Europske politike za prilagodbu klimatskim promjenama i zdravlje

Klima i zdravlje u ključnim dokumentima o politikama EU-a

Okvirne politike

U europskom zelenom planu 2019. utvrđena je strategija rasta za preobrazbu Unije u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Europskim zelenim planom nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te „zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem”.

Jedan od šest međusobno povezanih tematskih prioritetnih ciljeva Osmog programa djelovanja za okoliš do 2030. („Osmi program djelovanja za okoliš”) stalni je napredak u poboljšanju i uključivanju kapaciteta za prilagodbu, među ostalim na temelju ekosustavnih pristupa, jačanju otpornosti i prilagodbe te smanjenju osjetljivosti okoliša, društva i svih gospodarskih sektora na klimatske promjene, uz istodobno poboljšanje prevencije katastrofa povezanih s vremenskim uvjetima i klimom te pripravnosti za njih. U dokumentu se navodi i da bi prioritet trebalo biti brzo postizanje klimatskih i okolišnih ciljeva uz istodobnu zaštitu zdravlja i dobrobiti ljudi od okolišnih rizika i učinaka te osiguravanje pravedne i uključive tranzicije. U Osmom programu djelovanja za okoliš dodatno se prepoznaje potreba za boljom koordinacijom politika u području okoliša i zdravlja kako bi se ojačala otpornost na klimatske promjene, posebno u ranjivim zajednicama.

Kompas konkurentnosti iz siječnja 2025. strateški je okvir za usmjeravanje rada Europske komisije do 2029. U njemu se navodi da EU i države članice moraju poboljšati svoju otpornost i pripravnost redovitim ažuriranjem procjena klimatskih rizika i poboljšanjem otpornosti kritične infrastrukture. Uključivanje otpornosti na klimatske promjene u urbanističko planiranje, primjena prirodnih rješenja, razvoj prirodnih kredita i prilagodba u poljoprivredi uz istodobno očuvanje sigurnosti opskrbe hranom također su među opcijama za zaštitu gospodarstva i društva EU-a od najgorih prirodnih katastrofa kao što su poplave, suše, šumski požari i oluje koji ugrožavaju lance opskrbe i proizvodne pogone.

Politike EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama

Člankom 5. Europskog zakona o klimi, koji je stupio na snagu u lipnju 2021., prilagodba klimatskim promjenama postaje pravna obveza za institucije EU-a i države članice te se od njih zahtijeva da „osiguravaju stalan napredak u poboljšanju kapaciteta za prilagodbu, jačanju otpornosti i smanjenju osjetljivosti na klimatske promjene u skladu s člankom 7. Pariškog sporazuma”. Osim toga, u politikama prilagodbe država članica „uzimase u obzir posebna ranjivost relevantnih sektora”, dosljedno se integrira „prilagodba klimatskim promjenama u svim područjima politike” i „posebno se usredotočuje na najranjivije i najpogođenije stanovništvo i sektore”.

Europska komisija donijela je u veljači 2021. Komunikaciju „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama”. U njemu se iznosi dugoročna vizija EU-a da do 2050. postane društvo otporno na klimatske promjene, u potpunosti prilagođeno neizbježnim učincima klimatskih promjena, te se navodi potreba za dubljim razumijevanjem klimatskih rizika za zdravlje. Ključna mjera u okviru ove strategije jest Europski opservatorij za klimu i zdravlje.Opservatorij ima ključnu ulogu u prikupljanju i širenju znanja o učincima klimatskih promjena na zdravlje, olakšavanju razvoja politika i podupiranju planiranja prilagodbe.

