Informacije iz izvješćivanja o prilagodbi iz Uredbe o upravljanju (2023., 2021.)

Zdravstveni sektor obuhvaćen je Planom razvoja prilagodbe klimatskim promjenama do 2030. (NAS, 2017.). Njome se utvrđuje osam ciljeva prilagodbe na temelju prioritetnih sektora estonske gospodarske i administrativne strukture, uključujući poboljšanje zdravstvenih sposobnosti i sposobnosti spašavanja.

Jedan od podciljeva Plana razvoja zdravlja stanovništva za razdoblje 2020. 2030. jest okruženje koje podupire zdravlje, a spremnost i fleksibilnost za razmatranje utjecaja klimatskih promjena na zdravlje navedeni su kao jedan od preduvjeta za njegovo postizanje. U skladu s planom razvoja mora se uzeti u obzir da su siromašne osobe najosjetljivije na klimatske promjene (npr. češće oluje i poplave zimi i vruća razdoblja ljeti) jer im možda nedostaju sredstva i mreža za ublažavanje posljedica klimatskih promjena ili ublažavanje klimatskih rizika.

Prilagodba učincima klimatskih promjena uređena je Zakonom o izvanrednim situacijama, na temelju kojeg je Zdravstveni odbor dao smjernice za pripremu „Procjene rizika od izvanrednih situacija povezanih s epidemijom”. U slučaju događaja povezanog sa zdravstvenom skrbi vodeće tijelo za pripremu analize rizika u izvanrednim situacijama jest Odbor za zdravstvo. Aktivnosti i planovi propisani Zakonom o vodama imaju za cilj upravljanje mogućim štetnim posljedicama poplava na nekoliko područja, uključujući zdravlje ljudi.

Mjere zdravstvenog sektora uglavnom naglašavaju povećanje svijesti stanovništva o učincima klimatskih rizika na zdravlje i poboljšanje sposobnosti praćenja zdravstvenog sustava. Zbog sve većih rizika potrebne su dodatne studije kako bi se detaljno utvrdila priroda rizika. Glavne mjere prilagodbe koje se primjenjuju u tom sektoru jesu razvoj sustava informiranja, praćenja i potpore te izrada akcijskih planova za povećanje učinkovitosti upravljanja zdravstvenim rizicima koji proizlaze iz klimatskih promjena i upravljanja zdravstvenim rizicima; i povećanje sposobnosti spašavanja.

Klimatske promjene uključene su kao horizontalna tema u nekoliko dokumenata o sektorskom razvoju i razvojnih planova, kao i u dugoročne strategije, uključujući Plan razvoja zdravlja stanovništva za razdoblje 2020. 2030.

Na podnacionalnoj razini 2022. odobreni su planovi za ublažavanje rizika kako bi se spriječila i ublažila šteta za zdravlje ljudi, imovinu i okoliš uzrokovana prirodnim poplavama za slivove istočne Estonije, zapadne Estonije i Koive. Mjere i smjernice planova ublažavanja rizika moraju se uzeti u obzir u razvojnim planovima, odlukama o planiranju i planovima upravljanja krizama nacionalnih i lokalnih vlasti.

Mjere prilagodbe i mjere koje se odnose na zdravstveni sektor uključuju:

• Razvoj sustava informiranja, praćenja i potpore te izrada akcijskih planova za povećanje učinkovitosti upravljanja zdravstvenim rizicima koji proizlaze iz klimatskih promjena, uključujući zdravstvene rizike koji proizlaze iz meteoroloških i hidroloških čimbenika, požara u krajoliku, kvalitete vode, intenzivnog raspršivanja peludi, cvjetanja algi, vektora bolesti i parazita.

Informacije iz izvješća EEA-e. Klimatske promjene i zdravlje: pregled nacionalnih politika u Europi (2022.)

Analizirane su nacionalne politike prilagodbe klimatskim promjenama i nacionalne zdravstvene strategije kako bi se utvrdio obuhvat učinaka klimatskih promjena na zdravlje (fizički, mentalni i socijalni) i vrste intervencija koje se na njih odnose. Izvješće pruža pregled na europskoj razini, a zemljopisna pokrivenost različitih aspekata nacionalnih politika diljem Europe može se vizualizirati pregledom karte . Rezultati za Estoniju sažeti su ovdje.

Pregledani dokumenti o politikama:

Plan razvoja prilagodbe klimatskim promjenama do 2030.

Nacionalni zdravstveni plan (2009.–2020.)

Aspekti obuhvaćeni revidiranim dokumentom o politici:

Resursi u katalogu Opservatorija za Estoniju