All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodies
© Dirk Lauwaet (VITO)
Grad Antwerpen, suočen sa sve većim toplinskim stresom, donio je mjere prilagodbe na gradskoj, lokalnoj i građanskoj razini. To uključuje razvoj sustava predviđanja i upozoravanja o toplini, koji je podigao svijest na političkoj razini. Međutim, i dalje postoje izazovi u pogledu komunikacije i tehničke integracije.
Grad Antwerpen, kako bi bolje razumio problem toplinskog stresa, angažirao je istraživačku organizaciju VITO da mapira trenutne i buduće temperature i toplinsku udobnost u gradu. Rezultati istraživanja pokazuju da urbani toplinski otok Antwerpen pogoršava utjecaj klimatskih promjena na urbano stanovništvo jer količina toplinskih valova u gradu raste dvostruko brže nego u ruralnom okruženju. Kako bi se riješio problem toplinskog stresa u gradu, uvode se mjere prilagodbe na tri različite razine (u cijelom gradu, lokalno i pojedinačno). Na razini grada postavljanje zelenih krovova obvezno je za nove ili obnovljene zgrade s odgovarajućim krovom, kao i za propusna i zelena parkirališta. Propisima se također nastoji povećati albedo javnih zgrada. Na lokalnoj razini toplinska udobnost poboljšava se postavljanjem fontana i ribnjaka, sadnjom drveća i stvaranjem parkova u javnim prostorima koji se obnavljaju, uz uključivanje stanovnika putem građanskih znanstvenih mjernih kampanja. Naposljetku, uspostavljen je namjenski sustav predviđanja i upozoravanja o toplini kako bi se utjecaji na zdravlje pojedinačnih građana sveli na najmanju moguću mjeru.
Referentne informacije
Opis studije slučaja
Izazovi
U okviru europske zdravstvene usluge programa Copernicus VITO je primijenio svoj urbani klimatski model UrbClim za mapiranje temperatura zraka i opsega urbanog toplinskog otoka (UHI) od 100 europskih gradova (uključujući Antwerpen) s horizontalnom rezolucijom od 100 m. U slučaju Antwerpena, rezultati pokazuju prisutnost urbanog toplinskog otoka, s godišnjim prosjekom od 2 °C u središtu grada, koji može doseći do 9 °C tijekom ljetnih večeri i noći. Zbog UHI-ja Antwerpen je u razdoblju od 2008. do 2017. imao dvostruko više toplinskih valova (definiranih kao dani s maksimalnom temperaturom većom od 30 °C i minimalnom temperaturom većom od 18 °C) od ruralnog okruženja, što je urbane stanovnike izložilo mnogo višim razinama toplinskog stresa u usporedbi s ljudima koji žive u obližnjim ruralnim područjima.
Analiza budućih klimatskih projekcija (u okviru programa FP7 RAMSES i projekata Climate-fit.city u okviru programa Obzor 2020.) upućuje na to da se prema scenariju RCP8.5 očekuje da će se broj dana toplinskih valova u Antwerpenu povećati za gotovo deset krajem stoljeća. Bez mogućih promjena u korištenju zemljišta očekuje se da će intenzitet urbanih toplinskih otoka ostati više ili manje na istoj razini, čime će se povećati toplinski stres u urbanim područjima uz učinak klimatskih promjena.
Politički kontekst mjere prilagodbe
Case developed and implemented as a climate change adaptation measure.
Ciljevi mjere prilagodbe
Motiviran rezultatima istraživanja, grad Antwerpen odlučio je provesti mjere prilagodbe kako bi se riješio problem toplinskog stresa u gradu. Ciljevi su utvrđenog skupa mjera sljedeći: (i) smanjenje lokalnog toplinskog stresa u najvećoj mogućoj mjeri promjenama u izgrađenom okolišu, (ii) informiranje građana o problemu, (iii) njihovo uključivanje u okviru građanskih znanstvenih kampanja i (iv) smanjenje utjecaja na zdravlje s pomoću sustava predviđanja topline i upozoravanja usmjerenog na ranjive skupine.
Mogućnosti prilagodbe implementirane u ovom slučaju
Rješenja
Kako bi se postigli optimalni rezultati, mjere prilagodbe provode se istodobno na tri ljestvice: 1) cijeli grad, 2) lokalna i 3) pojedinačna osoba. Provedba ovdje opisanih mjera prilagodbe tek je započela ili je bila planirana. Potpuna provedba i rezultati na razini cijelog grada trajat će dugo i očekuje se da će biti dovršeni tek do 2030.
Ljestvica na razini cijelog grada
Izgradnja zgrada u gradu Antwerpenu uređena je građevinskim propisom kojeg se svi stanovnici i graditelji moraju pridržavati pri obnovi ili izgradnji zgrade. U ovaj kodeks dodane su posebne upute (9/10/2014) kako bi se pomoglo u smanjenju toplinskog stresa u gradu tijekom vremena:
- Za sve nove ili obnovljene krovove s nagibom manjim od 15% i površinom većom od 20m2, obvezno je postaviti zeleni krov na vrh. Time se drastično snižava temperatura krova i hladi temperatura zraka zadržavanjem i isparavanjem kišnice. Osim toga, zeleni krovovi pružaju dodatnu toplinsku izolaciju za zgradu smanjujući potrebu za grijanjem i hlađenjem.
