Okvir politike EU-a

Europski zakon o klimi

Člankom 5. Europskog zakona o klimi, koji je stupio na snagu u lipnju 2021., prilagodba klimatskim promjenama postaje pravna obveza institucija EU-a i država članica, kojima se od njih zahtijeva da „osiguraju stalan napredak u jačanju kapaciteta za prilagodbu, jačanju otpornosti i smanjenju osjetljivosti na klimatske promjene u skladu s člankom 7. Pariškog sporazuma”. Osim toga, politike prilagodbe država članica „uzimajuu obzir posebnu ranjivost relevantnih sektora”, dosljedno uključuju „prilagodbu klimatskim promjenama u svim područjima politika” i „posebno se usredotočuju na najranjivije i najpogođenije stanovništvo i sektore”.

Strategija EU-a za prilagodbu

Europska komisija donijela je u veljači 2021. Komunikaciju „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama”. U njemu se iznosi dugoročna vizija da EU postane društvo otporno na klimatske promjene, u potpunosti prilagođeno neizbježnim učincima klimatskih promjena do 2050., te se također navodi potreba za dubljim razumijevanjem klimatskih rizika za zdravlje. Ključna mjera u okviru te strategije jest Europski opservatorij za klimu i zdravlje. Opservatorij ima ključnu ulogu u prikupljanju i širenju znanja o učincima klimatskih promjena na zdravlje, olakšavanju razvoja politika i podupiranju planiranja prilagodbe.

Komunikacija o upravljanju klimatskim rizicima

Europska agencija za okoliš objavila je prvu europsku procjenu klimatskih rizika (EUCRA) u ožujku 2024. Kao odgovor na EUCRA-u Europska komisija objavila je Komunikaciju „Upravljanjeklimatskim rizicima – zaštita ljudi i blagostanja”. Utvrđuju se rješenja kojima se administrativni sustavi u EU-u i njegovim državama članicama mogu bolje nositi s klimatskim rizicima te konkretne mjere za pogođene klastere (uključujući zdravlje), koje će Komisija poduzeti. U Komunikaciji se naglašava potreba za sustavima ranog upozoravanja, planiranjem zdravstvene skrbi na temelju klime i istraživanjima o bolestima osjetljivima na klimatske promjene, uz istodobno uključivanje klime i zdravlja u postojeće politike. U njemu se prednost daje poboljšanju kvalitete zraka, pojačanim akcijskim planovima u području toplinskog zdravlja te zakonodavstvu o sigurnosti i zdravlju na radu. Osim toga, ističe se Europski opservatorij za klimu i zdravlje, mehanizmi pojačanog nadzora i odgovora, prekogranična medicinska mobilizacija i siguran pristup ključnim medicinskim protumjerama za jačanje otpornosti na prijetnje zdravlju povezane s klimom.

Strategija EU-a za pripravnost i uniju

U Strategiji EU-a za uniju pripravnosti, donesenoj u ožujku 2025., među trenutačnim prijetnjama utvrđeni su klimatski rizici. Naglašava potrebu da se ti rizici predvide i spriječe sveobuhvatnim rješavanjem tih rizika, uzimajući u obzir njihovu interakciju i učinke valova. Planira provesti detaljnu procjenu rizika i prijetnji u različitim sektorima u EU-u. Cilj je strategije ojačati otpornost politika EU-a na klimatske izazove kako bi se spriječile buduće krize. Osim što se odnosi na ECAP, obvezuje se i na premošćivanje jaza u pokrivenosti osiguranjem. Komisija za Euroepan razmotrit će rješenja, uzimajući u obzir preporuke Europske središnje banke i drugih relevantnih tijela, kako bi osigurala bolju zaštitu europskog stanovništva od klimatskih rizika.

Europski okvir za otpornost na klimatske promjene i upravljanje rizicima – integrirani okvir (u pripremi)

Europska komisija trenutačno razvija novi integrirani okvir za europsku otpornost na klimatske promjene i upravljanje rizicima kako bi pomogla državama članicama da spriječe sve veće učinke klimatskih promjena i pripreme se za njih. Zajedno s drugim politikama EU-a, okvir će pomoći u zaštiti sigurnosti i blagostanja Europe, povećati njezinu konkurentnost te zaštititi naše zdravlje i dobrobit. Inicijativa će biti usmjerena na jačanje pripravnosti, bolje razumijevanje klimatskih rizika i promicanje suradnje.

