Potpora za poteškoće povezane s klimatskim promjenama u Finskoj – „The mind of eco-anxiety” (Um ekološke tjeskobe)

Klimatske promjene neće utjecati samo na fizičko zdravlje, već će imati i posljedice za mentalno zdravlje i dobrobit (Lawrance i dr., 2021.). Međutim, istraživanja o njezinim psihološkim učincima općenito su bila ograničena i, ako se uzmu u obzir, usmjerena na učinke ekstremnih događaja, a ne na dugoročnije i postupnije učinke na mentalno zdravlje (Burenby i dr., 2021.). Međutim, postoji niz novih koncepata koji prepoznaju neke od neizravnih učinaka na mentalno zdravlje, uključujući učinke eko-anksioznosti i klimatske anksioznosti (Wuet al. 2020). Kako se sve više manifestiraju u društvu, posebno među mladima (npr. Wu et al., 2020.; Hickman i dr., 2021.),o njima se naširoko govori u medijima i sve većem broju istraživanja (Pihkala, 2020a, 2020b). Ekološka tjeskoba je tjeskoba i uznemirenost zbog ekološke krize (Pihkala, 2020.b), dok klimatska tjeskoba posebno prepoznaje takve posljedice klimatskih promjena (Clayton, 2020.). Mogu se manifestirati u različitim i složenim oblicima; utvrđeno je da neki simptomi uključuju opći strah i zabrinutost, tugu, krivnju, beznađe, opsesivno razmišljanje, napade panike, nesanicu i druge (vidjeti npr. Pihkala, 2020a,2020b; Wu i dr., 2020.).

Istraživači su pozvali na djelovanje kako bi se u praksi prepoznala i riješila klimatska anksioznost, posebno za mlade (Wu i dr., 2020.; Hickman i dr., 2021.). Međutim, nedavnaanaliza EEA-e pokazala je da je samo nekoliko zemalja članica EEA-e i zemalja suradnica uzelo u obzir moguće učinke klimatskih promjena na mentalno zdravlje u svojim nacionalnim politikama prilagodbe i javnog zdravlja. Finska je među nekoliko zemalja koje su u određenoj mjeri riješile problem klimatske anksioznosti, ali preventivne mjere i posebne mjere za ublažavanje učinaka klimatskih promjena na mentalno zdravlje moraju se provesti u okviru socijalnih pitanja i zdravstvenih službi (Burenby i dr., 2021.).

Osnivači projekta „um eko-anksioznosti” primijetili su sve veće izazove u području mentalnog zdravlja povezane s klimatskim promjenama u Finskoj te su ih nastojali riješiti koristeći se svojim stručnim znanjem u pružanju potpore mentalnom zdravlju. Stoga je cilj projekta:

• Pružanje alata ljudima svih dobnih skupina za rješavanje i reguliranje emocija koje se doživljavaju u obliku eko- ili klimatske tjeskobe, čime se jača otpornost sudionika. Iako je projekt otvoren za opću publiku, uglavnom je usmjeren na osobe koje su osjetljive na novu eko-anksioznost, uključujući one koje rade ili studiraju u području znanosti o okolišu; osobe sa snažnim ekološkim identitetom; mladi; i pojedinaca s drugim opterećujućim životnim iskustvima.
• Podizanje svijesti kako bi se pokrenuli javni razgovori, između ostalog, kako bi se potaknulo prepoznavanje među onima koji imaju simptome, ali možda nisu svjesni njegovog uzroka ili načina rješavanja.
• Zalaganje za priznavanje eko-anksioznosti i eko-emocija (emocija povezanih s okolišem) kao većeg društvenog fenomena umjesto psihijatrijske dijagnoze ili individualnog problema.
• Pokretanje djelovanja među različitim organizacijama i drugim društvenim akterima kako bi se znanje o ekološkim emocijama uključilo u njihov rad s različitim skupinama ljudi u cijelom društvu.

 Osim toga, projektom se nastoji promicati važnost opće mentalne dobrobiti.

Kako bi postigao svoje ciljeve, projekt koristi postojeće vještine i stručnost socijalnih i mentalnih zdravstvenih radnika u rješavanju drugih problema mentalnog zdravlja. Njihovo znanje o rješenjima koja su već u širokoj upotrebi u socijalnoj i mentalnoj zdravstvenoj skrbi prenosi se na novo područje rada, tj. bavljenje ekološkim emocijama, uglavnom klimatskim promjenama. Aktivnosti projekta uključuju tri stupa (svi su besplatni za sudionike):

• Svijest: kampanje za podizanje svijesti o eko-anksioznosti.
• Potpora: pružanje izravne potpore za mentalno zdravlje širokoj publici.
• Obrazovanje: za stručnjake koji rade s onima koji već doživljavaju ili će vjerojatno doživjeti teške emocije u vezi s promjenama u okolišu.

