All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesVirus Zapadnog Nila (WNV) je virus koji se prenosi komarcima i uzrokuje groznicu Zapadnog Nila te ima široku zemljopisnu rasprostranjenost. Rastuće temperature vjerojatno će povećati prijenos i produljiti distribuciju WNV-a i duljinu sezone prijenosa, čime će se povećati rizik od zaraze u postojećim žarišnim točkama, kao i u prethodno nezahvaćenim regijama unutar Europe.
Stopa prijavljenih slučajeva groznice zapadnog Nila (karta) i prijavljeni slučajevi (grafikon)
u Europi Izvor: ECDC, 2023., Atlas nadzora zaraznih bolesti
Napomene:
Karta i grafikon prikazuju podatke za države članice EGP-a i zemlje suradnice, isključujući Dansku, Švicarsku i Tursku zbog nedostatka podataka. Granice i nazivi prikazani na ovoj karti ne podrazumijevaju službeno odobrenje ili prihvaćanje od strane Europske unije.
Bolest se mora prijaviti na razini EU-a, ali razdoblje izvješćivanja razlikuje se među zemljama.
Kada zemlje prijave nula slučajeva, stopa prijavljenih slučajeva na karti prikazuje se kao „0”. Ako zemlje nisu izvijestile o toj bolesti u određenoj godini, ta stopa nije vidljiva na karti i označena je kao „neprijavljena” (posljednji put ažurirana u travnju 2023.).
Izvor & prijenos
WNV se javlja u iznimno velikom broju različitih (ptičjih) vrsta, što objašnjava njegovu široku geografsku rasprostranjenost (Blitvich, 2008). Dok ptice djeluju kao primarni domaćin virusa, ljudi i drugi sisavci mogu postati bolesni kada ih ugrize komarac zaražen WNV-om. Ipak, sisavci ne mogu sami zaraziti komarce (Chancey et al., 2015.). Stalne infekcije između komaraca i ptica u sezoni aktivnosti komaraca rezultiraju održavanjem visokih količina virusa, što dovodi do dosljedno visokih rizika za ljudsku infekciju. Tijekom zimske sezone u Europi, WNV može opstati u komarcima (Rudolf et al., 2017.).
WNV uglavnom prenose Culex komarci,a u manjoj mjeri komarci iz roda Aedes. Culex komarci široko su rasprostranjeni diljem Europe (ECDC, 2022.a, b). Ipak, postoji veća vjerojatnost prijenosa WNV-a na jugu u usporedbi sa sjevernom Europom jer više temperature ubrzavaju potencijal prijenosa Culex komaraca (Colpitts et al., 2012.; Vogels i dr., 2017.). Komarci također mogu prenijeti WNV na svoja jaja i ličinke, čime se održava cirkulacija virusa (Colpitts et al., 2012.).
Osim putem infekcije s vektorom komaraca, WNV se također može prenijeti transfuzijom krvi, transplantacijom organa ili prijenosom s majke na nerođeno dijete (Hayes et al., 2005).
Učinci na zdravlje
Samo 20% ljudi zaraženih WNV-om pokazuje simptome. Otprilike petina tih bolesnika razvije vrućicu, koja je često popraćena drugim simptomima kao što su glavobolje, bolovi, povraćanje, proljev ili osip. Većina ljudi koji razviju groznicu potpuno se oporavljaju, ali mogu osjetiti slabost i umor tijekom duljeg razdoblja.
Manji broj zaraženih osoba razvije tešku bolest, tj. neuroinvazivnu bolest zapadnog Nila (WNND). Međutim, u slučaju darivanja organa rizik od razvoja WNND-a relativno je visok: 40 % osoba koje primaju organ zaražen WNV-om dobivaju WNND (Anesi et al., 2019.). WNND može uključivati meningitis (upala membrana koje okružuju mozak i leđnu moždinu), encefalitis (upala samog mozga) ili u rijetkim slučajevima poliomijelitis, što može dovesti do djelomične paralize i oštećenja srčanih ili plućnih mišića. Simptomi uključuju visoku temperaturu, glavobolje, ukočenost vrata, tremor, konvulzije, gubitak vida, utrnulost ili čak paralizu i komu. Pacijenti s teškim simptomima možda se neće u potpunosti oporaviti, a ponekad WNND ima smrtni ishod.
