Zdravstveni aspekti u izvješćivanju po zemljama o prilagodbi u skladu s Uredbom o upravljanju (2023.)

U ožujku 2023. države članice EU-a drugi su put izvijestile o svojim nacionalnim mjerama prilagodbe u skladu s Uredbom o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime (članak 19.). Zemlje EGP-a koje nisu članice EU-a pozvane su da dostave slične informacije na dobrovoljnoj osnovi. Na ovoj su internetskoj stranici predstavljeni ključni zdravstveni aspekti dostavljenih informacija o prilagodbi. Izvadci o zdravlju iz izvješća pojedinačnih zemalja dostupni su u profilima zemalja u području klime i zdravlja. 

Ključne poruke

• U 2023. zdravlje je navedeno kao sektor koji je najviše pogođen učincima klimatskih promjena.

• U većini procjena rizika od klimatskih promjena i osjetljivosti navodi se visok rizik od mogućih budućih učinaka u zdravstvenom sektoru. 

• Smatra se da su ranjive populacije nerazmjerno pogođene opasnostima za zdravlje povezanima s klimom. 

• Proaktivni koraci koje zemlje poduzimaju za rješavanje učinaka klimatskih promjena na zdravstveni sektor uključuju uspostavu strukture suradničkog upravljanja, programe osposobljavanja i obrazovanja za zdravstvene radnike, podizanje svijesti i provedbu sustava ranog upozoravanja. 

U 2023. zdravlje je prijavljeno kao sektor koji je najviše pogođen učincima klimatskih promjena. 

U okviru izvješćivanja za 2023. europske zemlje izvijestile su da je zdravstvo sektor koji je najviše pogođen učincima klimatskih promjena. Istodobno, europske nacionalne i regionalne strategije, planovi i okviri upućuju na zdravlje kao prioritetni sektor za prilagodbu klimatskim promjenama. To ukazuje na rašireno prepoznavanje učinaka klimatskih promjena na ljudsko zdravlje među europskim zemljama i hitnu potrebu da se zdravstveni sektor pripremi za bolji odgovor na učinke klimatskih promjena.

Ključni pogođeni sektori prijavljeni 2023. Izvor: EEA, 2023

Većina zemalja izvijestila je o visokom riziku od mogućih budućih učinaka.

Primarni pristup utvrđivanju učinaka klimatskih promjena diljem Europe jest procjena rizika i ranjivosti od klimatskih promjena (CCRVA), koja objedinjuje podatke o klimatskim nepogodama, osjetljivim sektorima, infrastrukturi i demografiji kako bi se utvrdila razina rizika koji predstavljaju opasnosti povezane s klimatskim promjenama. Mnoge zemlje diljem Europe izvijestile su da provode nacionalne, lokalne i sektorske CCRVA-e, uključujući ispitivanje specifičnih rizika i osjetljivosti za javno zdravlje i zdravstveni sektor.

Više od trećine zemalja izvijestilo je o visokoj razini uočenih učinaka klimatskih promjena, uključujući promjene učestalosti i razmjera događaja, veliku vjerojatnost izloženosti budućim opasnostima povezanima s klimom i visoku razinu osjetljivosti. Većina zemalja izvijestila je i da je njihov zdravstveni sektor izložen srednjem ili visokom riziku od budućih učinaka klimatskih promjena. Hrvatska, Mađarska, Latvija, Portugal i Slovačka prijavili su visoku razinu zabrinutosti u sve četiri kategorije. Neke od ključnih zdravstvenih opasnosti povezanih s klimom koje je utvrdio CCRVA uključuju izbijanje zaraznih bolesti, toplinski stres, sušu, poplave i širenje alergena.

Izvješćivanje po zemljama o učincima klimatskih promjena na zdravstveni sektor.

Izvor: Uredba o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime za 2023. Izvješćivanje

Ranjive populacije nerazmjerno su pogođene opasnostima za zdravlje povezanima s klimom.

CCRVA-i su se upotrebljavali i za utvrđivanje načina na koji će klimatske opasnosti različito utjecati na različite demografske skupine. Diljem Europe sve se više prepoznaje da se učinci klimatskih promjena neće jednako osjetiti. Ranjivo stanovništvo, uključujući starije odrasle osobe, djecu, osobe s invaliditetom, zdravstvene preduvjete ili siromašne, suočit će se s učincima klimatskih promjena drugačije nego članovi društva koji žive bez zdravstvenih izazova i imaju pristup alatima i resursima potrebnima za prilagodbu učincima povezanima s klimom. Ranjivo stanovništvo često je izloženije učincima klimatskih promjena i možda mu nedostaju potrebni resursi za odgovarajući odgovor na rizike povezane s klimom ili njihovo ublažavanje.