Svijest: Kampanja „Razgovarajmo o ekološkim emocijama” pokrenuta je u ožujku 2021., uključujući poziv na izvanredno stanje u području okoliša koji su podržale sve nacionalne organizacije koje se bave mentalnim zdravljem. Nadalje, „um ekološke tjeskobe” organizirao je 2021. niz internetskih seminara o toj temi usmjerenih na socijalni i zdravstveni sektor, nevladine organizacije te javne i privatne aktere. Internetska stranica Ympäristöahdistus.fi pokrenuta je u veljači 2021. radi prikupljanja i pružanja ažuriranih informacija i resursa o toj temi te pružanja novih materijala i informativnih paketa. To je uključivalo upućivanja na znanstvene članke; pregled različitih pristupa psihoterapiji za rješavanje problema; i kratki informativni članci objavljeni u suradnji sa stručnjacima. Osim toga, provedeno je nekoliko aktivnosti javnog angažmana, uključujući:

• Produkcija nekoliko epizoda podcasta,od kojih je jedna usmjerena na mlade ljude koji oklijevaju imati djecu zbog globalnih promjena u okolišu.
• Organizacija grupnih razgovora kako bi se posebno doprlo do poljoprivrednika i ruralnog stanovništva. Klimatske promjene izravno utječu na egzistenciju tih zajednica, ali se njihov glas ne čuje u javnim raspravama.

Kampanje za podizanje svijesti privukle su oko 3 570 000 pregleda putem različitih kanala. U 2022. projekt se planira više usredotočiti na organizacije mladih i obrazovni sektor.

Potpora: Kad je riječ o izravnoj potpori mentalnom zdravlju osoba pogođenih ekološkom tjeskobom, u okviru projekta razvijen je grupni model za suočavanje s osjećajima povezanima s okolišem, koji je bio usmjeren na:

• Prepoznavanje eko-emocija i postupanje s njima.
• Učenje vještina suočavanja.
• Izgradnja zajednice koja pruža potporu.
• Jačanje budućih perspektiva.

Planirane su skupine za potporu, uglavnom usmjerene na mlade, iako mogu sudjelovati osobe svih dobnih skupina. Konceptom je predviđeno 3 – 5 sastanaka za potporu, koji su u idealnom slučaju uključivali 10 – 15 sudionika i jednog voditelja iz projektnog tima, obično s iskustvom u socijalnom radu i/ili skrbi za mentalno zdravlje. Iako su sastanci u početku uključivali opće informacije o klimatskoj anksioznosti, kasnije su se usredotočili na dostupne alate i vještine za suočavanje s „emocijama okoliša” kako bi se sudionicima dalo više prostora za vlastita iskustva i percepcije. Fokus je bio na formiranju grupe i grupnoj dinamici kako bi se olakšalo dijeljenje osjećaja i vršnjačka podrška. Projekt je u jesen 2021. osposobio niz volontera koji će kasnije moći sami voditi grupne sastanke i time proširiti aktivnosti diljem zemlje. Još jedno osposobljavanje planirano je za travanj 2022. Međutim, skupine koje vode volonteri tek se trebaju provesti u praksi.

Projekt je dodatno ponudio radionice o tome kako riješiti eko-/klimatsku anksioznost prenošenjem alata i aktivnosti koje mogu poboljšati mentalnu dobrobit i pomoći u izražavanju doživljenih emocija.

Integrirane su i vježbe svjesnosti te je naglašena važnost empatije, kako prema drugima tako i prema samima sebi. Sudionicima je pružena potpora u pronalaženju i praćenju smislenosti i njihovih najvažnijih vrijednosti te načina na koji to može promicati mentalnu dobrobit i sposobnost da postanu aktivni na odgovarajuće načine.

Do početka 2022. oko 360 sudionika (uglavnom u dobnoj skupini od 20 do 30 godina) sudjelovalo je u 30 radionica o ekološkim emocijama i skupina za potporu.