Europska agencija za okoliš objavila je prvu europsku procjenu klimatskih rizika (EUCRA) u ožujku 2024. EUCRA procjenjuje velike učinke i rizike povezane s klimatskim promjenama u Europi, uključujući one za javno zdravlje, posebno od vrućine, te upozorava da su mnogi od tih rizika već dosegnuli kritične razine i da bi mogli postati katastrofalni bez hitnog i odlučnog djelovanja. Kao odgovor na EUCRA, Europska komisija objavila je Komunikaciju "Upravljanjeklimatskim rizicima - zaštita ljudi i prosperiteta". U njemu se utvrđuju rješenja kojima se administrativni sustavi u EU-u i njegovim državama članicama mogu bolje nositi s klimatskim rizicima te posebne mjere za pogođene klastere (uključujući zdravstvo), koje će Komisija nastaviti provoditi. U Komunikaciji se naglašava potreba za sustavima ranog upozoravanja, planiranjem zdravstvene skrbi utemeljene na klimatskim promjenama i istraživanjem klimatski osjetljivih bolesti uz istodobno uključivanje klime i zdravlja u postojeće politike. U njemu se prednost daje poboljšanju kvalitete zraka, ojačanim akcijskim planovima za zdravlje i toplinu te zakonodavstvu o sigurnosti i zdravlju na radu. Osim toga, ističe se Europski opservatorij za klimu i zdravlje, pojačani nadzor i mehanizmi odgovora, prekogranična medicinska mobilizacija i siguran pristup ključnim medicinskim protumjerama za jačanje otpornosti na prijetnje zdravlju povezane s klimom.

U političkim smjernicama za Europsku komisiju za razdoblje 2024. 2029. navodi se uspostava europskog plana za prilagodbu klimatskim promjenama (ECAP) čiji je cilj poboljšati kapacitete država članica za pripravnost i planiranje, uz istodobno osiguravanje redovitih znanstveno utemeljenih procjena rizika. ECAP će se baviti pozivom Europskog vijeća na sveobuhvatan pristup upravljanju klimatskim rizicima koji obuhvaća sve opasnosti i cijelo društvo. Kao ključna sastavnica šireg političkog programa, zajedno s drugim vodećim inicijativama, ECAP nastoji zaštititi produktivnost, sigurnost i blagostanje Europe te povećati njezinu konkurentnost. Europska komisija planira donijeti paket politika ECAP-a u drugoj polovici 2026. Tim će se planom procijeniti klimatski učinci i rizici u sektorima kao što su infrastruktura, energetika, voda, hrana i zemljište u urbanim i ruralnim područjima te istražiti poticaji za prirodna rješenja. Osim toga, Komisija nastoji povećati financiranje otpornosti i strateški iskoristiti javna sredstva kako bi u potpunosti iskoristila ulaganja privatnog sektora u otpornost. ECAP će djelovati zajedno s drugim inicijativama Komisije, uključujući Strategiju otpornosti voda, Kompas konkurentnosti i Strategiju Unije za pripravnost.

U Strategiji EU-a za pripravnost i uniju, donesenoj u ožujku 2025., klimatski rizici utvrđeni su među trenutačnim prijetnjama. Naglašava se potreba za predviđanjem i sprečavanjem tih rizika sveobuhvatnim rješavanjem tih rizika, uzimajući u obzir njihovu interakciju i učinke mreškanja. Planira provesti detaljnu procjenu rizika i prijetnji u različitim sektorima u EU-u. Strategijom se nastoji u politike EU-a ugraditi otpornost i ojačati ih u odnosu na klimatske izazove kako bi se spriječile buduće krize. Osim upućivanja na ECAP, obvezuje se na premošćivanje jaza u pokrivenosti osiguranjem. Europska komisija razmotrit će rješenja, uzimajući u obzir preporuke Europske središnje banke i drugih relevantnih tijela, kako bi osigurala bolju zaštitu europskog stanovništva od klimatskih rizika.