Morbiditet i smrtnost u Europi
U državama članicama EGP-a i zemljama suradnicama (osim Danske, Švicarske i Turske zbog nedostatka podataka) u razdoblju 2008.–2021.:
- 5399 slučajeva
- Stopa prijavljenih slučajeva u EU-u/EGP-u 2019. iznosila je 0,1 slučaj na 100 000 stanovnika, u usporedbi s 0,3 slučaja 2018.
- Broj smrtnih slučajeva među infekcijama s poznatim ishodom u razdoblju 2016.–2019. u prosjeku je iznosio 12 %.
- Više od 90 % slučajeva s prijavljenim statusom hospitalizacije hospitalizirano je u razdoblju od 2016. do 2019.
- Sve je veći broj infekcija za koje je utvrđeno da su stečene na lokalnoj razini, a > 90 % slučajeva zabilježeno je na lokalnoj razini u razdoblju od 2016. do 2019.
- Između 2010. i 2019. nije bilo jasnog trenda broja prijavljenih lokalno stečenih infekcija. Međutim, vrhunac je zabilježen 2010., 2012., 2013., 2016. i 2018.
(ECDC, 2014. 2021.)
Raspodjela među stanovništvom
- Stope zaraze povećavaju se s godinama i najviše su u dobnoj skupini s najvišom stopom bolesti u Europi: >65 godina
- Stope zaraze više su među muškarcima nego među ženama (ECDC, 2014. 2021.)
- Skupine izložene riziku od teškog tijeka bolesti: starije osobe i osobe s niskim imunitetom
- Skupine s većim rizikom od infekcije: radnici migranti i putnici
Osjetljivost na klimatske promjene
Klimatska prikladnost
WNV može zaraziti Culex komarce na temperaturama do 18 °C. Ipak, više temperature dovode do kraćih razdoblja inkubacije (tj. razdoblja razvoja virusa unutar komaraca), brže mutacije i evolucije virusa te pojačanog virusnog opterećenja (Leggewie et al., 2016.). Vrste komaraca Culex napreduju između približno 11 °C i 35 °C, s bržim stopama razvoja i duljim godišnjim dobima na višim temperaturama (Mordecai et al., 2019.; Rueda et al., 1990.). Dovoljno visoke temperature u mjesecu Može imati važan utjecaj na dinamiku prijenosa WNV tijekom cijele sezone (Angelou et al., 2021). Osim temperature zraka, Culex komarci su također osjetljivi na druge klimatske čimbenike, kao što su temperatura tla, relativna vlažnost, sadržaj vode u tlu i brzina vjetra, koji su važni čimbenici koji pokreću epidemiologiju WNV-a (Stilianakis et al., 2016). Više padalina, visoka vlažnost i vjetar smanjuju brojnost komaraca, a time i rizik od WNV-a (Ferraccioli i dr., 2023.). Ipak, prirodni ili umjetni spremnici napunjeni vodom potrebni su za reprodukciju.
Sezonski uvjeti
U Europi se većina slučajeva javlja između srpnja i listopada, a vrhunac zaraze zabilježen je uglavnom u kolovozu (ECDC, 2014.–2021.). Sezonski karakter infekcija podudara se s toplijim razdobljem u kojem su vektori komaraca najaktivniji, stope ugriza ptica visoke, a dovoljno visoka temperatura okoline omogućuje umnožavanje virusa u vektorima diljem Europe (ECDC, 2014.–2021.; Kioutsioukis et al., 2019.).
Utjecaj klimatskih promjena
Klimatski čimbenici glavni su pokretači dinamike populacije komaraca koji prenose WNV, pri čemu su temperatura i duga razdoblja umjerene do tople klime najjače odrednice za povećanje populacija komaraca (Ferraccioli i dr., 2023.). Toplija klima u Europi općenito će dovesti do kraćeg razdoblja inkubacije WNV-a i ubrzati stopu evolucije virusa, čime se povećava virusno opterećenje unutar populacije domaćina. Štoviše, na višim temperaturama Culex komarci se brže razvijaju, produžuju svoju reproduktivnu sezonu i češće se hrane. Stoga će povećanje temperature vjerojatno dovesti do bržeg prijenosa i šire distribucije WNV-a, duljih sezona prijenosa i većeg rizika za lokalno stjecanje infekcija ljudskim WNV-om u postojećim područjima prijenosa i prethodno nezahvaćenim europskim regijama (Leggewie et al., 2016.).