Obrazovanje: Naposljetku, „um ekološke tjeskobe” organizirao je aktivnosti usmjerene na stručnjake koji rade u području obrazovanja, zdravstva i socijalnog rada kako bi ih se osposobilo za suočavanje s osobama koje pate od tjeskobe povezane s promjenama u okolišu. Na trosatnim osposobljavanjima predstavljeni su alati za olakšavanje rasprava i otkrivanje postojećih emocionalnih i psihosocijalnih vještina te za prepoznavanje i obradu eko-emocija i eko-anksioznosti unutar njihovih ciljnih skupina (i njih samih) konkretnije. Održani su i neki dodatni dvosatni webinari sa sličnim sadržajem i gostujući govornici kako bi se obratili i široj publici. Kako bi se poduprla aktivnost, dovršen je „Mali vodič za anksioznost zbog okoliša – informacijski paket za nastavnike i odgojno-obrazovne djelatnike”. Materijal je također preveden na švedski kako bi proširio svoj doseg.

Kako bi privukla sudionike, inicijativa je doprla do organizacija za očuvanje prirode, aktivističkih skupina i sveučilišta. Budući da je u okviru projekta predstavljena određena ciljna skupina, u okviru projekta održana su participativna predavanja za osoblje i radionice za studente Sveučilišta u Helsinkiju kako bi se raspravilo koji model potpore mentalnom zdravlju žele usvojiti i koja bi vrsta emocionalne potpore bila korisna.

Oko 1160 stručnjaka (uglavnom žena) sudjelovalo je u oko 30 osposobljavanja i drugih informativnih događanja.

Ideju za projekt pokrenula je Tunne ry - nevladina organizacija koja je posebno osnovana 2018. godine kako bi se bavila pitanjima mentalnog zdravlja koja se odnose na klimu i promjene u okolišu - zajedno s međunarodno priznatim istraživačem ekoloških emocija, izvanrednim profesorom Panuom Pihkalom sa Sveučilišta u Helsinkiju. Zatim je razvijena i provedena zajedno s još dvije finske organizacije: Nyyti ry, organizacija koja posebno promiče mentalno zdravlje među studentima, i MIELI Mental Health Finland, koja nastoji pružiti potporu u kriznim situacijama i spriječiti probleme s mentalnim zdravljem u finskom društvu te je najstarija svjetska nevladina organizacija posvećena mentalnom zdravlju. Projekt financira STEA, Financijsko središte za socijalnu skrb i zdravstvene organizacije u Finskoj.

Dodatna suradnja postoji s:

• Fakultet bioloških i ekoloških znanosti Sveučilišta u Helsinkiju
• Maaseudun tukihenkilöverkko, mreža seoskog stanovništva i poljoprivrednika koja pruža potporu
• FEE, Zaklada za obrazovanje o okolišu u Finskoj
• Väestöliitto, nevladina organizacija koja poboljšava dobrobit ljudi i povezanost među ljudima

Tijekom procesa planiranja projekta provedena je procjena potreba putem ankete s oko 500 sudionika iz šire javnosti. Dodatno su uspostavljene pilot-skupine i radionice kako bi se ispitao pristup projekta. Predviđeni su sastanci uživo, ali zbog pandemije bolesti COVID-19 aktivnosti su premještene na internet.

Financijska sredstva dostupna tijekom tri godine doprinijela su uspjehu provedbe projekta jer su sudionicima omogućila besplatan pristup. Projekt je dobio pozitivne povratne informacije od sudionika (veliki interes za stjecanje znanja o eko-anksioznosti i eko-emocijama, poboljšano blagostanje i osjećaj zajedničkog razumijevanja), potičući nastavak projekta. Veliki medijski interes rezultirao je s nekoliko poziva na različita događanja. Uključenost javnih osoba (Čovjek koji viče) doprinijela je uspjehu inicijative i proširila njezin doseg.

Jedan od glavnih izazova s kojima se projekt suočavao proizašao je iz činjenice da su sve aktivnosti morale biti prenesene putem interneta zbog pandemije bolesti COVID-19. To je utjecalo na sposobnost projekta da dopre do ljudi i smislenije se poveže s njima. Kraći, manje detaljni formati internetskih radionica pripremljeni su kako bi se podržao interes sudionika i potaknulo njihovo aktivno sudjelovanje.

Drugi je izazov bilo ograničeno sudjelovanje u razgovorima organiziranima posebno za ruralne zajednice i poljoprivrednike te ograničeno sudjelovanje osoba koje već imaju snažan ekološki identitet (npr. aktivističke skupine) u projektnim aktivnostima. Stoga bi trebalo poticati bolju integraciju emocionalne potpore u zajednice koje djeluju u području klime, umjesto uključivanja vanjskih organizacija za mentalno zdravlje.

