Provedba Akcijskog plana Sjeverne Makedonije za toplinsko zdravlje

Republika Sjeverna Makedonija mala je zemlja (25,713 km2)bez izlaza na more koja se nalazi usred Balkanskog poluotoka u južnoj Europi. Unatoč relativno malom području, zemlja ima raznoliku klimu, s osam klimatskih regija. U posljednjih 25 godina zabilježene su promjene u globalnoj klimi. Analiza višegodišnje varijacije srednje temperature pokazuje da su pedesetih godina prošlog stoljeća izmjerene relativno više temperature zraka na svim meteorološkim postajama na cijelom području Sjeverne Makedonije. Nakon tog razdoblja bilo je relativno hladnije 20-godišnje razdoblje (1971. – 1993.), dok je u narednim godinama srednja godišnja temperatura bila stalno viša od višegodišnjeg prosjeka (USAID, 2018.).

Kako je navedeno u trećoj nacionalnoj komunikaciji o klimatskim promjenama (2014.), razlike u prosječnoj godišnjoj temperaturi zraka za razdoblje 1981. – 2010. u usporedbi s razmatranim referentnim razdobljem (1961. – 1990.) kreću se od 0,2 °C do 0,5 °C (ovisno o lokaciji). Prema klimatskim scenarijima (na temelju Posebnog izvješća IPCC-a o scenarijima emisija) očekivana povećanja prosječne temperature za sredinu stoljeća (u odnosu na referentno razdoblje od 1986. do 2005.) iznose 1 °C za scenarij niske, 2 °C za scenarij srednje i 2,5 °C za scenarij visoke temperature. Za blisku budućnost (razdoblje 2016. – 2035.) u sva tri scenarija emisija razmatra se povećanje prosječne temperature od oko 1 °C u usporedbi s temperaturom u referentnom razdoblju (1986. – 2005.).

Cilj je HHAP-a smanjiti trenutačni i budući morbiditet i smrtnost povezanu s ekstremnim temperaturama i toplinskim valovima. Plan i povezani sustav upozoravanja posebno su usmjereni na najranjivije skupine stanovništva: starije osobe, dojenčad i djecu do pet godina, kronično bolesne osobe, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, radnike na otvorenom i osobe čiji ih socioekonomski status čini osjetljivijima na učinke klimatskih promjena (npr. beskućnici). Zdravstveni sustav u zemlji ima važnu ulogu u razvoju i provedbi mjera prilagodbe, prevencije i odgovora na zdravstvene rizike povezane s klimatskim promjenama na sljedeće načine:

• jačanje postojećih javnozdravstvenih kapaciteta za rano otkrivanje i odgovarajući odgovor;
• predviđanje posljedica novih bolesti koje bi mogle biti povezane s klimatskim promjenama;
• Podizanje svijesti među stanovništvom o mogućim vezama između klimatskih promjena i zdravlja.

Akcijski plan za toplinsko zdravlje (HHAP) dovršen je 2011., a Vlada Makedonije donijela ga je 2012. U okviru provedbe plana uspostavljen je sustav upozoravanja na toplinu. Sustav je i dalje aktivan i funkcionira u razdoblju od 1. svibnja do 30. rujna. Njegov rad uključuje sljedeća tijela:

• međudržavno tijelo (koje se sastoji od Ministarstva zdravstva, Instituta za javno zdravstvo, Instituta za medicinu rada i drugih relevantnih nacionalnih dionika) koje koordinira uzbunu zbog toplinskih valova i odgovorno je za aktivaciju povezanih zelenih (vigilancija), žutih (uzbuna/pripravnost), narančastih (toplinski val) i crvenih (hitnih) faza. Koordinira se i s lokalnim dionicima o mjerama koje treba provesti.
• meteorološka agencija koja obavješćuje Ministarstvo zdravlja o dokazima o razinama uzbune i operativno obavješćuje o 24-48-satnom upozorenju na toplinske valove, i
• javnozdravstvena agencija koja procjenjuje učinke toplinskih valova u smislu definiranih pokazatelja kako je navedeno u nacionalnom planu za toplinske valove (SCORCH, 2020.).

