Socijalna osjetljivost na toplinske valove – od procjene do provedbe mjera prilagodbe u Košicama i Trnavi, Slovačka

I Trnava i Košice suočavaju se s rastućim temperaturama. U Košicama je od 1990. zabilježeno deset najtoplijih godina u posljednjih 150 godina, a srednja godišnja temperatura između 1881. i 2100. povećala se za 1,6 °C. Broj tropskih dana (srednja temperatura iznad 30 °C) povećao se u posljednjih 20 godina s 12 na 20 dana (2012. bila je 37 dana), a maksimalna temperatura često prelazi 34 °C. Slično tome, u Trnavi su ljeta sve toplija, a zime sve toplije (iako se zimske temperature povećavaju sporije od ljetnih temperatura). Predviđa se da će godišnji broj ljetnih dana (srednja temperatura iznad 25 °C) porasti s 58 (1961. – 1990.) na 100 (2051. – 2100.). Godišnji broj tropskih dana povećat će se s 12 na 36 u istim razdobljima. U budućnosti će oba grada vjerojatno biti pogođena duljim i težim sušama. Dok se u Trnavi oborine blago smanjuju (znatnije zimi), u Košicama ukupna količina oborina ostaje stabilna, dok je više obilnih kiša koje mogu uzrokovati poplave ispresijecane sušnim razdobljima.

Trnava (s oko 68.000 stanovnika) je izuzetno osjetljiva na efekt urbanog toplinskog otoka, zbog svog povijesnog karaktera povezanog s visokim udjelom popločenih površina, što pogoršava toplinski stres tijekom razdoblja visoke temperature. U Košicama (oko 240.000 stanovnika) veliki dio stanovnika živi u montažnim stambenim blokovima, sklonim pregrijavanju pri visokim temperaturama.

Institut za razvoj Karpata, u suradnji s lokalnim vlastima, proveo je procjenu ranjivosti na visoke temperature cijelog grada Trnave i gusto naseljenog i materijalno zapostavljenog Zapadnog okruga (40 000 stanovnika) u Košicama. Procjena je bila temelj za razvoj niza mjera usmjerenih na poboljšanje sposobnosti prilagodbe Trnave i Košica klimatskim promjenama, a posebno toplinskim valovima.

Gradonačelnik samoupravne gradske četvrti Zapad u Košicama odlučio je pripremiti plan prilagodbe klimatskim promjenama. Zapad je relativno homogeno stambeno područje, koje se uglavnom sastoji od blokova stanova izgrađenih od montažnih elemenata i slabo izoliranih. Unatoč velikoj gustoći naseljenosti, između stambenih blokova postoji znatna količina zelenog prostora, što ga čini najzelenijim dijelom grada Košica.

Prvo, Institut za razvoj Karpata proveo je procjenu osjetljivosti. Prikupljeni su i analizirani sljedeći pokazatelji ranjivosti, izloženosti i prilagodljivog kapaciteta za mrežne ćelije dimenzija 200 m x 200 m kako bi se utvrdile žarišne točke ranjivosti i rizika u vezi s toplinskim valovima:

• Postotak osoba starijih od 75 godina i mlađih od 4 godine;
• Postotak osoba koje žive u stanovima na najvišem katu;
• lokacija ranjivih objekata (npr. jaslice, vrtići, domovi za starije osobe);
• Razina toplinske izolacije montažnih stambenih blokova;
• Opseg popločenih područja bez sjene;
• pokrivenost zelenim površinama, a posebno dostupnost zelenih površina s krošnjama drveća većima od 60 % i površinom većom od 2 ha (koje se smatraju najučinkovitijima u hlađenju);
• hrapavost površine (visina i orijentacija zgrada);
• uzorak raspodjele temperature (na temelju mjerenja tijekom toplinskih valova);
• Cirkulacija rashladnog zraka i katabatskog vjetra (tj. nizbrdica, hladan vjetar);
• Prisutnost klimatizacije u gradskom prijevozu;
• Dostupnost medicinske pomoći tijekom toplinskih valova.

Osim toga, provedeno je istraživanje s lokalnim građanima o svijesti o toplinskim valovima, znanju o ponašanju kojim se smanjuje rizik od toplinskog stresa, percipiranoj potrebi za planiranjem prilagodbe na njihovu području, kao i o preferiranim mjerama prilagodbe.

