Studija o modeliranju prilagodbe - Preporučeni pristup analizi i modeliranju

Ovo je izvješće dio studije o modeliranju prilagodbe koju je naručila Glavna uprava za klimatsku politiku Europske komisije, a koja uključuje i izvješće o preporučenom pristupu analizi i modeliranju te izvješće o brzoj analizi.

U ovom se izvješću prikupljaju preporučeni pristupi analizi i modeliranju za informiranije donošenje odluka o prilagodbi na različitim razinama upravljanja u EU-u, analizirani u okviru sveobuhvatne studije koju je naručila Europska komisija, Glavna uprava za klimatsku politiku. Nadalje, u ovom se izvješću utvrđuju glavni istraživački napredak koji je potreban za poticanje razvoja i primjene tehničke, financijske, gospodarske i nenovčane analize i modeliranja opasnosti, rizika, učinaka, osjetljivosti i prilagodbe na klimatske promjene.

Ovo se izvješće temelji na sveobuhvatnom pregledu literature o modelima i alatima za prilagodbu klimatskim promjenama, koji je proveden u okviru iste studije. Sadržava sažetke, detaljne rasprave i rangiranje prema prioritetu povezanih pitanja prilagodbe, odabranih preporučenih pristupa za tehničke, financijske, gospodarske i nenovčane analize i alate za modeliranje koji obuhvaćaju opasnosti, rizike, učinke, osjetljivost i prilagodbu klimatskim promjenama.

U izvješću se utvrđuju i relevantne daljnje mjere za sljedeće petogodišnje razdoblje s ciljem poboljšanja pristupa za svaki od slučajeva upotrebe analiziranih u zasebnom izvješću. Ovo izvješće obuhvaća tri glavna aspekta:

• U njemu se utvrđuju ključni metodološki koraci koji omogućuju razvoj učinkovite analize prilagodbe na temelju alata za potporu prilagodbi (AST) koji je izradio Climate-ADAPT. Šest koraka skupine AST prenosi se u faze istraživanja kako bi se utvrdilo kako bi analize prilagodbe trebale biti idealno strukturirane.
• Provjerava kako se različiti modeli i metode koje se ispituju podudaraju s tim koracima, pružajući analizu nedostataka koja označava ono što je danas izvedivo, a što još nije izvedivo. Utvrđeni nedostaci povezani su s grubom prostorno-vremenskom razlučivošću, jazom između makroekonomske procjene učinaka i lokalne analize, još uvijek nezadovoljavajućom pokrivenošću povratnih informacija i interakcija među različitim dimenzijama procesa prilagodbe klimatskim promjenama, nedostatkom konsolidirane prakse u priopćavanju nesigurnosti i nemogućnošću dostupnih sustava za potporu odlučivanju da pružaju brze i operativne uvide za procjenu politika iz modela prilagodbe. 
  
• Naposljetku, u izvješću se predlažu mogućnosti za poboljšanje utvrđenih ograničenja u procjeni prilagodbe. Konkretno, u izvješću se utvrđuju i određuju prioriteti za mjere u sljedećem mandatu (za sljedećih pet godina) kojima se može dodatno olakšati primjena ekonomskog modeliranja utjecaja na klimu za konkretno upotrebljive analize prilagodbe. Te mjere uključuju sustavnu evaluaciju područja primjenjivosti statističkog smanjenja za različite parametre (temperatura, oborine, vjetar) tijekom povijesnog razdoblja; sustavnu usporedbu dinamičkog i statističkog usporavanja u predstavljanju statistike svih relevantnih parametara;  razvoj verzija s većom horizontalnom rezolucijom trenutačnih modela koji sudjeluju u trenutačnim uslugama praćenja klimatskih promjena programa Copernicus (CCS) i, ponovno u okviru hvatanja i skladištenja ugljika programa Copernicus, osnivanje ureda za korisnike za proizvođače podataka o klimi kako bi se povećala dostupnost, pouzdanost i dostupnost skupova podataka. Daljnje predložene mjere uključuju istraživanje postojećih kvantitativnih dokaza o troškovima i učinkovitosti prilagodbe; razvoj sustavnih alata za usmjeravanje i studija slučaja za procjenu rizika od klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama prilagođenijih potrebama dionika, posebno usmjerenih na pouzdano donošenje odluka u neizvjesnosti; te kontinuiranu potporu istraživanjima u svim istaknutim područjima u kojima postoje nedostaci.