Bolest koja se prenosi vodom

Srednja koncentracija E. coli i enterokoka (CFU/100ml) u uzorkovanoj europskoj vodi za kupanje sa i bez prethodnih obilnih kiša

_{Izvor: EEA, na temelju analize uzoraka kvalitete vode iz Direktive o vodi za kupanje (koji se uzimaju od 2008. do 2022. jednom mjesečno tijekom sezone kupanja, tj. od ožujka do listopada, ovisno o mjestu kupanja) i podataka o satnoj reanalizaciji oborina u okviru programa Copernicus ERA5-Land}

_{Napomena: Prethodne obilne kiše definiraju se kao kiše > 20 mm/dan koje se pojavljuju unutar 3 dana prije uzorkovanja.}

Zdravstvena pitanja

Visoke temperature, promijenjeni obrasci oborina i ekstremni vremenski uvjeti mogu izravno utjecati na distribuciju, prijenos i postojanost patogena u okolišu, utječući na incidenciju i širenje zaraznih bolesti osjetljivih na klimu. Ljudi se mogu zaraziti gutanjem kontaminirane vode ili hrane, kontaktom s kožom ili udisanjem kapljica vode. Rizici od infekcije povezani su s virusima kao što su norovirus, rotavirus i hepatitis A; bakterije kao što su E. coli, Salmonella spp. i Campylobacter spp. koje proizvode toksine; i Cryptosporidium spp., uzrokujući parazitske infekcije. Sporadično se javljaju infekcije leptospiroze, shigeloze, giardiaze i Legionnairesove bolesti (ECDC, 2021.). Različiti patogeni mogu uzrokovati različite bolesti koje izazivaju gastrointestinalne simptome ili infekcije kože (EEA, 2020.). Također cijanobakterije (uglavnom u slatkoj vodi), alge (u morskim vodama) i bakterije Vibrio (u bočatoj ili morskoj vodi) mogu biti štetne kada su ljudi u kontaktu s toksinima putem kontakta s kožom, slučajnim unosom kontaminirane vode za kupanje ili putem zaražene pitke vode ili morskih plodova. Ti patogeni mogu uzrokovati infekcije rana, kože i očiju, simptome slične alergijama, gastrointestinalne bolesti, oštećenje jetre i bubrega, neurološke poremećaje i rak (Melaram et al., 2022.; Neves i dr., 2021.).

Primijećeni učinci

Poplave

Češće i intenzivnije poplave mogu povećati izloženost patogenima iz kontaminirane vode ili ostataka, koji mogu sadržavati životinjske izmete ili trupove, kanalizaciju i površinsko otjecanje. Stalna voda nakon poplava stvara nove zone za izloženost patogenima, koje također mogu zagađivati kultivirane usjeve (Weilnhammer i dr., 2021.). Poremećaj opskrbe pitkom vodom može dovesti do nepravilne higijenske prakse ili kontaminacije izvora vode i doprinijeti prijenosu bolesti, posebno iz privatnih bunara. Osim toga, u aktivnostima čišćenja nakon poplava i privremenim skloništima, u kojima velika gustoća raseljenih osoba i poremećaji u zdravstvenoj skrbi mogu olakšati širenje zaraznih bolesti, povećavaju se rizici od zaraze (ECDC, 2021.). Izbijanjem bolesti nakon poplave, posebno kontaminiranom hranom i vodom, stope smrtnosti mogu se povećati do 50 % u prvoj godini nakon poplave (Weilnhammer i dr., 2021.). Diljem Europe zabilježeno je nekoliko izbijanja i slučajeva bolesti povezanih s poplavama (npr. slučajevi leptospiroze povezani s izbijanjem oblaka u Kopenhagenu 2011. (Müller i dr., 2011.), izbijanje kriptosporidioze među djecom nakon poplava u Njemačkoj 2013. (Gertler i dr., 2015.), bolesti probavnog sustava i dišnog sustava nakon pluvijalnih poplava u Nizozemskoj 2015. (Mulder i dr., 2019.).

Poremećaji u elektranama ili vodoopskrbnim mrežama povezani s poplavama mogu utjecati na skladištenje i pripremu hrane te povećati rizik od bolesti koje se prenose hranom, posebno u toplim vremenskim uvjetima.

Suše

Suše mogu pogoršati kvalitetu vode, potičući rast patogena i povećavajući koncentracije teških metala i onečišćujućih tvari. Nestašica vode može dovesti do smanjenja javne opskrbe vodom i upotrebe nepročišćene vode za navodnjavanje, čime se povećava rizik od bolesti koje se prenose hranom, kao što su STEC (Semenza i dr., 2012.). Nadalje, nedovoljna opskrba vodom može dovesti do nižih higijenskih standarda u prehrambenoj industriji i uzrokovati povećani rizik od bolesti koje se prenose hranom (Bryan et al., 2020.).