Svi su čimbenici ponderirani s obzirom na njihov utjecaj na rizik visokih temperatura za ljudsko zdravlje, na temelju znanstvene literature i prikazani na kartama. Kombinacijom svih čimbenika izrađena je ukupna karta ranjivosti četvrti Zapad. Analiza je omogućila utvrđivanje područja koja su posebno ranjiva iz socijalne perspektive i izložena visokim temperaturama. Rezultati, u kombinaciji s rezultatima ankete, poslužili su kao temelj za strategiju pod vodstvom lokalnih vlasti, uključujući provedbu sljedećih vrsta mjera:

• Poboljšano sjenčanje kroz vegetaciju i umjetne strukture.
• Hlađenje postojećih javnih prostora, uključujući: povećanje zelenih površina, revitalizacija postojećih parkova i zelenih površina, korištenje vrsta drveća otpornih na klimatske promjene, smanjenje zapečaćenih površina, izgradnja i obnova elemenata plave infrastrukture i vodoskoka. Među različitim zahvatima poboljšana je debljina zelenih sastojina u parkovima s ciljem pokrivanja 60% krošnji stabala.
• Hlađenje zatvorenih javnih prostora, uključujući: poboljšana toplinska izolacija, vertikalno zelenilo, sjenčanje prozirnih otvora, prozora i zaslona, zeleni/reflektirajući krovovi, upotreba klima-uređaja u najranjivijim objektima.
• Sustav ranog upozoravanja o toplinskim valovima, razvijen u suradnji sa slovačkim državnim zdravstvenim tijelom.
• Informativne i edukativne aktivnosti za građane vezane uz sigurno ponašanje tijekom toplinskih valova.

Još jedna mjera uključena u lokalnu strategiju bila je uspostava programa „odlučivanja ispravnog u pogledu klime”, tj. izgradnja kapaciteta javne uprave; uvođenje mehanizama kojima se osigurava da se klimatska pitanja uzimaju u obzir pri planiranju i izdavanju građevinskih dozvola.

U Trnavi je primijenjen sličan pristup procjeni osjetljivosti, a sličan raspon mjera prilagodbe razvijen je u planu prilagodbe klimatskim promjenama. Štoviše, nekadašnji zapušteni otvoreni prostor susjednog bloka stanova, vrtića i staračkog doma (stoga identificiran kao lokacija vrlo osjetljiva na toplinske valove) transformiran je uklanjanjem asfalta, sadnjom drveća (kako bi se postigla pokrivenost krošnjama od 60% nakon sazrijevanja drveća), izgradnjom fontane i osiguravanjem novih klupa. To je rezultiralo privlačnim zelenim prostorom koji nudi predah tijekom toplinskih valova, a koji se također koristi za druženje lokalne zajednice. Osim toga, uvedeni su održivi urbani sustavi odvodnje kako bi se poboljšala infiltracija i zadržavanje vode. Evaluacija učinkovitosti mjera planirana je pet godina nakon završetka projekta 2019.

Na gradskoj razini Trnava potiče i sudjelovanje građana u prilagodbi uspostavom općinskog proračuna (najmanje 10 000 EUR godišnje) za zahtjeve za bespovratna sredstva za prilagodbu. Mjere prilagodbe mogu predložiti pojedinci ili organizacije, a detaljnim skupom kriterija osigurava se njihova usklađenost s planom prilagodbe grada. Do danas se uglavnom podupiru aktivnosti podizanja svijesti u lokalnim školama.

Grad Trnava jedan je od prvih gradova u Slovačkoj sa sustavnim pristupom učincima klimatskih promjena. Plan prilagodbe neće služiti samo kao alat za rješavanje problema toplinskih valova i učinka urbanih toplinskih otoka; smatra se i preduvjetom za povlačenje vanjskih sredstava iz EU-a u razdoblju financiranja 2014. – 2020.

Procjenu osjetljivosti kojom se podupire utvrđivanje i provedba mjera prilagodbe proveo je Karpatski institut za razvoj, koji je razvio metodologiju i osigurao stručno vodstvo za projekt. Gradonačelnik općine Zapad u Košicama pružio je političku potporu projektu, a državni službenici dostavili su potrebne podatke. Dodatno stručno znanje pružili su Slovački hidrometeorološki institut i Regionalni ured za javno zdravstvo.

Lokalne vlasti bile su intenzivno uključene u procjenu osjetljivosti u oba grada. Razvoj strategija prilagodbe (za razdoblje od 10 do 15 godina) i akcijskih planova prilagodbe (za razdoblje od tri godine, s konkretnim mjerama prilagodbe i dodijeljenim odgovornostima i financijskim sredstvima) bio je zajednički napor Instituta za razvoj Karpata i lokalnih vlasti.