Prekogranično zdravlje

U skladu s člankom 168. Ugovora o funkcioniranju EU-a primarnu odgovornost za organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene skrbi snose države članice. Zdravstvena politika EU-a stoga služi kao dopuna nacionalnim politikama i osigurava zaštitu zdravlja u svim politikama EU-a. Na primjer, kako bi se ojačala pripravnost i koordinacija odgovora na prijetnje zdravlju, EU je 2022. donio Uredbu 2022/2371 o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju, kojom se stavlja izvan snage Odluka 1082/2013/EU. Uredbom se EU-u daje snažan i sveobuhvatan mandat za koordinaciju i suradnju radi učinkovitijeg odgovora na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju, i na razini EU-a i na razini država članica EU-a. Cilj mu je ojačati planiranje prevencije, pripravnosti i odgovora, ojačati epidemiološki nadzor i praćenje, poboljšati izvješćivanje o podacima i ojačati koordinaciju na razini EU-a.

Europska zdravstvena unija

Europska komisija gradi snažnu europsku zdravstvenu uniju kako bi dodatno poboljšala koordinaciju ozbiljnih prekograničnih prijetnji, uključujući one povezane s okolišem i klimatskim uvjetima. Prema Komunikaciji: Izgradnja europske zdravstvene unije – pripravnost i otpornost, europska zdravstvena unija temelji se na zajedničkim naporima EU-a da pomiri odnos s prirodnim okolišem uključivanjem u različite i održivije obrasce gospodarskog rasta. borba protiv klimatskih promjena i pronalaženje načina za prilagodbu tim promjenama; očuvanje i obnova bioraznolikosti; poboljšanje prehrane i načina života; smanjenje i uklanjanje onečišćenja iz okoliša imat će pozitivne učinke na zdravlje građana.

Posebne teme

Farmaceutska strategija EU-a(2023.) usmjerena je na reviziju zakonodavstva o lijekovima kako bi se ojačali zahtjevi za procjenu rizika za okoliš i uvjeti uporabe lijekova te razmotrili rezultati istraživanja u okviru inicijative za inovativne lijekove.

U Komunikaciji Komisije o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju iz lipnja 2023. klimatske promjene navode se kao čimbenik koji doprinosi izazovima u području mentalnog zdravlja. Naglašava se i da su mladi snažno zaokupljeni klimatskim promjenama i da su mnogi od njih

Nekoliko drugih politika EU-a bavi se učincima klimatskih promjena na zdravlje. Među njima su:

Akcijski plan za nultu stopu onečišćenja

Ciljevi EU-a za smanjenje onečišćenja zraka u okviru Akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja izravno doprinose ublažavanju respiratornih i kardiovaskularnih bolesti pogoršanih klimatskim promjenama. Daljnje mjere za reguliranje industrijskih emisija i emisija iz prometa imat će znatne dodatne koristi za zdravlje.

Val obnove

Cilj je vala obnove povećati energetsku učinkovitost zgrada, prepoznajući da su osobe u slabo izoliranim i opremljenim zgradama zimi izloženije hipotermiji, a ljeti toplinskom stresu, posebno ako pripadaju ranjivim skupinama.

Uredba o obnovi prirode

U Uredbi o obnovi prirode donesenoj 2024. naglašava se da obnova ekosustava doprinosi Unijinim ciljevima ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama te se navodi da države članice osiguravaju da ne dođe do neto gubitka ukupnog nacionalnog područja gradskih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala u urbanim područjima ekosustava.

Okvir „Jedno zdravlje”

Okvir„Jedno zdravlje”„Jedno zdravlje” ključan je za rješavanje problema sjecišta klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i ljudskog zdravlja. Jačanje međusektorske suradnje među zdravstvenim, okolišnim i poljoprivrednim sektorom ključno je za ublažavanje novih prijetnji zdravlju povezanih s klimatskim promjenama.

Direktiva o otpornosti kritičnih subjekata

U skladu s Direktivom o otpornosti kritičnih subjekata, koja je stupila na snagu u siječnju 2023., države članice morat će utvrditi kritične subjekte s popisa ključnih usluga za različite sektore, uključujući zdravstveni sektor, s distribucijom, proizvodnjom, pružanjem zdravstvene zaštite i medicinskih usluga te poduzeti mjere za povećanje njihove otpornosti na različite prijetnje, uključujući rizike za javno zdravlje ili prirodne katastrofe.

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu

Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu nastoji se ojačati suradnja između država članica EU-a i 10 država sudionica kako bi se poboljšala prevencija, pripravnost i odgovor na katastrofe. Primjenjuje zajednički pristup objedinjavanju stručnog znanja i kapaciteta osoba koje prve reagiraju kako bi se izbjeglo udvostručavanje napora u pružanju pomoći i osiguralo da pomoć zadovoljava potrebe pogođenih osoba kada izvanredna situacija preplavi kapacitete za odgovor pojedine zemlje. Specijalizirani timovi i oprema mogu se u kratkom roku mobilizirati za raspoređivanje unutar i izvan Europe.