Sustav upozorenja dio je šireg pristupa koji je osmislio HHAP i uključuje:

• preporuke za smanjenje izloženosti toplini u zdravstvenim i socijalnim ustanovama (i posebni planovi zaštite za najranjivije skupine stanovništva);
• komunikacijska strategija za informiranje građana i osoba uključenih u zdravstveni i socijalni sektor o mjerama zaštite koje treba poduzeti tijekom toplinskih valova. U strategiji se posebno upućuje na prethodno navedene preporuke;
• Dugoročno planiranje pripravnosti sustava zdravstvene i socijalne skrbi, uključujući: planiranje i osposobljavanje osoblja, stalno poboljšanje zaštite zdravlja i stvaranje novih zelenih površina;
• Praćenje i evaluacija plana: nedavno istraživanje (2020.) provedeno je u suradnji sa Sveučilištem Catholique de Louvain (Belgija).
• Aplikacija za Android mobilne telefone kako bi se na vrijeme pružila toplinska i zdravstvena upozorenja i povezane preporuke korisnicima.

Institucija koja je općenito odgovorna za provedbu Akcijskog plana za toplinsko zdravlje jest Ministarstvo zdravstva. U okviru Ministarstva zdravstva od srpnja 2007. djeluje Povjerenstvo za praćenje posljedica toplinskog zdravlja, a u lipnju 2009. osnovano je Povjerenstvo za klimatske promjene i zdravlje. Oba povjerenstva sudjelovala su u pripremi HHAP-a i surađuju u provedbi, praćenju i evaluaciji Plana. Povjerenstvo za klimatske promjene i zdravlje djeluje kao koordinacijsko tijelo i odgovorno je za uključivanje drugih institucija tijekom provedbe aktivnosti navedenih u planu. Povjerenstvo za praćenje posljedica toplinskog zdravlja nadzire praktičnu provedbu aktivnosti, posebno onih povezanih s pružanjem pravodobnih informacija građanima i zdravstvenim radnicima. Preporučuje se da, prema potrebi, osobe iz drugih relevantnih institucija sudjeluju u radu ove Komisije i u provedbi Plana. U tom pogledu relevantne institucije i drugi dionici uključuju: Zavod za javno zdravstvo i centri za javno zdravstvo, Zavod za medicinu rada, Centar za upravljanje krizama, Hidrometeorološki institut, Uprava za zaštitu i spašavanje, Odjeli za poboljšanje životnog okruženja u općinama, Ministarstvo prometa i komunikacija, Ministarstvo rada i socijalne politike, Ministarstvo obrazovanja i znanosti, Makedonski Crveni križ, mediji i, konačno, nevladini sektori.

U trenutačnoj fazi provedbe taj se suradnički pristup pokazao učinkovitim. Na primjer, kako bi se ojačala pripravnost za krizne situacije i krizne situacije povezane s klimatskim promjenama, posljednja simulacijska vježba održana je 21.^studenoga 2018. u Kumanovu. Ključne uključene institucije bile su Ministarstvo zdravstva, Opća bolnica Strumica (važan regionalni bolnički centar), Hitna medicinska služba, Centar za upravljanje kriznim situacijama, Crveni križ, jedinice za spašavanje od požara, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane i Svjetska zdravstvena organizacija. Prije simulacijske vježbe održani su neki pripremni sastanci kako bi se utvrdili parametri vježbe kao što su očekivane žrtve, pokretački pokazatelji za aktiviranje plana odgovora na hitne situacije, trijaža i protok prometa pacijenata te odgovornosti osoblja bolničkih i hitnih medicinskih službi. Simulacija je nadležnim tijelima omogućila da ispitaju opću pripravnost.

