Ušteda i upotreba kišnice u kućanstvima, Bremen

Klimatske projekcije za područje Bremena predviđaju više temperature i promjenu oborina. Do kraja stoljeća (2100) projekcije dosljedno ukazuju na značajan porast zimskih oborina do 44 posto i značajan ljetni pad do 22 posto. Sredinom 21.^stoljeća predviđaju se nedosljedni trendovi u pogledu oborina i broja kišnih dana. S druge strane, očekuje se da će temperatura u svim godišnjim dobima tijekom sljedećeg stoljeća stalno rasti do 3,1 °C u godišnjem prosjeku.

Tijekom zimskog razdoblja očekuju se i češće ekstremne kiše. Osim toga, očekuje se povećanje rizika od poplava s morske i kopnene strane (uključujući poplave rijeka, kiša i podzemnih voda). Te će promjene utjecati na kanalizacijski sustav, posebno na njegov budući dizajn. Također će biti potrebno više mjera zadržavanja vode za upravljanje poplavama. Stoga je Bremen odlučio ulagati u decentralizirano upravljanje kišnicom.

Opći je cilj mjera koje poduzima grad Bremen uspostaviti prirodnu ravnotežu vode i smanjiti ispuštanje kišnice u kanalizacijski sustav, čime se podupire njezina upotreba. Istodobno bi trebalo smanjiti potrošnju pitke vode za određene upotrebe u kućanstvima (npr. ispiranje WC-a).

Rješenje koje se nudi za poboljšanje korištenja kišnice u bremenskom kućanstvu kombinacija je tehničkih i ekonomskih pristupa i primjenjuje se na sve vlasnike privatnih nekretnina. S jedne strane primjenjuje se sustav cisterni za kišnicu. Takav sustav oluka i oluka usmjerava kišnicu prikupljenu krovom na cisternu za skladištenje. Cisterna, koja se uglavnom nalazi u podzemlju, može biti izrađena od različitih materijala, uključujući pepeljaru, armirani beton, predgotovljeni beton, stakloplastiku ili čelik. Vodokotlić opskrbljuje kućanstvo vodom putem standardnog vodovodnog sustava pod tlakom. Kišnica se može koristiti ili za ispiranje WC-a, ali i za zalijevanje vrta. Ugradnja takvih sustava u postojeće zgrade zahtijeva prilagodbu cjevovodnog sustava i nekih zemljanih radova te je stoga ponekad prilično skupa. Kako bi se povećala primjena sustava i smanjili troškovi, vlasniku nekretnine dodjeljuje se subvencija za troškove ulaganja. Ta subvencija može iznositi najviše 12 000 EUR ili najviše jednu trećinu ukupnih troškova ulaganja.

S druge strane, vlasnik nekretnine dobiva naknadu za kišnicu (0,63 € / m²/ godišnje) ako se koristi kišnica ili se tlo održava propusnim, jer se naknada izračunava na zapečaćenom prostoru. Za nekretnine veće od 1.000 m2 naknada se mora podijeliti između kiše i otpadnih voda. Manja svojstva mogu dobrovoljno odlučiti je li takva podjela izvediva i prikladna. U praksi, što je nekretnina veća i što se više vode može držati na tlu, to se može postići veća ušteda troškova u usporedbi sa zapečaćenim svojstvima.

Osmišljavanje mjera u okviru pristupa koji je primijenio Bremen nije uključivalo sudjelovanje dionika. Međutim, građani su među glavnim akterima koji su izravno odgovorni za njihovu provedbu.

Glavni čimbenik uspjeha za upotrebu kišnice u kućanstvima jest program financiranja (tj. subvencije za ugradnju sustava za upotrebu kišnice) koji pruža savezna država Bremen, a kojim se poboljšava ponašanje vlasnika kuća u pogledu okoliša. Prema informacijama iz Bremer Umweltberatunga (savjetovanje o okolišu za Bremen), nekoliko građana željelo bi imati ekološki prihvatljivije kuće, ali bez odgovarajućeg financiranja rijetko poduzimaju bilo kakve mjere u vezi s upravljanjem kišnicom.

Glavna je prepreka to što sva rješenja za korištenje kišnice koja bi se mogla uspostaviti u kućanstvima ne dovode do uštede troškova. Neki vlasnici kuća također se boje građevinskih radova na svojoj nekretnini. Stoga je implementacija takvih sustava za korištenje kišnice jednostavnija kada su kuće novoizgrađene. Visoki troškovi ulaganja također su znatna prepreka koja se može ublažiti subvencijama.

Naknada za kišnicu za zatvorenu i pregrađenu površinu iznosi 0,63 €/m²/ godišnje za kišnicu koja se ne ispušta u kanalizacijski sustav zbog infiltracije ili korištenja. Ovaj povrat novca temelji se na individualnim okolnostima na nekretnini. 

Troškovi ugradnje sustava za korištenje kišnice ovise o lokalnom kontekstu i iznose najmanje 6000 eura. Subvencija za ulaganje koju dodjeljuje savezna država Bremen iznosi najviše 12 000 EUR i ni u kojem slučaju ne smije premašiti 1/3 ukupnih troškova nekretnine koja primjenjuje sustav za korištenje kišnice.

Pročišćavanje otpadnih voda (uključujući kišnicu) u nadležnosti je njemačkih zajednica; troškove tih usluga mora platiti vlasnik nekretnine. Prije 2010. godine zajednice nisu bile obvezne podijeliti naknade za uslugu između kiše i otpadnih voda. Nakon nekih njemačkih sudskih odluka naknada za kišnicu trebala je biti odvojena od bilo kakve naknade za otpadne vode i sada se mora temeljiti na veličini nepropusne površine imovine, koja usmjerava vodu u javni kanalizacijski sustav.

Program financiranja uspostavljen je 1990-ih i otad se dodatno razvija. Postojeći program postoji od 2016. Podjela naknada za kišu i otpadne vode zakonski je obvezna od 2010.

Životni vijek sustava cisterni za kišnicu je 15-20 godina, ovisno o održavanju.

Bremer Umwelt Beratung e.V.
Am Dobben 43a
28203 Bremen
E-mail: info@bremer-umwelt-beratung.de