Koordinacijske aktivnosti EU-a u području zdravlja

U skladu s člankom 168. Ugovora o funkcioniranju EU-a primarnu odgovornost za organiziranje i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite imaju države članice. Zdravstvena politika EU-a stoga služi kao nadopuna nacionalnim politikama i osigurava zdravstvenu zaštitu u svim politikama EU-a. Na primjer, kako bi ojačao pripravnost i koordinaciju odgovora na prijetnje zdravlju, EU je 2022. donio Uredbu 2022/2371 o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke 1082/2013/EU. Njime se EU-u daje snažan i sveobuhvatan mandat za koordinaciju i suradnju radi učinkovitijeg odgovora na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju na razini EU-a i država članica EU-a. Cilj mu je ojačati planiranje prevencije, pripravnosti i odgovora; jačanje epidemiološkog nadzora i praćenja; poboljšati izvješćivanje o podacima; te jačanje koordinacije na razini EU-a.

Europska komisija gradi snažnu europsku zdravstvenu uniju kako bi se dodatno poboljšala koordinacija ozbiljnih prekograničnih prijetnji, uključujući one povezane s okolišem i klimatskim uvjetima. U skladu s Komunikacijom: Izgradnja europske zdravstvene unije – pripravnost i otpornostEuropska zdravstvena unija temelji se na zajedničkim naporima EU-a da pomiri odnos s prirodnim okolišem sudjelovanjem u različitim i održivijim obrascima gospodarskog rasta. borba protiv klimatskih promjena i pronalaženje načina za prilagodbu tim promjenama; očuvanje i obnova biološke raznolikosti; poboljšanje prehrane i načina života; smanjenje i uklanjanje onečišćenja iz okoliša imat će pozitivne učinke na zdravlje građana.

Program „EU za zdravlje” dosad jenajveći zdravstveni program EU-a u okviru kojeg će se uložiti 5,3 milijarde eura u mjere s dodanom vrijednošću EU-a, čime će se dopuniti politike država članica EU-a i ostvariti jedan ili više ciljeva programa „EU za zdravlje”. Cilj je programa poboljšati i poticati zdravlje u Uniji, zaštititi ljude u Uniji od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju, poboljšati lijekove, medicinske proizvode i proizvode relevantne u slučaju krize te ojačati zdravstvene sustave. Programom „EU za zdravlje” namjerava se, među ostalim, „doprinijeti suzbijanju negativnog učinka klimatskih promjena i uništavanja okoliša na zdravlje ljudi” osiguravanjem financijskih sredstava prihvatljivim subjektima. Nastojat će se ostvariti ciljevi Programa, osiguravajući visoku razinu zaštite zdravlja ljudi u svim politikama i aktivnostima Unije u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”, ako je primjenjivo.

Tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA), osnovano 2021., podiže kapacitete EU-a za pripravnost i odgovor na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju na novu razinu i bit će ključan element za uspostavu snažnije europske zdravstvene unije. Opremljena proračunom od 6 milijardi eura za razdoblje 2022. 2027., HERA radi na sprečavanju, otkrivanju i brzom odgovoru na zdravstvene krize, među ostalim zbog klimatskih promjena. Djeluje na dva načina: Prije zdravstvene krize, u „fazi pripravnosti”, HERA će blisko surađivati s drugim zdravstvenim agencijama EU-a i nacionalnim zdravstvenim agencijama, industrijom i međunarodnim partnerima kako bi se poboljšala spremnost EU-a na zdravstvene krize. U slučaju izvanrednog stanja u području javnog zdravlja na razini EU-a HERA brzo prelazi na hitne operacije, donosi brze odluke i aktivira hitne mjere.

Kad je riječ o određenim zdravstvenim temama, cilj je farmaceutske strategije EU-a (2023.) revidirati zakonodavstvo o farmaceutskim proizvodima kako bi se postrožili zahtjevi za procjenu rizika za okoliš i uvjeti uporabe lijekova te sagledali rezultati istraživanja u okviru inicijative za inovativne lijekove.

U Komunikaciji Komisije o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju iz lipnja 2023. klimatske promjene navode se kao čimbenik koji doprinosi izazovima u području mentalnog zdravlja. Također se ističe da su mladi snažno zaokupljeni klimatskim promjenama i da mnogi od njih vide svoju budućnost kao zastrašujuću.

