Potpora poteškoćama povezanima s klimatskim promjenama u Finskoj – „Um ekološke anksioznosti”

Klimatske promjene neće utjecati samo na fizičko zdravlje, već će imati i posljedice za mentalno zdravlje i dobrobit (Lawrance i dr., 2021.). Međutim, istraživanja o njegovim psihološkim učincima općenito su bila ograničena i, ako se uzmu u obzir, usmjerena na učinke ekstremnih događaja, a ne na dugoročnije i postupnije učinke na mentalno zdravlje (Burenby i dr., 2021.). Ipak, postoji niz novih koncepata koji prepoznaju neke od neizravnih učinaka na mentalno zdravlje, uključujući učinke ekološke anksioznosti i klimatske anksioznosti (Wu et al. 2020). Kako se sve više manifestiraju u društvu, posebno među mladima (npr. Wu et al., 2020.; Hickman i dr., 2021.), o njima se uvelike raspravlja u medijima i sve većem broju istraživanja (Pihkala, 2020a, 2020b). Ekološka anksioznost je tjeskoba i stres zbog ekološke krize (Pihkala, 2020.b), dok klimatska anksioznost posebno prepoznaje takve posljedice klimatskih promjena (Clayton, 2020.). Mogu se manifestirati u različitim i složenim oblicima; Utvrđeno je da neki simptomi uključuju opći strah i zabrinutost, tugu, krivnju, beznađe, opsesivno razmišljanje, napade panike, nesanicu i druge (vidjeti npr. Pihkala, 2020a, 2020b; Wu i dr., 2020.).

Istraživači su pozvali na djelovanje kako bi se prepoznala i riješila klimatska anksioznost u praksi, posebno za mlade (Wu et al., 2020.; Hickman i dr., 2021.). Međutim, nedavnom analizom EEA-e utvrđeno je da je samo nekoliko zemalja članica EGP-a i zemalja koje surađuju razmotrilo moguće učinke klimatskih promjena na mentalno zdravlje u svojim nacionalnim politikama prilagodbe i javnog zdravlja. Finska je među rijetkim zemljama koje su u određenoj mjeri riješile problem klimatske anksioznosti, ali u okviru socijalnih pitanja i zdravstvenih usluga potrebno je provesti preventivne mjere i posebne mjere za ublažavanje učinaka klimatskih promjena na mentalno zdravlje (Burenby i dr., 2021.).

Osnivači projekta „Um za ekologiju i anksioznost” primijetili su sve veće izazove u području mentalnog zdravlja povezane s klimatskim promjenama u Finskoj i krenuli su ih rješavati koristeći se svojim stručnim znanjem u pružanju potpore mentalnom zdravlju. Stoga je cilj projekta:

• Osigurati ljudima svih dobnih skupina alate za suočavanje s emocijama i njihovo reguliranje u obliku ekološke ili klimatske anksioznosti, čime se jača otpornost sudionika. Iako je projekt otvoren za opću publiku, uglavnom je usmjeren na osobe koje su osjetljive na rastuću ekološku anksioznost, uključujući one koje rade s okolišnim znanostima ili ih studiraju; osobe sa snažnim ekološkim identitetom; mladi; i pojedinaca s drugim opterećujućim životnim iskustvima.
• Podizanje svijesti kako bi se pokrenuli javni razgovori, između ostalog, kako bi se potaknulo prepoznavanje među onima koji doživljavaju simptome, ali možda nisu svjesni svog uzroka ili načina kako se nositi s njima.
• Zalaganje za prepoznavanje eko-anksioznosti i eko-emocija (emocija povezanih s okolišem) kao šireg društvenog fenomena umjesto psihijatrijske dijagnoze ili individualnog problema.
• Pokretanje djelovanja među različitim organizacijama i drugim društvenim akterima kako bi se znanje o ekološkim emocijama uključilo u njihov rad s različitim skupinama ljudi u cijelom društvu.

 Osim toga, projektom se nastoji promicati važnost opće mentalne dobrobiti.