Prevencija & Liječenje
Prevencija
- Osobna zaštita: odjeća dugih rukava, sredstva protiv komaraca, mreže ili zasloni, klimatizacija i ograničavanje aktivnosti na otvorenom noću
- Kontrola komaraca: upravljanje okolišem, npr. smanjenje mogućnosti razmnožavanja u otvorenim prirodnim i umjetnim vodama na najmanju moguću mjeru te biološke ili kemijske mjere, npr. insekticidi i kemikalije za pročišćavanje vode (npr. vidjeti aktivnosti akcijske skupine za suzbijanje komaraca u Njemačkoj)
- Aktivno praćenje i nadzor komaraca, slučajeva bolesti i okoliša radi sprečavanja prijenosa (npr. vidjeti studije slučaja inicijative „Mückenatlas”,projekta EYWA ili nadzora WNV-a u Grčkoj)
- Podizanje svijesti o simptomima bolesti, prijenosu bolesti i rizicima od ugriza komaraca
- Probir darivatelja krvi i organa
- Trenutačno nijedno cjepivo WNV-a nije licencirano za primjenu na ljudima (DeBiasi i Tyler, 2006.)
Liječenje
- Nema specifične i učinkovite antivirusne terapije
- Liječenje simptoma s kontrolom boli ili rehidracijskom terapijom
- Pomno praćenje bolesnika s encefalitisom ili upalom mozga. Ventilatorska potpora ili masaže srca kako bi se izbjeglo zatajenje dišnog sustava ili srca (Chancey et al., 2015.; DeBiasi i Tyler, 2006.).
Poveznice na dodatne informacije
- Pokazatelj Klimatska prikladnost za prijenos zaraznih bolesti – virus zapadnog Nila
- Pokazatelji Klimatska prikladnost za tigrastog komarca - prikladnost, duljina sezone
- Studija slučaja o suzbijanju komaraca u Gornjoj Rajnskoj nizini, Njemačka
- Studija slučaja o sustavu EarlY WArning za bolesti koje prenose komarci (EYWA)
- Studija slučaja o Mückenatlasu za nadzor komaraca u Njemačkoj
- Godišnja epidemiološka izvješća ECDC-a
- ECDC-ov atlas nadzora zaraznih bolesti
- Informativni članak ECDC-a o groznici zapadnog Nila
- Informativni članak ECDC-a o Culexu pipiensu
- Informativni članak ECDC-a o lijeku Aedes albopictus
- Informativni članak ECDC-a o lijeku Aedes aegypti
Upućivanja
- Anesi, J. A. i dr., 2019., Arenaviruses and West Nile Virus in solid organ transplant recipients: Smjernice Zajednice prakse Američkog društva za transplantaciju zaraznih bolesti, Clinical Transplantation 33(9), e13576. https://doi.org/10.1111/ctr.13576
- Angelou, A. i dr., 2021., A climate-dependent spatial epidemiological model for the transmission risk of West Nile virus at local scale (Prostorni epidemiološki model za rizik prijenosa virusa zapadnog Nila na lokalnoj razini ovisan o klimi), One Health 13, 100330. https://doi.org/10.1016/j.onehlt.2021.100330
- Blitvich, B. J., 2008., Dinamika prijenosa i promjenjiva epidemiologija virusa zapadnog Nila, Animal Health Research Reviews 9(1), 71–86. https://doi.org/10.1017/S1466252307001430
- Chancey, C. i dr., 2015., The Global Ecology and Epidemiology of West Nile Virus (Globalna ekologija i epidemiologija virusa zapadnog Nila), BioMed Research International e376230, 1-10 http://dx.doi.org/10.1155/2015/376230
- Colpitts, T. M. i dr., 2012., Virus Zapadnog Nila: Biologija, prijenos i ljudska infekcija, pregledi u području kliničke mikrobiologije 25(4), 635–648. https://doi.org/10.1128/CMR.00045-12
- DeBiasi, R. L. i Tyler, K. L., 2006., Meningoencefalitis uzrokovan virusom zapadnog Nila, Nature Clinical Practice Neurology 2(5), 264–275. https://doi.org/10.1038/ncpneuro0176
- ECDC, 2014.–2021., Godišnja epidemiološka izvješća za razdoblje 2012.–2019. – infekcija virusom zapadnog Nila. Dostupno na https://www.ecdc.europa.eu/en/west-nile-fever/surveillance-and-disease-data/year-epidemiological-report. Zadnji pristup u travnju 2023.