U vodi za kupanje smanjene razine vode tijekom sušnih razdoblja povećavaju koncentracije patogena u vodi za kupanje (Mosley, 2015.; Coffey i dr., 2019.). Neizravno, prakse očuvanja vode uzrokovane sušom koncentriraju onečišćujuće tvari u otpadnim vodama, golemim postrojenjima za pročišćavanje i povećanju rizika od bolesti koje se prenose vodom zbog viših koncentracija određenih patogena (npr. parazita Giardia ili Cryptosporidium) u otpadnim vodama uređaja za pročišćavanje vode, a zatim i u vodnim tijelima (Semenza i Menne, 2009.). Niski protoci i više temperature vode također pogoduju cvatu cijanobakterijskih i štetnih algi (Mosley, 2015.; Coffey i dr., 2019.). Suha razdoblja potiču rekreacijske aktivnosti u vodi, povećavajući izloženost patogenima kao što su Leptospirosa spp., E. coli koji proizvodi toksine, enterokoki ili paraziti koji uzrokuju cerkarski dermatitis (tzv. svrbež plivača).

Visoke temperature vode i zraka

Vibrio

Povišene temperature vode ubrzavaju stopu rasta patogena koji se prenose vodom, što predstavlja rizik za zdravlje ljudi zbog uporabe vode za piće i rekreacijske vode. Infekcijama povezanima s morskim okolišem dominiraju infekcije s Vibrio spp.^{^[1]}, koje uspijevaju u toploj vodi (> 15 °C) i niskom do umjerenom salinitetu. Zagrijavanje Baltičkog mora smatra se glavnim pokretačem znatnog povećanja zaraze virusom Vibrio spp. posljednjih desetljeća. Kao i svih pet europskih mora, Baltičko more znatno se zagrijava od 1870., posebno u posljednjih 30 godina (EGP, 2024.), a njegove plitke vode niskog saliniteta i vode bogate hranjivim tvarima čine ga posebno prikladnim za Vibrio spp. Prema van Daalen et al. (2024.), 18 zemalja pokazalo je 2022. prikladna područja za Vibrio spp. u Europi, a duljina zahvaćene obale u tim zemljama (23 011 km 2022.) pokazuje stalan porast u razdoblju od 1982. do 2022., posebno u zapadnoj Europi. U raznim europskim zemljama zabilježeno je više slučajeva zaraze virusom Vibrio u godinama s ljetnim toplinskim valovima i iznimno visokim temperaturama (npr. Folkhälsomyndigheten, 2023., Brehm i dr., 2021.). Rizik od zaraze rjeđom vrstom Shewanella spp. povećava se i zbog porasta temperature morske vode u Europi (npr. Naseer i dr., 2019.; Hounmanou et al., 2023.).

cijanobakterije

Primarni čimbenik koji utječe na prisutnost cijanobakterijskog cvjetanja dostupnost je hranjivih tvari, uglavnom dušika i fosfora koji dolaze s poljoprivrednih polja s otjecanjem. U manjoj mjeri, povećane temperature vode mogu utjecati na pojavu štetnog cijanobakterijskog cvjetanja, koje je vrhunac u kolovozu (West et al., 2021.; Huisman et al., 2018.). Više temperature i niski protoci uzrokuju stratifikaciju u vodi, što dodatno pogoduje cvjetanju algi u vodi bogatoj hranjivim tvarima (Mosley, 2015.; Richardson i dr., 2018.). Povećanje temperature vode utječe na prisutnost i distribuciju nekih vrsta cijanobakterija koje proizvode toksine tropskog podrijetla u Europi, kao što je Cylindrospermopsis raciborskii. Temperature površinskih voda jezera diljem Europe zagrijavaju se od 1990-ih, brzinom od 0,33 °C po desetljeću (C3S, 2023.).