STEA, Centar za financiranje organizacija socijalne skrbi i zdravstvenih organizacija u Finskoj, osigurala je projektu 640 000 EUR za razdoblje od tri godine (2020.–2022.).

To je omogućilo da četiri zaposlenika (dva na puno radno vrijeme, dva na nepuno radno vrijeme) posvete punu pozornost projektu i besplatnom pružanju potpore za mentalno zdravlje sudionicima. S druge strane, to je koristilo brojnim sudionicima, a vjerojatno će koristi imati i mnogo više na neizravan način zbog osposobljavanja stručnjaka, osiguravanja resursa na web-mjestu projekta, novorazvijenih praktičnih koncepata i podizanja svijesti o toj temi. Nadalje, promicanje mentalnog zdravlja u kontekstu klimatskih promjena može biti važan pokretač za poticanje učinkovitih klimatskih mjera.

Projekt je bio inicijativa „odozdo prema gore” koja nije djelovala na temelju posebnog zakonodavstva. Međutim, Finska je u svojem planu prilagodbe klimatskim promjenama Ministarstva socijalnih pitanja i zdravlja (2021.) prepoznala moguće učinke klimatskih promjena na mentalno zdravlje, uključujući anksioznost u pogledu okoliša ili klime.

Ideja o rješavanju problema mentalnog zdravlja povezanih s okolišem i klimatskim promjenama ostvarila se u zakladi Tunne ry 2018., a sredinom 2019. svi uključeni akteri podnijeli su prijedlog projekta. Provedba projekta započela je početkom 2020. i trajat će do kraja 2022. u tekućem razdoblju financiranja. Postoje planovi za nastavak aktivnosti nakon tog vremenskog okvira ako postanu dostupni dodatni resursi, uz moguću prilagodbu područja primjene i formata na temelju iskustava stečenih u trenutačnom projektu te moguće uključivanje novih partnera.

Zbog značajki projekta životni vijek „uma ekološke tjeskobe” odgovara razdoblju njegove provedbe (3 godine). Međutim, očekuje se da će pozitivni učinci poboljšanja znanja, osviještenosti i vještina suočavanja trajati dulje od samog trajanja projekta, čime će se stvoriti uvjeti za stvarne klimatske mjere.

Hanna Rintala,

specialist in environmental emotions and support,  Nyyti ry

hanna.rintala@nyyti.fi

Burenby, L., Partonen, T., Carter, T. R., Ruuhela, R., Halonen, J. (2021.). Klimatske promjene i mentalno zdravlje. Dokument za raspravu 32/2021. Finski institut za zdravstvo i socijalnu skrb. 

Clayton, S. (2020.). Klimatska tjeskoba: Psihološki odgovori na klimatske promjene. Journal of Anxiety Disorders, 74, 102263. https://doi.org/10.1016/j.janxdis.2020.102263

Hickman, C., Marks, E., Pihkala, P., Clayton, S., Lewandowski, E., Mayall, E., Wray, B., Mellor, C., van Susteren, L. (2021.). Klimatska anksioznost kod djece i mladih i njihova uvjerenja o odgovorima vlada na klimatske promjene: globalno istraživanje. The Lancet Planetary Health, 5(12), E863-E873. https://doi.org/10.1016/S2542-5196(21)00278-3

Lawrance, E., Thompson, R., Fontana, G., Jennings, N. (2021.). Utjecaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje i emocionalnu dobrobit: trenutačni dokazi i posljedice za politiku i praksu. Grantham Institut, informativni dokument br. 36, Imperial College London.  https://doi.org/10.25561/88568 

Pihkala, P. (2020.a). Anksioznost i ekološka kriza: An Analysis of Eco-Anxiety and Climate Anxiety (Analiza eko-anksioznosti i klimatske anksioznosti). Održivost, 12(19), 7836. https://doi.org/10.3390/su12197836

Pihkala, P. (2020.b). Ekološka anksioznost i edukacija o okolišu. Održivost, 12(23), 10149. https://doi.org/10.3390/su122310149

Wu, J., Snell, G., Samji, H. (2020.). Klimatska tjeskoba kod mladih: poziv na djelovanje. The Lancet, 4(10), str. E435-E436. https://doi.org/10.1016/S2542-5196(20)30223-0