Taj pristup omogućuje tvorcima politika da razviju ciljane strategije za zaštitu ranjivih skupina stanovništva od opasnosti povezanih s klimom i rizika za javno zdravlje. Neke od ključnih mjera koje se poduzimaju kako bi se stanovništvo zaštitilo od zdravstvenih rizika uzrokovanih klimatskim promjenama uključuju provedbu sustava nadzora i ranog upozoravanja, dopiranje do zajednice i senzibilizaciju u pogledu opasnosti povezanih s klimom, poboljšanje javne infrastrukture, uključujući plavo-zelenu infrastrukturu za rješavanje rizika od poplava i vrućina u gradovima, javne fontane za vodu i uvođenje centara za hlađenje.

Zemlje diljem Europe poduzimaju proaktivne korake za rješavanje utjecaja klimatskih promjena na zdravstveni sektor.

Europske zemlje planiraju i provode mjere prilagodbe kojima se uzimaju u obzir učinci klimatskih promjena na ljudsko zdravlje. Zemlje, na primjer Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Njemačka ili Portugal, izvješćuju o suradnji putem radnih skupina, povjerenstava i drugih upravljačkih struktura koje povezuju javna tijela i druge dionike koji rade na zdravlju i klimatskim promjenama i čiji je cilj veća integracija politika.

U zemljama kao što su Irska, Finska i Švedska razvijeni su sektorski planovi prilagodbe zdravlja. Nadalje, u Austriji i Bugarskoj teme povezane s klimom uključene su u kurikulum i kontinuirano obrazovanje pružatelja zdravstvene skrbi, uključujući liječnike, medicinske sestre i druge zdravstvene djelatnike. Cilj je poboljšati sposobnost zdravstvenih djelatnika da odgovore na zdravstvene učinke povezane s klimom i liječe ih te da odgovore na nove zdravstvene izazove povezane s klimom.

Mnoge zemlje, uključujući Austriju, Bugarsku, Cipar, Njemačku i Poljsku, provele su programe za jačanje svijesti javnosti o učincima klimatskih promjena na zdravlje, među ostalim o tome kako poboljšati osobnu pripravnost kod kuće. Nekoliko zemalja uvelo je i sustave praćenja i ranog upozoravanja kako bi upozorile javnost, poslodavce i zdravstveni sektor na moguće učinke klimatskih promjena i hitne situacije. Sustavi ranog upozoravanja osmišljeni su kako bi upozorili vlasti na rizik od poplava, ekstremne temperature, alergene ili prisutnost patogena ili zaraznih bolesti kako bi se omogućilo vrijeme za proaktivan odgovor. U nekim jurisdikcijama sustavi ranog upozoravanja informiraju kada otvoriti rashladne centre, evakuirati ljude koji žive u poplavnim zonama ili zatvoriti rekreacijska kupališta zbog prisutnosti bakterija.  

Izvješćivanje po zemljama uključuje primjere mjera poduzetih za rješavanje različitih klimatskih rizika za zdravlje u ustanovama za stanovanje, na radnom mjestu i u zdravstvenim ustanovama

Najčešće navedeni primjeri mjera usmjereni su na upravljanje zdravstvenim rizicima povezanima s visokim temperaturama i praćenje zaraznih bolesti (posebno onih koje se prenose vektorima), nakon čega slijedi rješavanje zdravstvenih problema povezanih s poplavama.

U Njemačkoj je u odredbama o zdravlju i sigurnosti na radu u tijeku uključivanje rizika od klimatskih promjena za zdravlje.  U Finskoj su utvrđene odredbe o čimbenicima povezanima s temperaturnim uvjetima stambenih zgrada na koje utječu klimatske promjene. U Austriji se akcijskim planom za toplinsku energiju podupiru zdravstvene ustanove i ustanove za skrb u razvoju i uspostavi vlastitih planova za toplinsku energiju.

Zemlje uključuju primjere planova prilagodbe s naglaskom na zdravlje na podnacionalnoj razini, na primjer u Italiji, Poljskoj, Portugalu, ili Rumunjskoj.

Dodatne informacije

Više informacija dostupno je u profilu zemlje u području klime i zdravlja.