Štetne alge

Promatrani trendovi u širenju štetnog cvjetanja algi u morskim vodama mogu se djelomično povezati s zagrijavanjem oceana, morskim toplinskim valovima i iscrpljivanjem kisika, uz snažne neklimatske pokretače kao što su povećano otjecanje riječnih hranjivih tvari i onečišćenje. Zbog toga klimatske promjene mogu potaknuti pogoršanje štetnog cvjetanja algi kao odgovor na eutrofikaciju (Gobler, 2020.). Na jugu Europe zagrijavanje temperatura mora uzrokuje proliferaciju morskih algi dinoflagelata i fitotoksina koje proizvode (Dickey i Plakas, 2010.). Neurotoksini se lako akumuliraju u europskim obalnim školjkašima u Engleskom kanalu i atlantskoj obalnoj regiji Bretanji (Belin i dr., 2021.) i uzrokuju gastrointestinalne bolesti, neurološke poremećaje i akutnu toksičnost kada ih ljudi konzumiraju (Etheridge, 2010.). Osim toga, na Kanarskim otocima i Madeiri zabilježeni su slučajevi trovanja morskih plodova lokalno ulovljenom ribom zbog ciguatoksina.

Visoke temperature zraka mogu negativno utjecati na kvalitetu hrane tijekom prijevoza, skladištenja i općenito rukovanja.

[1] Vibrio parahaemolyticus, V. vulnificus i V. cholerae važni su patogeni za ljude

Predviđeni učinci

Očekuje se da će se broj zaraženih virusom Vibrio nastaviti povećavati u Baltičkom moru zbog klimatskih promjena. Predviđa se da će prikladnost temperature površine mora za Vibrio u Sjevernom i Baltičkom moru povećati broj mjeseci u godini s dovoljno toplom morskom vodom za moguću prisutnost ljudskog patogenog Vibrio spp. (Wolf i dr., 2021.). Prema mišljenju EFSA-e i dr. Vibrio spp. (2020.) biološka je opasnost za zdravlje ljudi s najvećom vjerojatnošću da će se pogoršati zbog klimatskih promjena i imati gotovo najveći učinak na zdravlje ljudi.

Povećane temperature te češći i intenzivniji ekstremni događaji (kao što su poplave i suše) povezani s klimatskim promjenama vjerojatno će povećati i rizik od drugih bolesti koje se prenose vodom i hranom, a koje uzrokuju virusi, bakterije i paraziti.

Policy odgovori

Odgovori za sprečavanje i smanjenje štetnih zdravstvenih ishoda koji proizlaze iz bolesti koje se prenose hranom i vodom uključuju uspostavu učinkovitih sustava nadzora bolesti (posebno tijekom razdoblja visokog rizika), pojačane propise i kontrolu sigurnosti hrane i kvalitete vode, sustave ranog upozoravanja i planove za hitne slučajeve, osposobljavanje i podizanje svijesti među stručnjacima za izvanredna stanja, zdravstvo i javno zdravstvo, pružanje informacija i podizanje svijesti o rizicima i sanitarnim praksama te protumjerama za širu javnost.

Praćenje bolesti koje se prenose vodom i hranom u Europi provode ECDC i EFSA na temelju podataka koje su prikupile države članice EU-a. ECDC izrađuje godišnja epidemiološka izvješća o bolestima koje se moraju prijaviti i ažurira Atlas nadzora zaraznih bolesti. Također prema potrebi izrađuje procjene rizika u slučaju izbijanja bolesti i brze procjene izbijanja bolesti s EFSA-om za izbijanja bolesti koje se prenose hranom. EFSA zajedno s ECDC-om izrađuje godišnja sažeta izvješća o zoonotskim infekcijama i izbijanjima koja se prenose hranom.

Direktivom EU-a o vodi za piće zahtijeva se da se mikrocistin-LR, uobičajeni i rašireni cijanotoksin, mjeri kada se u spremniku vode za piće otkrije cvat cijanobakterija (EU, 2020.b). U Direktivi EU-a o vodi za kupanje navodi se da je u slučaju mogućeg cvjetanja (povećanje gustoće cijanobakterijskih stanica ili potencijala za stvaranje cvjetanja) potrebno provesti odgovarajuće praćenje kako bi se omogućilo pravodobno utvrđivanje zdravstvenih rizika. Kada dođe do proliferacije cijanobakterija i kada se utvrdi ili pretpostavi rizik za zdravlje, moraju se odmah poduzeti odgovarajuće mjere upravljanja kako bi se spriječila izloženost, uključujući pružanje informacija javnosti.

Među članicama EGP-a i zemljama suradnicama 24 su ratificirale Protokol o vodi i zdravlju, međunarodni pravno obvezujući sporazum za zemlje u paneuropskoj regiji o zaštiti ljudskog zdravlja i dobrobiti održivim upravljanjem vodama te sprečavanjem i kontrolom bolesti povezanih s vodom. Povećanje otpornosti na klimatske promjene jedno je od tehničkih područja u okviru programa rada Protokola (UNECE, 2022.).