- Svi novi instalirani privatni vrtovi i otvorena parkirališta moraju biti zeleni i propusni. Samo 20m2 se može popločiti u vrtovima <60m2 i samo 1/3 u vrtovima >60m2. Sva vanjska privatna parkirališta moraju imati propusnu travnatu površinu.
- Većina zgrada u središtu grada ima povijesne gipsane fasade. Kada se renoviraju, ti prednji dijelovi zgrade moraju biti obojeni izvornim svjetlom, po mogućnosti bijelom bojom. Bijele zgrade reflektiraju više sunčeve svjetlosti i neće se zagrijavati tako lako kao tamne zgrade, čime se smanjuje toplinsko zračenje iz tih zgrada.
Lokalna razina
Redovito se obnavljaju veliki trgovi, parkovi i četvrti u gradu. Tijekom faze planiranja gradska uprava uključila je optimizaciju situacije toplinske ugodnosti kao novi čimbenik koji treba razmotriti. Kako bi se omogućile ciljane mjere, potrebne su detaljne informacije o lokalnoj mikroklimi. Uz savjetovanje VITO-a, grad Antwerpen odlučio je upotrijebiti pokazatelj temperature globusa mokre žarulje (WBGT) pri procjeni i optimizaciji učinka toplinskog stresa planova obnove. WBGT, za razliku od jednostavnih mjerenja temperature, uzima u obzir opterećenje zračenjem (kratkovalno i dugovalno), vlagu i brzinu vjetra, što sve utječe na toplinsku udobnost ljudi. VITO je proveo nekoliko detaljnih studija modeliranja (1 m rezolucija) kako bi kvantificirao lokalne vrijednosti WBGT-a i procijenio mogući učinak planiranih mjera prilagodbe. To je dovelo do uključivanja zeleno-plavih infrastrukturnih mjera (npr. drveća, propusnih površina, vodenih ribnjaka, fontana) u planove obnove.
Modeliranje je nadopunjeno kampanjom mjerenja građanske znanosti tijekom ljeta 2018. u okviru projekta Ground Truth 2.0 u okviru programa Obzor 2020. Oko 20 stanovnika četvrti Sint-Andries sudjelovalo je u mjerenju WBGT-a na različitim vrstama lokacija. Osim validacije rezultata modela, ova je kampanja podigla svijest o problemu toplinskog stresa i potaknula raspravu o mogućim mjerama prilagodbe.
Pojedinačna ljestvica
U Belgiji se „akcijski planovi za zdravlje topline” pokreću na temelju temperaturnih prognoza u ruralnim područjima. To dovodi do podcjenjivanja toplinskog stresa u gradovima kao što je Antwerpen, gdje znatan učinak urbanog toplinskog otoka uzrokuje dvostruko više dana toplinskih valova u urbanim područjima nego u ruralnom okruženju. Kako bi se osigurala točnija prognoza toplinskog stresa za Antwerpen, VITO je uspostavio kratkoročni (5-dnevni) sustav predviđanja topline, koji se temelji na kombinaciji redovitog europskog modela predviđanja ECMWF-a i modela UrbClim. Sustav daje prognozu za svaku četvrt Antwerpena, uzimajući u obzir učinak urbanog toplinskog otoka. Time se omogućuje učinkovito raspoređivanje sredstava za pomoć, uglavnom usmjerenih na ranjive starije osobe i djecu, na mjesta na kojima su najpotrebnija. Nadalje, grad Antwerpen razvio je internetsku platformu za izdavanje upozorenja o toplinskim valovima zdravstvenim djelatnicima i drugim relevantnim dionicima, uključujući savjete o tome što učiniti u slučaju toplinskog vala. Sustav je aktivan tijekom toplih mjeseci u godini u Belgiji (travanj – rujan), a njime upravlja gradska uprava.
Dodatni detalji
Sudjelovanje dionika
Započeo je zajednički pristup gradske uprave i uključenih tvrtki (VITO, UNESCO IHE, Antwerpen Smart Zone) za postavljanje i testiranje alarma za prognozu topline i web platforme. Organizirano je nekoliko radionica za građane na kojima su gradska uprava i istraživači predstavili problem toplinskog stresa i razmotrili moguće mjere prilagodbe. Građani koji su sudjelovali bili su uključeni u evaluaciju i testiranje prvih prototipova alarma za prognozu topline i internetske platforme. Nadalje, građani su mapirali toplinski stres i hladna mjesta u jednoj od gradskih četvrti, a istodobno su razradili strategije za poboljšanje toplinske udobnosti u svojem susjedstvu s naglaskom na ranjivom stanovništvu.
Uspjeh i ograničavajući faktori
Glavni uspjeh istraživanja o toplinskom stresu i klimatskim promjenama u Antwerpenu bio je podizanje svijesti o toj temi na političkoj razini, generirajući političku volju (i financiranje) za rješavanje tog problema. Nadalje, to je istraživanje rezultiralo prilagodbom Antwerpenova zakona o gradnji i uključilo se u Antwerpenov plan za klimatsku politiku do 2030., odnosno plan za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima u okviru Sporazuma gradonačelnika koji je trenutačno u izradi.
Komunikacija se pojavljuje kao ključno pitanje u suradnji između istraživača i gradskih praktičara. To se odnosi na komunikaciju između pojedinačnih partnera (npr. za dogovor o ciljevima projekta), komunikaciju među uključenim pojedinačnim gradskim odjelima i odgovarajuće oblike komunikacije između gradskih dužnosnika ili znanstvenika i građana.
Istraživači su se također suočili s određenim tehničkim problemima jer upotreba podataka u stvarnom vremenu još nije bila u potpunosti uključena u gradsku informatičku infrastrukturu.
Troškovi i koristi
Istraživanje o toplinskom stresu i klimatskim promjenama uglavnom se financiralo iz europskih projekata (FP7 RAMSES i NACLIM, H2020 Climate-fit.city i Ground Truth 2.0), kojima je obuhvaćen i dio troškova u naravi za grad Antwerpen. Samo je jednu specifičnu studiju mjerenja i modeliranja toplinskog stresa financirao sam grad Antwerpen i ona je koštala oko 70 000 eura.
U tijeku je provedba mjera prilagodbe na razini grada i na lokalnoj razini (zeleni krovovi, stabla, neasfaltirane površine, ribnjaci, fontane itd.), ali uglavnom još uvijek u fazi planiranja, pa je teško kvantificirati izravne troškove i koristi.
Osim troškova u naravi za grad Antwerpen, sustav za prognozu i upozoravanje na toplinu koštao je oko 20 000 eura, a godišnji trošak održavanja oko 10 000 eura.
Među koristima su bolja komunikacija i suradnja među gradskim upravama, povećanje toplinskog stresa i osviještenosti političara i građana o klimatskim promjenama, integracija mjera za prilagodbu toplinskom stresu u urbanističko planiranje (koje također imaju korisne učinke na zdravlje, bioraznolikost, poplave, sušu itd.).
Pravni aspekti
Istraživanje toplinskog stresa i prilagodbe klimatskim promjenama dovelo je do konkretnih promjena u Antwerpenovu zakonu o gradnji, kojim se uređuje izgradnja zgrada u Antwerpenu. Doprinosi i Antwerpenovu planu za klimatsku politiku do 2030., planu za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima u okviru Sporazuma gradonačelnika koji je trenutačno u izradi.
Vrijeme provedbe
Istraživanje toplinskog stresa i klimatskih promjena za grad Antwerpen započelo je 2013. i još je u tijeku. Nekoliko komponenti (npr. karte toplinskog stresa, mjerne kampanje) provedeno je u namjenskim vremenskim okvirima, obično za nekoliko mjeseci do godinu dana.
Provedba mjera prilagodbe na lokalnoj razini pokazala se sporim procesom, a konkretne realizacije na razini cijelog grada tek se trebaju ostvariti. Očekuje se da će potpuna provedba i rezultati na razini cijelog grada biti dovršeni tek do 2030.
Sustav predviđanja topline i internetska platforma razvijeni su i uspostavljeni za manje od godinu dana.
Životni vijek
Prethodno opisane mjere (promjene propisa o gradnji, mjere prilagodbe toplinskom stresu, predviđanje toplinskog stresa) trebale bi biti dugotrajne i ugrađene u rad grada te nemaju određeni vremenski raspon ili životni vijek.
Referentne informacije
Kontakt
Dirk Lauwaet
VITO
Boeretang 200, 2400 Mol, Belgium
E-mail: dirk.lauwaet@vito.be
Griet Lambrechts
Stad Antwerpen
Francis Wellesplein 1, 2018 Antwerpen, Belgium
E-mail: griet.lambrechts@antwerpen.be
web stranice
Reference
H2020 Ground Truth 2.0 i H2020 Climate-fit.city projekti
Objavljeno u Climate-ADAPT: Apr 11, 2025
Please contact us for any other enquiry on this Case Study or to share a new Case Study (email climate.adapt@eea.europa.eu)
![Maksimalni WBGT [°C] tijekom vrućeg ljetnog dana za četvrtinu u središtu Antwerpena](https://climate-adapt.eea.europa.eu/hr/metadata/case-studies/adapting-to-heat-stress-in-antwerp-belgium-based-on-detailed-thermal-mapping/antwerp_picture-2.png/@@images/image/large)
Language preference detected
Do you want to see the page translated into ?