Projektiranje gradova i zgrada osjetljivih na vodu

Lokalni kontekst i vrsta WSUD-a koja je planirana ili provedena određuju tko su ključni dionici koje treba uključiti. Ako je projekt više usmjeren na blok ili na razini zgrade, ključni dionici za sudjelovanje su vlasnici nekretnina, ulagači i upravitelji nekretninama. Ako se glavni problem odnosi na rješenja za upravljanje oborinskim vodama kao dio urbanističkog planiranja,potrebna je suradnja između različitih sektora (korištenjezemljišta, okoliši promet), stručnjaka (npr. istraživača) i vlasnika zemljišta. Ovisno o slučaju i prostornoj skalabilnosti sustava (npr.biofiltar na razini ulice u usporedbi s velikim ribnjakom oborinskih voda) mogu postojati i drugi dionici koji su zainteresirani ili mogu utjecati na provedbu plana. Za upravljanje rizicima od poplavacestovnih vozilapotrebna je dugoročna suradnja među lokalnim i regionalnim vlastima te s dionicima koji imaju odgovornost u provedbi plana,kao što su vlasnici zemljišta ili nekretnina. Kako bi se povećalo prihvaćanjerazličitih rješenjaWSUD-a u javnosti, potrebno je uključitiširu javnost, građane i lokalno stanovništvou ranoj fazi izrade i oblikovanjaplana. Novi modeli financiranja kao što su javno-privatnapartnerstva zahtijevaju blisku suradnju s privatnim sektorom, posebno ako su dio postupka provedbe. 

Važnost institucionalnih okvira (upravljanje i upravljanje) za uspješnu i široku provedbu tih mjera smatra se ključnom. Procesi planiranja zahtijevaju ranije i intenzivnije savjetovanje s različitim tijelima za planiranje. 

Program financiranja važan je čimbenik uspjeha za provedbu Direktive o održivoj upotrebi pesticida u privatnim kućanstvima. Vlade također mogu subvencionirati ulaganja za poboljšanje upravljanja vodama i njihove uporabe u gradovima. Na primjer, domaća upotreba kišnice za nepitke namjene u Bremenu (Njemačka) potaknuta je subvencijom za ulaganja koju je osigurala savezna država. 

Glavni pokretači uključuju partnerstvo među dionicima, učinkovite sustave praćenja i vrednovanja za postupak provedbe i koristi, mehanizme i tehnologije za razmjenu znanja, gospodarske instrumente, planove, akte i zakonodavstvo, obrazovanje i osposobljavanje, otvorene inovacije i eksperimentiranje te odgovarajuće planiranje i osmišljavanje održivih rješenja. 

S druge strane, postoje brojne nesigurnosti povezane s provedbom Direktive o održivoj upotrebi pesticida koje mogu ograničiti njezinu provedbu. Uglavnom se odnose na neodgovarajuća financijska sredstva, ograničenu dostupnost prostora i vremena, institucijsku rascjepkanost, nedostatak znanja i neodgovarajuće propise. 

Ulaganjima u WSUD mogu se povećati ukupni troškovi izgradnje, planiranja i upravljanja, ali se s druge strane mogu smanjiti negativni učinci na građane, zgrade i cijeli grad te smanjiti neočekivani troškovi popravka šteta uzrokovanih ekstremnim vremenskim uvjetima kao što su poplave ili otjecanje oborinskih voda. Provedbom WSUD-a za upravljanje oborinskim vodama umjesto tradicionalnih kanalizacijskih sustava mogu se smanjiti naknade za kišnicu (koje se obično temelje na proširenju nepropusne površine nekretnine, kojom se kišnica usmjerava u javni kanalizacijski sustav)privatnih stambenihetaža ili blokova kuća (uštedai upotreba kišnice u kućanstvima, Bremen). 

Objekti za skladištenje kišnice na razini zgrade mogu stajati najmanje 6000 EUR (uštedakišnice i njezina upotreba u kućanstvima, Bremen), ali mogu biti i veći za veće intervencije (17 500 EUR za objekte za skladištenje kišnice iz sastavnog dijela otpornog na klimatske promjene, Amsterdam). 

Troškovnu učinkovitost ulaganja trebalo bi procijeniti u lokalnom kontekstu jer ona ovise o lokalnim klimatskim i okolišnim uvjetima (npr. oborine, udio asfaltiranog tla, gustoća izgrađenog okoliša) i gospodarskim čimbenicima (npr. cijene vode). Ukupni troškovi ovise i o veličini, tehničkoj složenosti i potrebnom intenzitetu održavanja. Nedavne studije troškova različitih prirodnih rješenja (npr. zeleni krovovi, biofiltri, kišni vrtovi itd.) pružile su određene uvide u moguće troškove WSUD-a. Na primjer, u Finskoj su se troškovi provedbe ribnjaka s oborinskim vodama (veličine 10 000 m2)kretali od 240 000 do 600 000 eura (projektCITYWATER). Troškovi izgradnje zelenih krovova mogu se znatno razlikovati (60 – 500 EUR/m2, Nurmi et al., 2013.) među zemljama i ovisno o vrsti krova, zasađenoj vegetaciji, tehničkim zahtjevima itd.  

Direktivom o održivoj upotrebi pesticida smanjuju se rizici od poplava oborinskih voda (površina i poplavljeni ljudi) u urbanim područjima. Druge koristi uključuju smanjenje opterećenja vodnih resursa smanjenjem vjerojatnosti prekomjernog iskorištavanja vode i povećanjem dostupnosti vode. Rješenja temeljena na prirodi u WSUD-u obično pružaju višestruke koristi povećanjem mogućnosti za rekreaciju, dobrobiti, estetskih vrijednosti i bioraznolikosti. 

.

Taj se pristup može uključiti u planove upravljanja poplavnim rizicima koji su propisaniDirektivom EU-ao poplavama. WSUD također može doprinijeti uspješnoj provedbi mjera utvrđenih u planovima upravljanja riječnim slivovima u skladu s Okvirnom direktivom EU-a o vodama, potičući održivo upravljanje i zaštitu slatkovodnih resursa. 

Upravljanjeoborinskim vodama može se uključiti i u nacionalno zakonodavstvo u okviru posebnih akata povezanih s propisima o korištenju zemljišta i zgradama. Na primjer, zahtjevi za upravljanje oborinskim vodama propisani su u finskom Zakonu o korištenju zemljišta i gradnji. 

Nadalje, strategije upravljanja vodama utvrđene na lokalnoj razini ključni su elementi koji mogu pružiti strateški kontekst za provedbu Direktive o održivoj upotrebi pesticida. 

WSUD je široko područje prakse koje uključujevrlo heterogene mjere prilagodbe sa širokim rasponom tehničkih rješenja. Stogasevrijeme provedbe uvelikerazlikuje, uglavnom ovisno o području primjene i veličini inicijative. Vrlo mala praksa WSUD-a na razini jedne zgrade može se provesti za nekoliko mjeseci, dok provedba velikih razmjera koja uključuje susjedstvo ili čak cijeli grad može potrajati nekoliko godina. 

Prakse koje se provode neovisno o prostornom opsegu (tehničko rješenje u jednoj zgradi ili velika integrirana rješenja na razini četvrti) općenitosu dugotrajne (> 10–30 godina), ali obično zahtijevaju redovito održavanje jer se u protivnom njihov kapacitet može znatno smanjiti ili funkcijasustava može biti neuspješna.