Further informacije

Informativni članci o bolestima, uključujući informacije o odnosu s klimatskim čimbenicima:

Pokazatelj „klimatska prikladnost za prijenos zaraznih bolesti” – Vibrio
ECDC-ov preglednik karte Vibrio
Organizacija Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti
Stavke u katalogu resursa

Upućivanja

Belin, C. i dr., 2021., Tri desetljeća podataka o fitoplanktonu i fitotoksinima na francuskoj obali: Lekcije iz predmeta REPHY i REPHYTOX, štetne alge 102, str. 101733. https://doi.org/10.1016/j.hal.2019.101733
Brehm, T. T. i dr., 2021., Nicht-Cholera-Vibrionen – derzeit noch seltene, aber wachsende Infektionsgefahr in Nord- und Ostsee, Der Internist 62(8), str. 876.–886. https://doi.org/10.1007/s00108-021-01086-x
Bryan, K., et al., 2020., The health and well-being effects of drought: (Učinci suše na zdravlje i dobrobit: procjena perspektiva više dionika s pomoću diskursa iz Ujedinjene Kraljevine, Klimatska promjena 163(4), str. 2073.–2095. https://doi.org/10.1007/s10584-020-02916-x
C3S, 2023., temperatura jezera i mora, European State of the Climate 2022, Copernicus Climate Change Service, Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze. Dostupno na https://climate.copernicus.eu/esotc/2022/lake-and-sea-temperatures
Coffey, R., et al., 2019., A Review of Water Quality Responses to Air Temperature and Precipitation Changes 2: (Pregled odgovora kvalitete vode na promjene temperature i oborina u zraku): Hranjive tvari, Algal Blooms, Sediment, Pathogens, JAWRA Journal of the American Water Resources Association 55(4), str. 844-868. https://doi.org/10.1111/1752-1688.12711
Dickey, R. W. i Plakas, S. M., 2010., Ciguatera: Perspektiva javnog zdravlja, Toxicon 56(2), str. 123-136. https://doi.org/10.1016/j.toxicon.2009.09.008
ECDC, 2021., Risk of infectious diseases in flood- affected areas from the European Union (Rizik od zaraznih bolesti u područjima pogođenima poplavama iz Europske unije), Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti. Dostupno na https://www.ecdc.europa.eu/en/news-events/risk-infectious-diseases-flood- affected-areas-european-union. Pristupljeno u studenome 2023.
EEA, 2020., Upravljanje vodama za kupanje u Europi: uspjehe i izazove, Europska agencija za okoliš. Dostupno na https://data.europa.eu/doi/10.2800/782802. Pristupljeno u studenome 2023.
EEA, 2024., Europska procjena klimatskih rizika, Europska agencija za okoliš. Dostupno na https://www.eea.europa.eu/publications/european-climate-risk- assessment. Pristupljeno u ožujku 2024.
EFSA i dr., 2020., Climate change as a driver of emerging risks for food and feed safety, plant, animal health and nutrition quality (Klimatske promjene kao pokretač novih rizika za sigurnost hrane i hrane za životinje, zdravlje bilja, životinja i prehrambenu kvalitetu), Europska agencija za sigurnost hrane. Dostupno na https://www.efsa.europa.eu/en/supporting/pub/en-1881. Pristupljeno u travnju 2024.
Etheridge, S. M., 2010., Paralitičko trovanje školjkašima: Perspektive sigurnosti morskih prehrambenih proizvoda i ljudskog zdravlja, Toxicon 56(2), str. 108.–122. https://doi.org/10.1016/j.toxicon.2009.12.013
Folkhälsomyndigheten, 2023., Vibrioinfektioner – sjukdomsstatistik. Dostupno na https://www.folkhalsomyndigheten.se/folkhalsorapportering-statistik/statistik-a-o/sjukdomsstatistik/vibrioinfektioner/. Pristupljeno u prosincu 2023.
Gertler, M., et al., 2015., Outbreak of Cryptosporidium hominis following river flooding in the city of Halle (Saale), Njemačka, kolovoz 2013., BMC Infectious Diseases 15, str. 88. https://doi.org/10.1186/s12879-015-0807-1
Gobler, C. J., 2020., Climate Change and Harmful Algal Blooms: Uvidi i perspektiva, Štetne alge 91, str. 101731. https://doi.org/10.1016/j.hal.2019.101731
Hounmanou, Y. M. G. i dr., 2023., Correlation of High Seawater Temperature with Vibrio and Shewanella Infections, Danska, 2010.–2018., Emerging Infectious Diseases, 29.3., str. 605.–608. https://doi.org/10.3201/eid2903.221568