Kako bi ostvario svoje ciljeve, projekt koristi postojeće vještine i stručnost socijalnih radnika i radnika u području mentalnog zdravlja u rješavanju drugih problema s mentalnim zdravljem. Njihovo znanje i iskustvo u pogledu rješenja koja su već u širokoj upotrebi u socijalnoj i mentalnoj zdravstvenoj skrbi prenose se na novo područje rada, tj. bave se ekološkim emocijama, uglavnom klimatskim promjenama. Aktivnosti projekta uključuju tri stupa (svi besplatno za sudionike):

• Svijest: kampanje za podizanje svijesti o ekološkoj anksioznosti.
• Potpora: pružanje izravne potpore mentalnom zdravlju širokoj publici.
• Obrazovanje: za stručnjake koji rade s onima koji već doživljavaju ili će vjerojatno doživjeti teške emocije u vezi s promjenama u okolišu.

Svijest: Kampanja „Razgovarajmo o ekološkim emocijama” pokrenuta je u ožujku 2021., uključujući poziv na izvanredno stanje u području okoliša koji su podržale sve nacionalne organizacije koje se bave mentalnim zdravljem. Nadalje, „um ekološke anksioznosti” organizirao je 2021. niz internetskih seminara o toj temi usmjerenih na sektor socijalne i zdravstvene skrbi, nevladine organizacije te javne i privatne aktere. Internetska stranica Ympäristöahdistus.fi pokrenuta je u veljači 2021. kako bi se prikupile i pružile ažurirane informacije i resursi o toj temi te pružili novi materijali i informativni paketi. To je uključivalo upućivanja na znanstvene članke; pregled različitih psihoterapijskih pristupa rješavanju problema; i kratke informativne članke objavljene u suradnji sa stručnjacima. Osim toga, provedeno je nekoliko aktivnosti javnog angažmana, uključujući:

• Produkcija nekoliko epizoda podcasta, od kojih je jedna usmjerena na mlade ljude koji oklijevaju imati djecu zbog globalnih promjena u okolišu.
• Organizacija grupnih razgovora kako bi se posebno doprlo do poljoprivrednika i ruralnog stanovništva. Klimatske promjene izravno utječu na egzistenciju tih zajednica, ali njihov se glas ne čuje u javnim raspravama.

Kampanje za podizanje svijesti doprle su do oko 3 570 000 pregleda putem različitih kanala. U 2022. projekt se planira više usredotočiti na organizacije mladih i obrazovni sektor.

Potpora: Za izravnu potporu mentalnom zdravlju za one koji su pogođeni ekološkom anksioznošću, projekt je razvio grupni model za suočavanje s ekološkim osjećajima, koji je bio usmjeren na:

• Prepoznavanje eko-emocija i suočavanje s njima.
• Učenje vještina suočavanja.
• Izgradnja potporne zajednice.
• jačanje budućih perspektiva.

Planirane su skupine za potporu, uglavnom usmjerene na mlade, iako mogu sudjelovati osobe svih dobnih skupina. Konceptom je predviđeno 3-5 sastanaka podrške, koji su u idealnom slučaju uključivali 10-15 sudionika i jednog moderatora iz projektnog tima, obično s pozadinom u socijalnom radu i/ili skrbi za mentalno zdravlje. Iako su sastanci prvotno uključivali opće informacije o klimatskoj anksioznosti, kasnije su se usredotočili na alate i vještine dostupne za suočavanje s „ekološkim emocijama” kako bi se sudionicima dalo više prostora za vlastita iskustva i percepcije. Fokus je bio na formiranju grupa i grupnoj dinamici kako bi se olakšalo dijeljenje osjećaja i vršnjačka podrška. Projekt je obučavao brojne volontere u jesen 2021., koji će kasnije moći sami voditi grupne sastanke i time proširiti aktivnosti diljem zemlje. Još jedno osposobljavanje planirano je za travanj 2022. Međutim, skupine koje vode volonteri tek se trebaju provesti u praksi.

Projekt je dodatno ponudio radionice o tome kako riješiti ekološko-klimatsku anksioznost prenošenjem alata i aktivnosti koje mogu poboljšati mentalno blagostanje i pomoći u izražavanju osjećaja.

Također su integrirane vježbe svjesnosti i naglašena je važnost empatije, kako prema drugima tako i prema samima sebi. Sudionicima je pružena potpora u pronalaženju i praćenju smislenosti i njihovih najvažnijih vrijednosti te načina na koji se time može promicati mentalno blagostanje i sposobnost da postanu aktivni na odgovarajuće načine.

Do početka 2022. oko 360 sudionika (uglavnom u dobnoj skupini od 20 do 30 godina) sudjelovalo je u 30 eko-emotivnih radionica i skupina za potporu.

Obrazovanje: Naposljetku, „um ekološke anksioznosti” organizirao je aktivnosti usmjerene na stručnjake koji rade u području obrazovanja, zdravstva i socijalnog rada kako bi ih se osposobilo za suočavanje s osobama koje pate od tjeskobe povezane s promjenama u okolišu. Trosatno osposobljavanje prenijelo je alate za olakšavanje rasprava i otkrivanje postojećih emocionalnih i psihosocijalnih vještina te za prepoznavanje i obradu ekoloških emocija i ekološke anksioznosti unutar svojih ciljnih skupina (i samih sebe). Održani su i dodatni dvosatni internetski seminari sa sličnim sadržajem i gostujući govornici kako bi se obratili široj publici. Kako bi se poduprla aktivnost, dovršen je „Mali vodič za anksioznost okoliša – informativni paket za učitelje i nastavnike”. Materijal je također preveden na švedski jezik kako bi se proširio njegov doseg.

Kako bi privukla sudionike, inicijativa je doprla do organizacija za očuvanje prirode, aktivističkih skupina i sveučilišta. Budući da je potonji predstavio određenu ciljnu skupinu, u okviru projekta održana su participativna predavanja za osoblje i radionice za studente na Sveučilištu u Helsinkiju kako bi se raspravljalo o modelu potpore mentalnom zdravlju koju bi željeli usvojiti i vrsti emocionalne potpore koja bi bila korisna.

Oko 1160 stručnjaka (uglavnom žena) sudjelovalo je u oko 30 treninga i drugih informativnih događaja.

Ideju za projekt pokrenula je Tunne ry - nevladina organizacija koja je posebno osnovana 2018. godine za rješavanje pitanja mentalnog zdravlja povezanih s klimatskim i okolišnim promjenama - zajedno s međunarodno priznatim istraživačem ekoloških emocija, izvanredni profesor Panu Pihkala sa Sveučilišta u Helsinkiju. Zatim je razvijena i provedena zajedno s još dvije finske organizacije: Nyyti ry, organizacija koja posebno promiče mentalno zdravlje među studentima, i MIELI Mental Health Finland, koja nastoji pružiti potporu u kriznim situacijama i spriječiti probleme s mentalnim zdravljem u finskom društvu te je najstarija nevladina organizacija na svijetu posvećena mentalnom zdravlju. Projekt financira STEA, Centar za financiranje socijalne skrbi i zdravstvenih organizacija u Finskoj.

Postoji dodatna suradnja s:

• Fakultet bioloških i ekoloških znanosti Sveučilišta u Helsinkiju
• Maaseudun tukihenkilöverkko, mreža za potporu ruralnim ljudima i poljoprivrednicima
• FEE, Zaklada za obrazovanje o okolišu u Finskoj
• Väestöliitto, nevladina organizacija koja poboljšava dobrobit ljudi i povezanost među ljudima

Tijekom procesa planiranja projekta provedena je procjena potreba putem ankete s oko 500 sudionika iz šire javnosti. Osim toga, uspostavljene su pilot-skupine i radionice kako bi se ispitao pristup projekta. Predviđeni su sastanci uživo, ali zbog pandemije bolesti COVID-19 aktivnosti su premještene na internet.

Financijska sredstva dostupna tijekom tri godine doprinijela su uspjehu provedbe projekta jer su sudionicima omogućila besplatan pristup. Projekt je dobio pozitivne povratne informacije od sudionika (visok interes za stjecanje znanja o eko-anksioznosti i eko-emocijama, poboljšana dobrobit i osjećaj zajedničkog razumijevanja), potičući nastavak projekta. Veliki interes medija rezultirao je višestrukim pozivima na razne događaje. Sudjelovanje javnih osoba (čovjek koji puca) pridonijelo je uspjehu inicijative i proširilo njezin doseg.

Jedan od glavnih izazova s kojima se projekt suočio proizlazi iz činjenice da su se sve aktivnosti morale prenijeti putem interneta zbog pandemije bolesti COVID-19. To je utjecalo na sposobnost projekta da dopre do ljudi i smislenije se s njima poveže. Kraći, manje detaljni formati internetskih radionica pripremljeni su kako bi se podržao interes sudionika i potaknulo njihovo aktivno sudjelovanje.

Drugi izazov bilo je ograničeno sudjelovanje u razgovorima organiziranima posebno za ruralne zajednice i poljoprivrednike te ograničeno sudjelovanje ljudi koji već imaju snažne ekološke identitete (npr. aktivističke skupine) u projektnim aktivnostima. Stoga bi trebalo poticati bolju integraciju emocionalne potpore unutar zajednica za klimatske aktivnosti umjesto uključivanja vanjskih organizacija za mentalno zdravlje.

STEA, Centar za financiranje organizacija socijalne skrbi i zdravstvenih organizacija u Finskoj, osigurao je projektu 640.000 EUR za razdoblje od tri godine (2020. – 2022.).

To je omogućilo četiri zaposlenika (dva s punim radnim vremenom, dva s nepunim radnim vremenom) da posvete punu pozornost projektu i besplatno pruže potporu mentalnom zdravlju sudionicima. S druge strane, to je koristilo brojnim sudionicima, a vjerojatno će imati i mnogo više neizravno zbog osposobljavanja stručnjaka, osiguravanja resursa na web-mjestu projekta, novorazvijenih praktičnih koncepata i podizanja svijesti o toj temi. Nadalje, promicanje mentalnog zdravlja u kontekstu klimatskih promjena može biti važan pokretač za poticanje učinkovitih mjera u području klime.

Projekt je bio inicijativa odozdo prema gore koja nije djelovala na temelju posebnog zakonodavstva. Međutim, Finska je u svojem planu za prilagodbu klimatskim promjenama Ministarstva socijalnih pitanja i zdravlja (2021.), uključujući anksioznost u pogledu okoliša ili klime, prepoznala moguće učinke klimatskih promjena na mentalno zdravlje.

Ideja o rješavanju problema mentalnog zdravlja povezanih s okolišem i klimatskim promjenama realizirana je 2018. u zakladi društva Tunne ry, a prijedlog projekta podnijeli su svi uključeni akteri sredinom 2019. Provedba projekta započela je početkom 2020. i nastavila se do kraja 2022. u tekućem razdoblju financiranja. Postoje planovi za nastavak aktivnosti nakon tog vremenskog okvira ako postanu dostupna dodatna sredstva, uz moguću prilagodbu opsega i formata na temelju iskustava stečenih u trenutačnom projektu i moguće uključivanje novih partnera.

Zbog značajki projekta životni vijek „uma ekoanksioznosti” odgovara vremenu njegove provedbe (3 godine). Međutim, očekuje se da će pozitivni učinci poboljšanja znanja, svijesti i vještina suočavanja trajati dulje od samog trajanja projekta, čime će se stvoriti uvjeti za stvarne klimatske mjere.

Hanna Rintala,

specialist in environmental emotions and support,  Nyyti ry

hanna.rintala@nyyti.fi

Burenby, L., Partonen, T., Carter, T. R., Ruuhela, R., Halonen, J. (2021.). Klimatske promjene i mentalno zdravlje. Dokument za raspravu 32/2021. Finski institut za zdravstvo i socijalnu skrb. 

Clayton, S. (2020.). Klimatska anksioznost: Psihološki odgovori na klimatske promjene. Journal of Anxiety Disorders, 74, 102263. https://doi.org/10.1016/j.janxdis.2020.102263

Hickman, C., Marks, E., Pihkala, P., Clayton, S., Lewandowski, E., Mayall, E., Wray, B., Mellor, C., van Susteren, L. (2021.). Klimatska anksioznost djece i mladih te njihova uvjerenja o odgovorima vlade na klimatske promjene: globalno istraživanje. The Lancet Planetary Health, 5(12), E863-E873. https://doi.org/10.1016/S2542-5196(21)00278-3

Lawrance, E., Thompson, R., Fontana, G., Jennings, N. (2021.). Utjecaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje i emocionalnu dobrobit: trenutačni dokazi i posljedice za politiku i praksu. Grantham Institute, brifing br. 36, Imperial College London.  https://doi.org/10.25561/88568 

Pihkala, P. (2020.a). Anksioznost i ekološka kriza: Analiza ekološke anksioznosti i klimatske anksioznosti. Održivost, 12(19), 7836. https://doi.org/10.3390/su12197836

Pihkala, P. (2020.b). Eko-anksioznost i obrazovanje o okolišu. Održivost, 12(23), 10149. https://doi.org/10.3390/su122310149

Wu, J., Snell, G., Samji, H. (2020.). Klimatska anksioznost mladih: poziv na djelovanje. The Lancet, 4(10), str. E435-E436. https://doi.org/10.1016/S2542-5196(20)30223-0