Okvirna direktiva o sigurnosti i zdravlju na radu

Okvirnom direktivom o sigurnosti i zdravlju na radu uvode se mjere za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu. Njome se potiče sprečavanje svih profesionalnih rizika koji se mogu pojaviti u radnim aktivnostima poslodavaca iz svih grana gospodarske djelatnosti (javne ili privatne) i koji mogu utjecati na njihove radnike i treće strane.

Taksonomija EU-a o održivom financiranju

Taksonomijom EU-a o održivom financiranju nastoji se osigurati zdravije životno okruženje otpornije na klimatske promjene usmjeravanjem više privatnih ulaganja u okolišno održive djelatnosti, među ostalim u prilagodbu klimatskim promjenama.

Program „EU za zdravlje”

Program „EU za zdravlje” dosad jenajveći zdravstveni program EU-a u okviru kojeg će se 5,3 milijarde eura uložiti u djelovanja s dodanom vrijednošću EU-a, čime će se dopuniti politike država članica EU-a i ostvariti jedan ili više ciljeva programa „EU za zdravlje”. Cilj je programa poboljšati i poticati zdravlje u Uniji, zaštititi ljude u Uniji od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju, poboljšati lijekove, medicinske proizvode i proizvode relevantne u slučaju krize te ojačati zdravstvene sustave. Programom „EU za zdravlje” namjerava se, među ostalim, „doprinijeti rješavanju negativnog učinka klimatskih promjena i uništavanja okoliša na ljudsko zdravlje” osiguravanjem financijskih sredstava prihvatljivim subjektima. Ciljevi Programa ostvarit će se osiguravanjem visoke razine zaštite zdravlja ljudi u svim politikama i aktivnostima Unije u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”, ako je primjenjivo.

Obzor Europa

Obzor Europa ključni je program EU-a za financiranje istraživanja i inovacija do 2027. Program je opremljen proračunom od 95,5 milijardi eura za borbu protiv klimatskih promjena, pomoć u postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja te poticanje konkurentnosti i rasta EU-a. Nudi brojne mogućnosti financiranja istraživanja i inovacija u području učinaka klimatskih promjena na zdravlje, posebno u okviru projekta klastera zdravlja. Šest tekućih europskih istraživačkih i inovacijskih projekata usmjereno je na učinke klimatskih promjena na zdravlje i surađuju u okviru klastera „Klima i zdravlje” kako bi se povećao društveni i politički učinak istraživanja koja financira EU povezanih s klimom, zdravljem i politikom.

Još jedna važna sastavnica programa Obzor Europa su misije EU-a – obveze rješavanja velikih društvenih izazova – koje uključuju misiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, uključujući društvenu preobrazbu. Opremljen je proračunom od 673 milijuna eura, a usmjeren je na potporu regijama, gradovima i lokalnim vlastima EU-a u njihovim nastojanjima da izgrade otpornost na učinke klimatskih promjena. Do danas su 312 regionalne i lokalne vlasti potpisale Povelju o misiji. Misija za klimatski neutralne i pametne gradove usmjerena je na poticanje pravedne tranzicije radi poboljšanja zdravlja i dobrobiti ljudi, uz dodatne koristi, kao što su bolja kvaliteta zraka ili zdraviji način života, naglašavajući važnu vezu prilagodbe klimatskim promjenama, njihova ublažavanja i zdravlja.

Strateški program za istraživanja i inovacije

Europska komisija trenutačno razvija Strateški program za istraživanja i inovacije u području klime i zdravlja na temelju konferencije „Istraživačkeperspektive o učincima klimatskih promjena na zdravlje”održane u veljači 2024. Ovom se inicijativom nastoji premostiti jaz između istraživanja i provedbe politika, osiguravajući da se novi znanstveni uvidi pretvore u učinkovite intervencije u području javnog zdravlja.

Informacije o istraživačkim projektima koji se financiraju iz tekućih i prethodnih okvirnih programa EU-a dostupne su u Katalogu resursa Opservatorija.

Usluge praćenja klimatskih promjena i atmosfere programa Copernicus (C3S/CAMS)

Uslugom klimatskih promjena programa Copernicus (C3S) i uslugom praćenja atmosfere programa Copernicus (CAMS) upravlja Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) u ime Europske komisije.  ECMWF također doprinosi usluzi upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus (CEMS). C3S i CAMS pružaju točne i pouzdane informacije o utjecaju prošlih, sadašnjih i budućih klimatskih uvjeta na zdravlje.