Tijekom projekta u Košicama provedeno je savjetovanje s lokalnim građanima (putem ankete) o njihovoj uočenoj potrebi za planiranjem prilagodbe na njihovu području, kao i o najpoželjnijoj vrsti mjera prilagodbe. Planiranje i provedbu pilot-projekta ekologizacije u Trnavi provelo je lokalno tijelo, ali se o toj ideji savjetovalo s okružnim odborom, uključujući lokalno stanovništvo. Osim toga, u Trnavi građani i lokalne organizacije mogu predložiti mjere prilagodbe koje će grad financirati mehanizmom participativnog proračuna.

Slovačka trenutačno revidira svoju nacionalnu strategiju prilagodbe, ali još nije izradila nacionalni akcijski plan za prilagodbu; inicijativa u Košicama i Trnavi provedena je u nedostatku nacionalnih propisa. Stoga lokalne vlasti na nacionalnoj razini ne dobivaju dovoljno potpore za prilagodbu. Uz Trnavu i Zapadnu općinu Košice, samo su Bratislava i Kezmarok do danas izradili planove prilagodbe. Stoga općenito postoji ograničena spremnost lokalnih vlasti da ulože svoje resurse u sustavni postupak prilagodbe.

Na razini grada, druga ograničenja povezana su s dužnosnicima lokalnih vlasti, koji su preplavljeni njihovim svakodnevnim aktivnostima. Osim toga, novost teme prilagodbe klimatskim promjenama i njezin multispektralni karakter otežavaju rješavanje problema predstavnicima lokalnih vlasti.

Glavni čimbenik uspjeha bila je snažna predanost gradskog vodstva. U Košicama je snažan poticajni čimbenik bila potpora lokalnog gradonačelnika zainteresiranog za program prilagodbe. Interes lokalnih vlasti za klimatske promjene i spremnost na učenje potaknuli su u Trnavi njihovo sudjelovanje na međunarodnoj konferenciji Climate Change and Local Development – Challenge for Local Governments (Klimatske promjene i lokalni razvoj – izazov za lokalne vlasti) (ožujak 2012., Bratislava). Nakon događaja, predstavnici Grada Trnave aktivno su tražili potporu u izradi svog akcijskog plana prilagodbe. Rješenje je pronađeno u zajedničkom projektu pod vodstvom Karpatskog razvojnog instituta koji se bavi procjenom ranjivosti na visoke temperature i toplinske valove. Suradnička priroda projekta bila je jedan od čimbenika uspjeha. Dostupnost vanjskog financiranja bila je ključna i za dovršetak procjene osjetljivosti i razvoj planova prilagodbe klimatskim promjenama.

U Košicama su financijska sredstva za razvoj Strategije prilagodbe Zapadu osigurana u okviru projekta „Climcross Development: Partnerstvo za rješavanje utjecaja klimatskih promjena na razvoj” u okviru Programa prekogranične suradnje Mađarska – Slovačka 2007. – 2013.

U Trnavi su sredstva osigurana u okviru projekta „Gradovi otporni na učinke klimatskih promjena” nadahnutog gradom Trnavom, koji je financiran u okviru švicarskog financijskog mehanizma (SFM). SFM je uglavnom financirao razvoj Strategije prilagodbe, ali 20.000 eura osigurano je za sadnice drveća, koje su posađene i koje održava grad Trnava. Bespovratna sredstva / participativni proračunski program za potporu malim mjerama prilagodbe (najmanje 10 000 EUR godišnje) financira se iz gradskog proračuna.

U Slovačkoj ne postoji pravni okvir kojim se izričito podupire urbana prilagodba klimatskim promjenama. Glavni je strateški referentni dokument slovačka nacionalna strategija prilagodbe, koju je vlada donijela 2014. Trnava je potpisnica Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju od 2016., s ciljem prilagodbe.

U Trnavi su procjena osjetljivosti i razvoj akcijskog plana prilagodbe provedeni u razdoblju 2013. – 2015. Procjena ranjivosti i izrada strategije prilagodbe u Košicama trajale su 13 mjeseci, od početka 2013. do sredine 2014. Različite mjere prilagodbe postupno se provode.

Strategije prilagodbe u Košicama i Trnavi otvoreni su i živi dokumenti koje bi trebalo redovito pratiti, ocjenjivati i ažurirati. Trebali bi vrijediti do 10 godina.

City of Trnava
E-mail: info@trnava.sk

City Borough Košice Zapad
E-mail: info@kosicezapad.sk

Michal Schvalb
Carpathian Development Institute
E-mail: kri@kri.sk 

„Carpathian Development Institute” i „Energia Klub Climate Policy Institute and Applied Communications (2017.) Adaptation Best practices from the Visegrad countries (Najbolje prakse prilagodbe iz zemalja Višegradske skupine)