Europske agencije i tijela u području klimatskih promjena i zdravlja

Kako bi se ojačala europska obrana od zaraznih bolesti, 2005. osnovan je Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC). ECDC je zadužen za znanstvene dokaze i procjene rizika od zaraznih bolesti, uključujući one povezane s klimatskim promjenama. Europske zemlje izvješćuju ECDC o podacima iz svojih sustava nadzora. U skladu s Uredbom 2022/2371 popis bolesti koje se na razini EU-a moraju prijaviti ECDC-u ažurirat će se kako bi se omogućilo pravodobno otkrivanje bolesti, uključujući one povezane s klimatskim promjenama.  ECDC je razvio Europsku mrežu za okoliš i epidemiologiju (E3) koja pruža alate za praćenje meteoroloških uvjeta u stvarnom vremenu kako bi se procijenio rizik od bolesti koje se prenose vodom i vektorskih bolesti, kao i druge alate za procjenu rizika. Osim toga, ECDC i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zajednički koordiniraju VectorNet, sada u njegovoj trećoj iteraciji (2019.–2024.), koja je platforma za potporu prikupljanju podataka o vektorima i patogenima u vektorima povezanima sa zdravljem životinja i ljudi. Olakšava razmjenu podataka o geografskoj rasprostranjenosti prijenosnika bolesti člankonožaca u Europi.

Europska agencija za okoliš zajedno s Europskom komisijom upravlja Europskim opservatorijem za klimu i zdravlje. Oblikovateljima politika pruža pouzdane i neovisne informacije o okolišu, uključujući trendove i predviđanja u pogledu klimatskih nepogoda i njihovih učinaka na zdravlje ljudi.

Međuagencijska radna skupina „Jedno zdravlje”, osnovana 2023., zajednička jeinicijativa pet agencija Europske unije koje imaju tehnički i znanstveni mandat u područjima okolišne održivosti, javnog zdravlja i sigurnosti hrane: EEA, ECDC, EFSA, Europska agencija za kemikalije (ECHA) i Europska agencija za lijekove (EMA). Međuagencijskim okvirom djelovanja radne skupine „Jedno zdravlje” (2024. – 2026.) nastoji se, među ostalim, poboljšati sposobnost agencija da zajedničkim aktivnostima i razmjenom znanja bolje procijene učinak klimatskih promjena na pojavu zaraznih bolesti.

Druge agencije EU-a koje se sve više bave klimatskim promjenama i zdravljem uključuju Europsku agenciju za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i Europsku zakladu za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound).

Područja politika EU-a s dodatnim koristima za učinke klimatskih promjena na zdravlje

Mnoge druge politike EU-a neizravno se bave učincima klimatskih promjena na zdravlje. Na primjer, ciljevi EU-a za smanjenje onečišćenja zraka u okviru akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja izravno doprinose ublažavanju respiratornih i kardiovaskularnih bolesti pogoršanih klimatskim promjenama. Daljnje mjere za reguliranje industrijskih emisija i emisija iz prometa imat će znatne dodatne koristi za zdravlje. Cilj je vala obnove povećati energetsku učinkovitost zgrada, prepoznajući da su ljudi u slabo izoliranim i opremljenim zgradama izloženiji hipotermiji zimi i toplinskom stresu ljeti, posebno ako pripadaju ranjivim skupinama. U Uredbi o obnovi prirode donesenoj 2024. naglašava se da obnova ekosustava doprinosi Unijinim ciljevima ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama te se navodi da države članice osiguravaju da nema neto gubitka na ukupnom nacionalnom području gradskih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala u područjima urbanih ekosustava. Okvir„Jedno zdravlje” ključan je za rješavanje sjecišta klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i ljudskog zdravlja. Jačanje međusektorske suradnje među sektorima zdravstva, okoliša i poljoprivrede ključno je za ublažavanje novih prijetnji zdravlju povezanih s klimatskim promjenama.