Huisman, J., et al., 2018., „Cyanobacterial flowerooms”, Nature Reviews Microbiology 16(8), str. 471.–483. https://doi.org/10.1038/s41579-018-
Melaram, R., et al., 2022., Microcystin Contamination and Toxicity: Implications for Agriculture and Public Health, Toxins 14(5), str. 350. https://doi.org/10.3390/toxins14050350
Mosley, L. M., 2015., Utjecaj suše na kvalitetu vode slatkovodnih sustava; pregled i integracija, Earth-Science Reviews 140, str. 203.–214. https://doi.org/10.1016/j.earscirev.2014.11.010
Mulder, A. C. i dr., 2019., „Sickenin’ in the rain” – increased risk of gastrointestinal and respiratory infections after urban pluvial flooding in a population-based cross-sectional study in the Netherlands, BMC Infectious Diseases 19(1), str. 377. https://doi.org/10.1186/s12879-019-3984-5
Müller, L. i dr., 2011., Leptospirosis and Botulism, Statens Serum Institut. Dostupno na https://en.ssi.dk/news/epi-news/2011/no-34b---2011. Pristupljeno u studenome 2023.
Naseer, U., et al., 2019., „Cluster of septicaemia and necrotizing fasciitis following exposure to high seawater temperatures in Southeast Norway, June to August 2018” (Kluster septikemije i nekrotizirajućeg fasciitisa nakon izlaganja visokim temperaturama morske vode u jugoistočnoj Norveškoj, od lipnja do kolovoza 2018.), International Journal of Infectious Diseases 79, str. 28. https://doi.org/10.1016/j.ijid.2018.11.083).
Neves, R. A. F. i dr., 2021., Štetno cvjetanje algi i školjkaša u morskom okolišu: pregled glavnih odgovora mekušaca, dinamike toksina i rizika za zdravlje ljudi, znanost o okolišu i istraživanje onečišćenja 28(40), str. 55846-55868. https://doi.org/10.1007/s11356-021-16256-5
Richardson, J., et al., 2018., Effects of multiple stressors on cyanobacteria abundance vary with lake type (Učinci višestrukih stresora na brojnost cijanobakterija variraju ovisno o vrsti jezera), Global Change Biology 24(11), str. 5044–5055. https://doi.org/10.1111/gcb.14396
Semenza, J. C. i dr., 2012., Climate Change Impact Assessment of Food- and Waterborne Diseases, Critical Reviews in Environmental Science and Technology 42(8) (Procjena učinka bolesti koje se prenose hranom i vodom na klimatske promjene, kritički pregledi u znanosti i tehnologiji u području okoliša), str. 857.–890. https://doi.org/10.1080/10643389.2010.534706
Semenza, J. C. i Menne, B., 2009., Klimatske promjene i zarazne bolesti u Europi, The Lancet Infectious Diseases 9(6), str. 365.–375. https://doi.org/10.1016/S1473-3099(09)70104-5
UNECE, 2022., The Protocol on Water and Health Driving action on Water, sanitation, hygiene and health (Protokol o vodi i zdravlju – Poticanje djelovanja u području vode, sanitarnih uvjeta, higijene i zdravlja), Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu. Dostupno na https://unece.org/info/publications/pub/364655. Pristupljeno u studenome 2023.
van Daalen, et al., 2024., The 2024 Europe Report of the Lancet Countdown on Health and Climate Change: nezapamćeno zagrijavanje zahtijeva dosad nezabilježenodjelovanje, The Lancet Public Health. https://doi.org/10.1016/S2468-2667(24)00055-0
Weilnhammer, V. i dr., 2021., Ekstremni vremenski uvjeti u Europi i njihove zdravstvene posljedice – sustavni pregled, International Journal of Hygiene and Environmental Health 233, str. 113688. https://doi.org/10.1016/j.ijheh.2021.113688
West, J. J. i dr., 2021., Understanding and Managing Harmful Algal Bloom Risks in a Changing Climate: Lekcije iz europskog projekta CoCliME, Frontiers in Climate 3, str. 636723. https://doi.org/10.3389/fclim.2021.636723
Wolf, M., et al., 2021., Klimawirkungs- und Risikoanalyse 2021 für Deutschland ⁇ Teilbericht 5: Risiken und Anpassung in den Clustern Wirtschaft und Gesundheit,br. 24/2021, Umweltbundesamt. Dostupno na https://www.umweltbundesamt.de/sites/default/files/medien/479/publikationen/kwra2021_teilbericht_5_cluster_wirtschaft_gesundheit_bf_211027_0.pdf. Pristupljeno u travnju 2024.