Legionarska bolest

Legionarska bolest uzrokovana bakterijom Legionella spp. može dovesti do upale pluća i infekcija nekoliko dijelova tijela. Izolirani slučajevi i epidemije javljaju se u svim zemljama Europe, a većina ih je stečena izvan zdravstvenih ustanova. Od 2017. oko 10–20 % godišnje prijavljenih slučajeva povezano je s putovanjima (ECDC, 2012.–2023.). Iako je riječ o rijetkoj i uglavnom sporadičnoj infekciji dišnog sustava u Europi, ona se u velikoj mjeri nedovoljno dijagnosticira i prijavljuje (ECDC, 2012.–2023.). Povećanje temperature, veći intenzitet padalina i ekstremnije pojave mogu utjecati na rast bakterija i korištenje vode (gdje su bakterije prisutne), što može povećati učestalost bolesti u određenim regijama.

Ukupni broj prijavljenih slučajeva bolesti legionara (karta) i ukupni broj prijavljenih slučajeva bolesti (grafikon) u Europi

_{Izvor: ECDC, 2024., Atlas nadzora zaraznih bolesti}

_{Napomene: Karta i grafikon prikazuju podatke za države članice EGP-a. Granice i nazivi prikazani na ovoj karti ne podrazumijevaju službeno odobrenje ili prihvaćanje od strane Europske unije. Granice i nazivi prikazani na ovoj karti ne podrazumijevaju službeno odobrenje ili prihvaćanje od strane Europske unije. Bolest se mora prijaviti na razini EU-a, ali razdoblje izvješćivanja razlikuje se među zemljama. Kada zemlje prijave nula slučajeva, stopa prijavljenih slučajeva na karti prikazuje se kao „0”. Ako zemlje nisu izvijestile o toj bolesti u određenoj godini, ta stopa nije vidljiva na karti i označena je kao „neprijavljena” (posljednji put ažurirana u kolovozu 2024.).}

Izvor & prijenos

Od različitih postojećih vrsta Legionella, bakterija L. pneumophila odgovorna je za većinu infekcija bakterijom Legionella u ljudi, koje uglavnom zahvaćaju donji dišni sustav (Kozak-Muiznieks et al., 2018.). Legionella spp. česta je vrsta i u malom je broju prisutna u prirodnim rijekama i jezerima. U umjetnim vodenim sustavima kao što su rashladni tornjevi, rezervoari, kondenzatori isparavanja, ovlaživači, ukrasne fontane, topla voda i slični sustavi, bakterije se lako mogu razmnožavati i predstavljati zdravstveni rizik.

Postojećevrste Legionella, L. pneumophila, odgovorne su za većinu infekcija bakterijom Legionella u ljudi, koje uglavnom zahvaćaju donji dišni sustav (Kozak-Muiznieks et al., 2018.). Legionella spp. česta je vrsta i u malom je broju prisutna u prirodnim rijekama i jezerima. U umjetnim vodenim sustavima kao što su rashladni tornjevi, rezervoari, kondenzatori isparavanja, ovlaživači, ukrasne fontane, topla voda i slični sustavi, bakterije se lako mogu razmnožavati i predstavljati zdravstveni rizik.

Ljudi su uglavnom zaraženi udisanjem aerosola, tj. kapljica vode u zraku koje sadrže Legionella spp. Udisanje kapljica vode u zraku koji okružuje kirurške rane ili izravan kontakt s ranom također može zaraziti ljude (Kashif et al., 2017.). Kontaminirana voda ne predstavlja rizik, a infekcije putem osobnog kontakta iznimno su rijetke (Correia i dr., 2016.).

Izbijanje legionarskih bolesti u smještajnim objektima za odmor uglavnom je povezano s vodenim sustavima tople ili hladne vode, uključujući spremnike za vodu, prodajna mjesta u hotelskim sobama, tuševe smještene u bazenima i toplicama ili vrtne prskalice. Ako su koncentracije bakterija u vodi visoke, osoba koja udiše bakterije zarobljene u kapljicama vode može biti zaražena dok se tušira ili kupa (Papadakis et al., 2021.). Velike epidemije često su povezane s rashladnim tornjevima ili takozvanim sustavima za klimatizaciju mokrim zrakom. Kada su Legionella spp. prisutni u takvim sustavima, mogu se brzo razmnožavati i predstavljati rizik u javnim objektima koji koriste vodu za klimatizaciju kao što su hoteli. Suhi klimatizacijski sustavi nisu opasni.