U skladu s Direktivom o otpornosti kritičnih subjekata koja je stupila na snagu u siječnju 2023. države članice morat će utvrditi kritične subjekte s popisa ključnih usluga za različite sektore, uključujući zdravstveni sektor, s distribucijom, proizvodnjom, pružanjem zdravstvene skrbi i medicinskih usluga, te poduzeti mjere za jačanje njihove otpornosti na razne prijetnje, uključujući rizike za javno zdravlje ili prirodne katastrofe.

Cilj jeMehanizma Unije za civilnu zaštitu ojačati suradnju između država članica EU-a i 10 država sudionica kako bi se poboljšali prevencija katastrofa, pripravnost i odgovor na njih. Primjenjuje zajednički pristup objedinjavanju stručnog znanja i kapaciteta službi koje prve reagiraju kako bi se izbjeglo udvostručavanje napora u pružanju pomoći i osiguralo da pomoć odgovara potrebama pogođenih osoba kada izvanredna situacija preoptereti kapacitete za odgovor pojedine zemlje. Specijalizirani timovi i oprema mogu se mobilizirati u kratkom roku za raspoređivanje unutar i izvan Europe.

Okvirnom direktivom o sigurnosti i zdravlju na radu uvode se mjere za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu. Njome se potiče sprečavanje svih profesionalnih rizika koji se mogu pojaviti u radnim aktivnostima poslodavaca iz svih grana gospodarske djelatnosti (javnih ili privatnih) i koji mogu utjecati na njihove radnike i treće strane.

Taksonomijom EU-a o održivom financiranju nastoji se osigurati zdravije životno okruženje otpornije na klimatske promjene usmjeravanjem više privatnih ulaganja u okolišno održive djelatnosti, među ostalim u prilagodbu klimatskim promjenama.

Ulaganje u razvoj i provedbu znanja

Obzor Europa ključni je program EU-a za financiranje istraživanja i inovacija do 2027. S proračunom od 95,5 milijardi eura bori se protiv klimatskih promjena, pomaže u postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja te potiče konkurentnost i rast EU-a. Nudi brojne mogućnosti financiranja za istraživanje i inovacije o učincima klimatskih promjena na zdravlje, posebno u okviru takozvanog klastera „Zdravlje”. Šest europskih istraživačkih i inovacijskih projekata koji su u tijeku usmjereno je na učinke klimatskih promjena na zdravlje i surađuju u okviru klastera „Klima-zdravlje” kako bi se povećao društveni i politički učinak istraživanja koja financira EU, a povezana su s klimom, zdravljem i politikom.

Još jedan važan dio programa Obzor Europa su takozvane misije EU-a – obveze rješavanja velikih društvenih izazova – koje uključuju misiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, uključujući društvenu preobrazbu. Opremljen proračunom od 673 milijuna eura, usmjeren je na potporu regijama, gradovima i lokalnim vlastima EU-a u njihovim nastojanjima da izgrade otpornost na učinke klimatskih promjena. Dosad su 312 regionalna i lokalna tijela potpisala Povelju o misiji. Cilj je misije za klimatski neutralne i pametne gradove poticati pravednu tranziciju kako bi se poboljšalo zdravlje i dobrobit ljudi, uz dodatne koristi, kao što su bolja kvaliteta zraka ili zdraviji način života, naglašavajući važnu povezanost prilagodbe klimatskim promjenama, njihova ublažavanja i zdravlja.

Europska komisija trenutačno razvija strateški program za istraživanja i inovacije u području klime i zdravlja, nadovezujući se na konferenciju „Istraživačkeperspektive o učincima klimatskih promjena na zdravlje”u veljači 2024. Ovom se inicijativom nastoji premostiti jaz između istraživanja i provedbe politika te osigurati da se novi znanstveni uvidi pretvore u učinkovite javnozdravstvene intervencije.

Informacije o istraživačkim projektima koji se financiraju iz tekućih i prethodnih okvirnih programa EU-a dostupne su u Katalogu resursa Opservatorija.