). Jedan ekosustav 4: e32704. https://doi.org/10.3897/oneeco.4.e32704