Legionarska bolest može se dobiti i u bolnicama kada Legionella spp. kolonizira vodene sustave i uzrokuje infekcije kupanjem, parno grijanim ručnicima, ovlaživačima zraka, ukrasnim fontanama i određenim medicinskim proizvodima (Beauté et al., 2020.).

Učinci na zdravlje

Legionarska bolest obično započinje suhim kašljem, vrućicom, glavoboljom i ponekad proljevom. Infekcije s Legionella spp. često rezultiraju oblikom upale pluća nekoliko dana nakon infekcije. Najčešće su pogođena pluća i gastrointestinalni trakt. U teškim slučajevima, legionarska bolest može utjecati na nekoliko organa i dijelova tijela, što dovodi do visoke stope smrtnosti. Zbog sličnih simptoma, legionarska bolest često se pogrešno dijagnosticira kao redovita plućna infekcija. Međutim, proljev i prisutnost specifičnih enzima u krvi mogu ukazivati na infekciju bakterijom Legionella spp. Kada se dijagnosticira nekoliko ljudi odjednom, to može ukazivati na izbijanje i može se identificirati zajednički izvor infekcije.

Morbiditet & smrtnost

U državama članicama EGP-a (osim Švicarske i Turske zbog nedostatka podataka) u razdoblju 2005.–2021.:

• 117 605 infekcija (ECDC, 2024.)
• Najviša godišnja stopa prijavljenih slučajeva u EU-u/EGP-u zabilježena je 2021. i iznosila je 2,4 slučaja na 100 000 stanovnika.
• Stope smrtnosti variraju između 7 i 9%.
• Od 2014. do 2022. zabilježen je sve veći broj slučajeva, osim 2020. tijekom pandemije bolesti COVID-19 zbog nedovoljnog prijavljivanja i smanjene izloženosti.
• Slučajevi povezani s putovanjima iznosili su 15–20 % prije pandemije, ali su se u razdoblju 2020.–2021. smanjili na manje od/oko 10 %, barem djelomično zbog pandemije i povezanih ograničenja putovanja.

(ECDC, 2012. 2023.)

Raspodjela među stanovništvom

• Dobna skupina s najvećom incidencijom bolesti u Europi: > 65 godina, pri čemu je više od 90 % svih slučajeva prijavljeno kod osoba starijih od 45 godina (ECDC, 2012. 2023.)
• Skupine izložene riziku od teškog tijeka bolesti: osobe starije od 45 godina, pušači, osobe s niskim imunitetom ili lošim zdravstvenim stanjem
  
  

Osjetljivost na klimatske promjene

Klimatska prikladnost

Poznatoje da Legionella spp. ima široku toleranciju na temperaturu jer može izdržati temperature između 0 i 68 °C i rasti između 25 i 42 °C uz najbrži rast na 35 °C (Spagnolo et al., 2013.).

Sezonski uvjeti

U Europi se većina infekcija javlja između lipnja i listopada, s vrhuncima u ljetnim mjesecima kada su temperature više u nekim godinama (ECDC, 2012. – 2023.).

Utjecaj klimatskih promjena

Legionarska bolest može se povećati zbog sve većih godišnjih oborina i prosječne temperature, intenziteta i trajanja padalina povezanih s klimatskim promjenama (Han, 2021.; Pampaka i dr., 2022.). Povećanje količine oborina najvažniji je pokretački klimatski čimbenik jer se Legionella spp. prenosi vodom. Češća ili intenzivna razdoblja suše izazivaju niske brzine protoka, što s druge strane također može povećati rast bakterija. Osim toga, povećanje temperature zraka pogoduje rastu bakterija u većini europskih zemalja jer optimalni uvjeti za rast bakterija ne prolaze prečesto, npr. optimalan rast događa se na 35 °C za Legionella spp. (Spagnolo i dr., 2013.). Zbog promjene temperature i uvjeta padalina, koji su sve prikladniji za bakteriju Legionella, širenje bakterija i povezanih bolesti prema sjeveru vjerojatno će se dogoditi u Europi, a prethodno nezahvaćena područja mogla bi se suočiti sa slučajevima ili izbijanjima legionarskih bolesti.