- ECDC, 2022.a, Culex modestus – trenutačna poznata distribucija: ožujak 2022., internetske karte komaraca, ECDC, Stockholm. Dostupno na https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/culex-modestus-current-known-distribution-march-2022. Zadnji pristup u prosincu 2022.
- ECDC, 2022b, skupina Culex pipiens – trenutačna poznata distribucija: ožujak 2022., internetske karte komaraca, ECDC, Stockholm. Dostupno na https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/culex-pipiens-group-current-known-distribution-march-2022. Zadnji pristup u prosincu 2022.
- ECDC, 2023., Atlas nadzora zaraznih bolesti. Dostupno na https://atlas.ecdc.europa.eu/public/index.aspx. Zadnji pristupljeno u travnju 2023.
- Ferraccioli, F. i dr., 2023., Effects of climate and environmental factors on komarac population inferred from West Nile virus surveillance in Greece (Učinci klimatskih i okolišnih čimbenika na populaciju komaraca izvedeni iz nadzora virusa zapadnog Nila u Grčkoj). Znanstvena izvješća 13, 18803. https://doi.org/10.1038/s41598-023-45666-3
- Hayes, E. B. i dr., 2005., Epidemiology and Transmission Dynamics of West Nile Virus Disease, Emerging Infectious Diseases 11(8), 1167–1173. https://doi.org/10.3201/eid1108.050289a
- Kioutsioukis, I. i Stilianakis, N.I., 2019., Assessment of West nile virus transmission risk from a weather-dependent epidemiological model and a global sensitivity analysis framework (Procjena rizika prijenosa virusa zapadnog nila iz epidemiološkog modela ovisnog o vremenskim uvjetima i globalnog okvira za analizu osjetljivosti), Acta Tropica 193, 129-141. https://doi.org/10.1016/j.actatropica.2019.03.003
- Leggewie, M. et al., 2016., populacije Culex pipiens i Culex torrentium iz srednje Europe osjetljive su na infekciju virusom zapadnog Nila, One Health 2, 88–94. https://doi.org/10.1016/j.onehlt.2016.04.001
- Mordecai, E. A. i dr., 2019., Thermal biology of komarac-borne disease, Ecology Letters 22(10), 1690–1708. https://doi.org/10.1111/ele.13335
- Rudolf, I. i dr., 2017., West Nile virus in overwintering komarci, središnja Europa, Parasites & Vectors 10(452), 1-4. https://doi.org/10.1186/s13071-017-2399-7
- Rueda, L. M. i dr., 1990., Temperature-Dependent Development and Survival Rates of Culex quinquefasciatus and Aedes aegypti (Razvoj ovisan o temperaturi i stope preživljavanja vrsta Culex quinquefasciatus i Aedes aegypti) (Diptera: Culicidae), Journal of Medical Entomology 27(5), 892–898. https://doi.org/10.1093/jmedent/27.5.892
- Stilianakis, N.I., et al., 2016., Identification of Climatic Factors Affecting the Epidemiology of Human West Nile Virus Infections in Northern Greece (Identifikacija klimatskih čimbenika koji utječu na epidemiologiju infekcija ljudskim virusom zapadnog Nila u sjevernoj Grčkoj). PLoS ONE 11(9), e0161510. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0161510
- Vogels, C. B., et al., 2017., Vektorska nadležnost europskih komaraca za virus zapadnog Nila, Emerging Microbes & Infections 6(e96), 1-13. https://doi.org/10.1038/emi.2017.82
Language preference detected
Do you want to see the page translated into ?