Iskustva stečena tijekom pilot-faze HHAP-a (2009. – 2011.) pokazala su sljedeće:

• informacije o učincima klimatskih promjena na zdravlje potrebno je prevesti iz područja znanstvenog istraživanja u jezik i vremenske okvire relevantne za oblikovatelje politika
• dostupnost nacionalnih podataka o klimatskim promjenama i povezanim učincima vrlo je važna, kao i razumijevanje velikih nedostataka u ljudskim kapacitetima;
• svi relevantni dionici moraju biti uključeni i njihove se potrebe za informacijama mogu razlikovati.

U širem smislu, prema iskustvu HHAP-a Sjeverne Makedonije, jačanje zdravlja u odnosu na učinke povezane s toplinom zahtijevalo bi:

• maksimalno povećanje sinergija s postojećim instrumentima i institucijama;
• pripremu radne snage u sektoru zdravstva i socijalne skrbi kako bi se odgovorilo na zdravstvene posljedice klimatskih promjena i jačanje zdravstvenih usluga kako bi se pravodobno odgovorilo na događaje povezane s klimom;
• promicanje razmatranja zdravstvenih pitanja i povezanih odgovora u drugim sektorima;
• Izgradnja kapaciteta radne snage u sektoru zdravstvene i socijalne skrbi. U tom je kontekstu proveden Zakon o sigurnosti i zdravlju na radu (Službeni list bivše jugoslavenske republike Makedonije br. 92/07) kako bi se osigurala provedba mjera iz nacionalnog plana za toplinske valove radi zaštite zdravlja radnika tijekom toplinskog vala.

Sjeverna Makedonija sudjelovala je u dvogodišnjem (2009. – 2011.) projektu Svjetske zdravstvene organizacije pod nazivom „Zaštita zdravlja od klimatskih promjena”. Riječ je o inicijativi sedam zemalja (Albanija, Kazahstan, Kirgistan, Ruska Federacija, Tadžikistan, Sjeverna Makedonija i Uzbekistan) koju je financirala Međunarodna klimatska inicijativa njemačkog Saveznog ministarstva okoliša, zaštite prirode i nuklearne sigurnosti. Opći cilj projekta bio je jačanje kapaciteta za razumijevanje i reagiranje na zdravstvene rizike klimatskih promjena, kao i razvoj Akcijskog plana za toplinsko zdravlje. U okviru projekta, studija SZO-a u zemlji pokazala je da je moguće usporediti troškove štete zbog povećanja broja slučajeva bolesti i smrtnih slučajeva koji nisu izbjegnuti s troškovima prilagodbe. Godišnji troškovi mjera prilagodbe toplinskom zdravlju procijenjeni su na 12 milijuna jedinica lokalne valute (LCU) u usporedbi s troškovima štete za zdravlje (zbog povećanja broja slučajeva bolesti i smrtnih slučajeva) od 170 milijuna LCU godišnje (WHO,2013.).

Nacionalni akcijski plan za toplinsko zdravlje podržala je vlada Sjeverne Makedonije 2011. Službeno je povezana sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama u području zdravlja (2011.).

Vlada je 2011. donijela Akcijski plan za toplinsko zdravlje nakon uspješnog pokusnog izvođenja posebnih mjera za zaštitu od topline u ljeto 2010. U okviru provedbe plana uspostavljen je sustav za upozoravanje na toplinsku toplinu koji je i dalje u funkciji.

U ovom trenutku nema planova za reviziju HHAP-a. Sustav upozoravanja na toplinu radi svake godine od 1. svibnja do 30. rujna. Očekuje se da će nastaviti s radom i biti ažurirana.

Mihail Kochubovski
Head of Sector of Environmental Health Institute of Public Health of the Republic of North Macedonia
Str. 50 Divizija No.6 1000
Skopje
Republic of North Macedonia
E-mail: kocubov58@yahoo.com 

Akcijski plan za toplinsko zdravlje Sjeverne Makedonije, Institut za javno zdravlje okoliša Republike Sjeverne Makedonije i Regionalni ured SZO-a za Europu