Prevencija & Liječenje

Prevencija

• Pravilno održavanje sustava umjetne vode i izbjegavanje čimbenika rizika (uključujući organske materijale, temperature tople vode (25 – 42 °C) i niske stope protoka), npr. cirkuliranjem tople vode (> 60 °C)
• Održavanje vodoopskrbnih sustava za pitku vodu i ukrasnih fontana koje mogu širiti aerosole i kapljice, npr. opskrbom vodom na temperaturama nižima od 25 °C i redovitim čišćenjem
• Održavanje sigurnih vodenih okruženja za rekreativne aktivnosti čestim čišćenjem i uporabom dezinficijensa (npr. klora)
• Poboljšano upravljanje sigurnošću vode na brodovima, npr. održavanjem temperature vode izvan raspona povoljnog za Legionella spp. i redovitom dezinfekcijom
• nadzorbolesti koji provode legionari, npr. Europska mreža za nadzor bolesti legionara (ELDSNet), kako bi se omogućilo otkrivanje bolesti i naknadne mjere odgovora za sprečavanje širenja bolesti

(Nacionalne akademije znanosti, inženjerstva i medicine, 2020.; Sciuto i dr., 2021.)

Liječenje

Antibiotici

Upućivanja

Beauté, J., et al., 2020., Bolest legionara povezanih sa zdravstvenom skrbi, Europa, 2008.–2017., Emerging Infectious Diseases 26(10), 2309-2318. https://doi.org/10.3201/eid2610.181889

Correia, A.M. i dr., 2016., Probable Person-to-Person Transmission of Legionnaires’ Disease, New England Journal of Medicine 374 (5), 497-498. https://10.1056/NEJMc1505356

ECDC, 2012. 2023., Godišnja epidemiološka izvješća za razdoblje 2010. 2021. Legionarska bolest. Dostupno na https://www.ecdc.europa.eu/en/legionnaires-disease/surveillance-and-disease-data/surveillance. Posljednji pristup u kolovozu 2024.

ECDC, 2024., Atlas nadzora zaraznih bolesti. Dostupno na https://atlas.ecdc.europa.eu/public/index.aspx. Posljednji pristup u kolovozu 2024.

Han, X. Y., 2021., Effects of climate changes and road exposure on the rapid rising legionellosis incidence rates in the United States (Učinci klimatskih promjena i izloženosti cestama na brzorastuće stope incidencije legioneloze u Sjedinjenim Američkim Državama), PLOS ONE 16(4), e0250364. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0250364

Kashif, M., et al., 2017., Legionella pneumonija povezana s teškim akutnim respiratornim distres sindromom i difuznim alveolarnim krvarenjem – rijetka povezanost, Respiratory Medicine Case Reports 21, 7–11. https://doi.org/10.1016/j.rmcr.2017.03.008

Kozak-Muiznieks, N. A., et al., 2018., Komparativna analiza genoma otkriva složenu strukturu populacije podvrste Legionella pneumophila, Infection, Genetics and Evolution 59, 172–185. https://doi.org/10.1016/j.meegid.2018.02.008

Nacionalne akademije znanosti, inženjerstva i medicine, 2020., Management of Legionella in Water Systems. Washington, DC, The National Academies Press. https://doi.org/10.17226/25474

Pampaka, D., et al., 2022. Meteorological conditions and Legionnaires’ disease sporadic cases-a systematic review (Meteorološki uvjeti i sporadični slučajevi bolesti legionara – sustavni pregled), Environmental Research 214, 114080. https://doi.org/10.1016/j.envres.2022.114080

Papadakis, A. i dr., 2021., Legionella spp. Kolonizacija hotela u vodnim sustavima povezana s bolešću legionara povezanih s putovanjima, Voda 13(16), 2243. https://doi.org/10.3390/w13162243

Sciuto, E. L. i dr., 2021., Environmental Management of Legionella in Domestic Water Systems: Konsolidirani i inovativni pristupi metodama dezinfekcije i procjeni rizika, Mikroorganizmi 9 (3), 577. https://doi.org/10.3390/mikroorganizmi9030577

Spagnolo, A. M., et al., 2013., Legionella pneumophila in healthcare facilities, Reviews in Medical Microbiology 24(3), 70–80. https://doi.org/10.1097/MRM.0b013e328362fe66