Informacije iz izvješćivanja o prilagodbi iz Uredbe o upravljanju (2023., 2021.)

Zdravstveni sektor obuhvaćen je Austrijskom strategijom prilagodbe i akcijskim planom (NAS i NAP, 2017.). Mjere prilagodbe ne bi smjele uključivati socijalne nedostatke; nego da se rizici za demokraciju, zdravlje, sigurnost i socijalnu pravdu svedu na najmanju moguću mjeru.

Aktivnosti i mjere prilagodbe koje se odnose na javno zdravlje uključuju:

• Opći odnosi s javnošću i poseban rad na pripremi za ekstremne događaje ili izbijanje zaraznih bolesti: Podizanje svijesti, informiranje javnosti i poboljšanje sposobnosti koordiniranih hitnih službi i odgovornih institucija kako bi se spriječili ili sveli na najmanju moguću mjeru zdravstveni rizici i smanjile smrtne žrtve u slučajevima ekstremnih događaja ili izbijanja zaraznih bolesti.
• Suočavanje s vrućinama i sušama: Smanjenje toplinskog stresa i sprečavanje dodatnih negativnih učinaka klimatskih promjena na zdravlje stanovništva u područjima koja su posebno sklona toplini (npr. urbana područja pogođena učinkom toplinskog otoka).
• Suočavanje s poplavama, odronima blata, lavinama, odronima tla i padovima stijena: Održavanje funkcija opskrbe središnjih službi u slučajevima katastrofa i sprečavanje smrtnih slučajeva te akutnih i kroničnih učinaka, kao i učinaka na fizičko i mentalno zdravlje.
• Unaprjeđenje znanja i priprema za postupanje s patogenima/zaraznim bolestima: poboljšanje baze znanja o promjenama u nastanjivanju i širenju patogena i zaraznih bolesti povezanima s klimatskim promjenama; suzbijanje udomaćivanja i širenja patogena, zaraznih bolesti i prijenosnika bolesti (vektora); poboljšanje ranog prepoznavanja, dijagnosticiranja i liječenja „novih bolesti i bolesti u nastajanju”.
• Upravljanje rizikom u pogledu širenja alergenih i toksičnih vrsta: Sprječavanje/smanjenje štetnih učinaka na zdravlje zbog alergenskih i toksičnih biljaka i životinja.
• Suočavanje s onečišćujućim tvarima i ultraljubičastim zračenjem: Sprečavanje/smanjenje štetnih učinaka na zdravlje zbog promjena u izloženosti onečišćujućim tvarima koje su posljedica ekstremnih događaja i klimatskih promjena.
• Povezivanje i daljnji razvoj sustava praćenja i ranog upozoravanja: Priprema šire javnosti, zdravstvene zaštite i organizacija za pomoć za učinke povezane s klimatskim promjenama i izvanrednim situacijama kako bi se smanjile/spriječile zdravstvene posljedice razvojem zajedničke, koherentne strukture praćenja, posebno povezivanjem postojećih sustava. Ta bi struktura trebala biti prilagodljiva odgovarajućim rizicima (npr. poplave, vrućina, hladnoća, patogeni/zarazne bolesti).
• Uključivanje tema povezanih s klimom u osposobljavanje i daljnje obrazovanje liječnika i osoblja u medicinskim, terapijskim i dijagnostičkim zdravstvenim profesijama: Povećanje stručnosti liječnika i zdravstvenog osoblja u bavljenju zdravstvenim temama relevantnima za klimu.
• Zaštita područja za proizvodnju svježeg/hladnog zraka, ventilacijskih putova te „zelene” i „plave” infrastrukture u stambenim područjima: poboljšanje mikroklima u gusto naseljenim područjima, sprečavanje pregrijavanja i učinaka toplinskog otoka te kompenzacija za povećani bioklimatski stres za zdravlje ljudi; osiguravanje opskrbe svježim/hladnim zrakom u naseljenim područjima, izbjegavanje zdravstvenih rizika zbog topline.
• Preispitivanje i (ako je potrebno) prilagodba bioklimatski aktivnih mjera u razvojnim planovima: poboljšanje mikroklima u gusto naseljenim područjima, sprečavanje pregrijavanja i učinaka toplinskog otoka te kompenzacija za povećani bioklimatski stres za zdravlje ljudi; sprječavanje zdravstvenih rizika povezanih s toplinom.

Integracija prilagodbe u sektorske politike i programe, a time i njezino uključivanje, sve je veća, uz praktične primjere iz zdravstvenog sektora.

Drugo izvješće o napretku u provedbi mjera prilagodbe pokazuje da je prilagodba klimatskim promjenama dobila zamah i da su se aktivnosti za provedbu mjera povećale u cijeloj Austriji. Sustavi ranog upozoravanja i praćenja važni su za zaštitu zdravlja ljudi. Planovi za zaštitu od topline izrađeni su na saveznoj razini, kao i u većini saveznih pokrajina; usmjereni su na informiranje i upozoravanje stanovništva.

Dobre prakse za zdravlje u području prilagodbe uključuju:

• Priručnik: Zaštita od vrućine u kućama i stanovima. U vodiču su predstavljene mjere koje se mogu upotrijebiti za postizanje energetski učinkovite zaštite od topline. Savjeti protiv vrućine Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost hrane (AGES), uključujući telefon za grijanje i videozapise o pravilnoj prehrani tijekom vrućine i sigurnosti hrane ljeti.

• Smjernica za akcijski plan za toplinu: Zdravstvene ustanove i ustanove za skrb mogu izraditi vlastite akcijske planove za grijanje: Smjernice su usmjerene na institucionalizirana područja skrbi za najranjivije skupine stanovništva i osobe odgovorne za bolnice, ustanove za njegu i skrb. Preporukama za kratkoročne, srednjoročne i akutne mjere podupire organizacije u razvoju i uspostavi vlastitih planova za grijanje.

Informacije iz izvješća EEA-e. Klimatske promjene i zdravlje: pregled nacionalnih politika u Europi (2022.)

Analizirane su nacionalne politike prilagodbe klimatskim promjenama i nacionalne zdravstvene strategije kako bi se utvrdio obuhvat učinaka klimatskih promjena na zdravlje (fizički, mentalni i socijalni) i vrste intervencija koje se na njih odnose. Izvješće pruža pregled na europskoj razini, a zemljopisna pokrivenost različitih aspekata nacionalnih politika diljem Europe može se vizualizirati pregledom karte . Ovdje su sažeti rezultati za Austriju.

Pregledani dokumenti o politikama:

Austrijska strategija za prilagodbu klimatskim promjenama 1. dio

Österreichischer Strukturplan Gesundheit 2017

Aspekti obuhvaćeni revidiranim dokumentima o politikama:

Resursi u katalogu Opservatorija za Austriju