Tijelo EU-a za odgovor na zdravstvene krize i pripravnost (HERA)

Europsko tijelo za odgovor na zdravstvene krize i pripravnost (HERA), osnovano 2021., podiže kapacitete EU-a za pripravnost i odgovor na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju na novu razinu i bit će ključan element za uspostavu snažnije europske zdravstvene unije. Opremljena proračunom od 6 milijardi eura za razdoblje 2022. 2027., HERA radi na sprečavanju, otkrivanju i brzom odgovoru na zdravstvene krize, među ostalim zbog klimatskih promjena. Djeluje u dva načina: Prije zdravstvene krize – u „fazi pripravnosti” – HERA će blisko surađivati s drugim zdravstvenim agencijama EU-a i nacionalnim zdravstvenim agencijama, industrijom i međunarodnim partnerima kako bi se poboljšala spremnost EU-a za zdravstvene krize. U slučaju izvanrednog stanja u području javnog zdravlja na razini EU-a HERA brzo prelazi na hitne operacije, donoseći brze odluke i aktivirajući hitne mjere.

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC)

Kako bi se ojačala europska obrana od zaraznih bolesti, 2005. osnovan je Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC). ECDC je zadužen za znanstvene dokaze i procjene rizika od zaraznih bolesti, uključujući one povezane s klimatskim promjenama. Europske zemlje izvješćuju ECDC o podacima iz svojih sustava nadzora. U skladu s Uredbom 2022/2371 popis bolesti koje se na razini EU-a prijavljuju ECDC-u ažurirat će se kako bi se omogućilo pravodobno otkrivanje bolesti, uključujući one povezane s klimatskim promjenama.  ECDC je razvio Europsku mrežu za okoliš i epidemiologiju (E3) koja pruža alate za praćenje meteoroloških uvjeta u stvarnom vremenu kako bi se procijenio rizik od bolesti koje se prenose vodom i bolesti koje se prenose vektorima, kao i druge alate za procjenu rizika. 

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA)

EU-OSHA je informacijska agencija Europske unije za sigurnost i zdravlje na radu. EU-OSHA objavljuje pouzdane i relevantne informacije u izvješćima o istraživanjima, studijama slučaja ili sažetcima politika, provodi ankete, analizu podataka i nudi niz alata za unapređenje znanja, podizanje svijesti, procjenu rizika na radnom mjestu i razmjenu informacija o sigurnosti i zdravlju na radu te dobre prakse o učincima klimatskih promjena na sigurnost i zdravlje na radu.

Europska agencija za okoliš (EEA)

Europska agencija za okoliš zajedno s Europskom komisijom upravlja Europskim opservatorijem za klimu i zdravlje. Oblikovateljima politika pruža pouzdane i neovisne informacije o okolišu, uključujući trendove i predviđanja klimatskih nepogoda i njihovih učinaka na zdravlje ljudi.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA)

ECDC i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zajednički koordiniraju VectorNet, sada u njegovoj trećoj iteraciji (2019.–2024.), platformi koja podupire prikupljanje podataka o vektorima i patogenima u vektorima povezanima sa zdravljem životinja i ljudi. Olakšava razmjenu podataka o geografskoj rasprostranjenosti vektora bolesti člankonožaca u Europi.

Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound)

Eurofound je tripartitna agencija Europske unije čija je uloga pružanje znanja za pomoć u razvoju boljih socijalnih politika, politika zapošljavanja i politika povezanih s radom. Eurofound pruža informacije, savjete i stručno znanje o radnim uvjetima i održivom radu, industrijskim odnosima, promjenama na tržištu rada i kvaliteti te životu i javnim uslugama u kontekstu klimatskih promjena.

Radna skupina „Jedno zdravlje”

Međuagencijska radna skupina „Jedno zdravlje”, osnovana 2023., zajednička je inicijativa pet agencija Europske unije koje imaju tehnički i znanstveni mandat u području okolišne održivosti, javnog zdravlja i sigurnosti hrane: EEA, ECDC, EFSA, Europska agencija za kemikalije (ECHA) i Europska agencija za lijekove (EMA). Cilj je okvira međuagencijske radne skupine za djelovanje u okviru pristupa „Jedno zdravlje” (2024.–26.), među ostalim, poboljšati sposobnost agencija da zajedničkim aktivnostima i razmjenom znanja bolje procijene učinak klimatskih promjena na pojavu zaraznih bolesti.

Druge agencije EU-a koje se sve više bave temama povezanima s klimatskim promjenama i zdravljem uključuju Europsku agenciju za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i Europsku zakladu za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound).