Ušteda i uporaba kišnice u kućanstvima, Bremen

Za područje Bremena klimatske projekcije predviđaju više temperature i promjenu padalina. Do kraja stoljeća (2100) projekcije dosljedno ukazuju na značajan porast zimskih oborina do 44 posto i značajan ljetni pad do 22 posto. Sredinom 21. ^stoljeća projicirani su nedosljedni trendovi u smislu padalina i broja kišnih dana. S druge strane, očekuje se da će se temperatura u svim godišnjim dobima tijekom sljedećeg stoljeća stalno povećavati za do 3,1 °C u godišnjem prosjeku.

Tijekom zimskog razdoblja očekuju se i češće ekstremne kiše. Osim toga, očekuje se povećanje rizika od poplava s morske i kopnene strane (uključujući poplave rijeka, kiša i podzemnih voda). Te će promjene utjecati na kanalizacijski sustav, posebno na njegov budući dizajn. Također će biti potrebno više mjera za zadržavanje vode za upravljanje poplavama. Stoga je Bremen odlučio ulagati u decentralizirano upravljanje kišnicom.

Opći je cilj mjera koje poduzima grad Bremen uspostaviti prirodnu ravnotežu vode i smanjiti ispuštanje kišnice u kanalizacijski sustav, čime se podupire njegova upotreba. Istodobno bi trebalo smanjiti potrošnju vode za piće za određene namjene u kućanstvima (npr. ispiranje WC-a).

Rješenje za poboljšanje korištenja kišnice u kućanstvu Bremen kombinacija je tehničkih i ekonomskih pristupa i primjenjuje se na sve vlasnike privatnog vlasništva. S jedne strane primjenjuje se sustav vodokotlića za kišnicu. Takav sustav oluka i oluka usmjerava kišnicu prikupljenu krovom u cisternu za skladištenje. Cisterna, uglavnom smještena u podzemlju, može biti izrađena od različitih materijala, uključujući cinderblock, armirani beton, predgotovljeni beton, stakloplastike ili čelika. Vodokotlić opskrbljuje kućanstvo vodom putem standardnog vodovodnog sustava pod tlakom. Kišna voda može se koristiti za ispiranje WC-a, ali i za zalijevanje vrta. Ugradnja takvih sustava u postojećim zgradama zahtijeva prilagodbu cjevovodnog sustava i nekih zemljanih radova i stoga je ponekad prilično skupa. Kako bi se povećala primjena sustava i smanjili troškovi, vlasniku nekretnine dodjeljuje se subvencija za troškove ulaganja. Ta subvencija može iznositi najviše 12 000 EUR ili najviše 1/3 ukupnih troškova ulaganja.

S druge strane, vlasnik nekretnine dobiva naknadu za kišnicu (0,63 €/m ²/ godišnje) ako se primjenjuje korištenje kišnice ili se tlo drži propusnim, jer se naknada izračunava na zapečaćenom području. Za nekretnine veće od 1000 m ² naknada se mora podijeliti između kiše i otpadnih voda. Manja svojstva mogu dobrovoljno odlučiti je li takva podjela izvediva i prikladna. U praksi što je nekretnina veća i što se više vode može držati na tlu, to se može postići veća ušteda troškova u usporedbi sa zapečaćenim svojstvima.

Osmišljavanje mjera koje su dio pristupa Bremena nije uključivalo sudjelovanje dionika. Međutim, građani su među glavnim akterima koji su izravno odgovorni za njihovu provedbu.

Glavni čimbenik uspjeha za upotrebu kišnice u kućanstvima jest program financiranja (tj. subvencije za ugradnju sustava za upotrebu kišnice) koji osigurava savezna država Bremen, čime se poboljšava okolišno ponašanje vlasnika kuća. Prema informacijama Bremer Umweltberatunga (savjetovanje o okolišu za Bremen), nekoliko građana željelo bi imati ekološki prihvatljivije kuće, ali bez odgovarajućeg financiranja rijetko poduzimaju bilo kakve mjere u vezi s upravljanjem kišnicom.

Glavna je prepreka to što sva rješenja za upotrebu kišnice koja bi se mogla uspostaviti u kućanstvima ne dovode do uštede troškova. Neki vlasnici kuća također se boje građevinskih radova na svojoj nekretnini. Stoga je primjena takvih sustava korištenja kišnice jednostavnija kada su kuće novoizgrađene. Visoki troškovi ulaganja također su znatna prepreka koja se može ublažiti subvencijama.

Naknada za kišnicu za zapečaćeno i pregrađeno područje iznosi 0,63 €/m ²/ godišnje za kišnicu koja se ne ispušta u kanalizacijski sustav zbog infiltracije ili korištenja ove naknade se vraća. Ovaj povrat temelji se na pojedinačnim okolnostima na nekretnini. 

Troškovi ugradnje sustava za korištenje kišnice ovise o lokalnom kontekstu i iznose najmanje 6000 eura. Subvencija za ulaganje koju pruža savezna država Bremen iznosi najviše 12 000 EUR i ni u kojem slučaju ne smije premašiti 1/3 ukupnih troškova nekretnine koja primjenjuje sustav korištenja kišnice.

Za obradu otpadnih voda (uključujući kišnicu) odgovorne su njemačke zajednice; troškove tih usluga mora platiti vlasnik nekretnine. Prije 2010. zajednice nisu bile obvezne podijeliti naknade za uslugu između kiše i otpadnih voda. Nakon što su neki njemački sudovi donijeli odluku, naknada za kišnicu trebala je biti odvojena od bilo kakve naknade za otpadne vode i sada se mora temeljiti na veličini nepropusne površine nekretnine, koja usmjerava vodu u javni kanalizacijski sustav.

Program financiranja uspostavljen je 1990-ih i od tada se dodatno razvija. Postojeći sustav postoji od 2016. Podjela naknada za kišu i otpadne vode zakonski je obvezna od 2010.

Životni vijek vodokotlića je 15-20 godina, ovisno o održavanju.

Bremer Umwelt Beratung e.V.
Am Dobben 43a
28203 Bremen
E-mail: info@bremer-umwelt-beratung.de