Odmrzavanje permafrosta

Odmrzavanje permafrosta, potaknuto globalnim zagrijavanjem, dovodi do oslobađanja žive i patogena, što utječe na pitku vodu i sigurnost hrane na Arktiku. Destabilizirano tlo uzrokuje oštećenje infrastrukture s mogućim zdravstvenim implikacijama.

Source: Ramage et al., 2021

Ljudska naselja u opasnosti od permafrosta odmrznula su se do 2060. godine. _{Izvor: Ramage i dr., 2021.}

Karta prikazuje trenutačna naselja na permafrostu (2017.) i. kojima prijeti odmrzavanje permafrosta, pri čemu će se ljudi morati prilagoditi promjenama povezanima s gubitkom permafrosta do 2060. (smeđe točke) i ii. ona koja će ostati naselja na permafrostu 2060. (zelene točke). Od svih europskih naselja za permafrost, samo dva naselja u Norveškoj i manje od polovice postojećih naselja na Grenlandu i dalje će se nalaziti na permafrostu do 2060.

Zdravstvena pitanja

Permafrost je tijekom cijele godine smrznuti sloj tla i stijena koji obuhvaća jednu četvrtinu sjeverne hemisfere Zemlje. Obložen je „aktivnim slojem” tla koji se sezonski odmrzava i zamrzava, može poduprijeti rast biljaka, a istodobno služi kao insolacija za održavanje temperature vječnog leda ispod 0 °C. U Europi se permafrost nalazi u polarnim regijama visokog arktika Svalbarda i u sjevernim dijelovima nordijskih zemalja, kao i u planinama na visokim visinama nordijskih i alpskih područja. Globalno zagrijavanje uzrokuje odmrzavanje permafrosta, što može negativno utjecati na zdravlje ljudi putem nekoliko načina, uključujući kvalitetu vode, fizičke opasnosti, oštećenje infrastrukture, ispuštanje opasnog otpada, poljoprivredu, sigurnost opskrbe hranom i izloženost patogenima.

Kvaliteta vode

Odmrzavanje permafrosta oslobađa podzemne vode iz smrznutih tala, mijenja hidrološke putove, stvara više otjecanja i utječe na procese ponovnog punjenja podzemnih voda. Permafrost odmrzavanje također oslobađa prirodno uskladištene elemente u tragovima (uključujući živu) i glavne ione u vodne putove (Colombo et al., 2018.; Lamontagne-Hallé i dr., 2018.). To pogoršava kvalitetu vode za piće, koja, ako se konzumira u velikim količinama, može dovesti do razvojnih, imunoloških i reproduktivnih poremećaja, neurotoksičnosti, raka i drugih učinaka na zdravlje (SZO, 2022.).

Fizičke opasnosti, oštećenje infrastrukture i ispuštanje opasnog otpada

Degradacija i odmrzavanje permafrosta mogu uzrokovati kretanje smrznutih ostataka i klizišta, što predstavlja izravnu prijetnju ljudima. Njime se također smanjuje stabilnost infrastrukture (uključujući zgrade, ceste, željezničke pruge), što može dovesti do smanjenog pristupa osnovnim uslugama za već udaljene zajednice. To može ozbiljno utjecati na egzistenciju lokalnih zajednica, što dovodi do mentalnih (Bell i dr., 2010.) i fizičkih učinaka na zdravlje, uključujući ozljede i smrtne slučajeve (IPCC, 2022.). Odmrzavanje permafrosta također može destabilizirati industrijska postrojenja (uključujući infrastrukturu za skladištenje i odlaganje otpada) i uzrokovati štetu na odlagalištima, bušotinama, spremnicima za skladištenje i cjevovodima, što predstavlja prijetnju zdravlju ljudi. Osim toga, mogu se ispustiti i opasne tvari, uključujući kemijski i radioaktivni otpad, koje su prethodno pohranjene u permafrostu (Langer i dr., 2023.). Kontakt s tim opasnim materijalima može dovesti do niza zdravstvenih rizika, uključujući radijacijsku bolest, rak i fiziološka oštećenja (Miner i dr., 2021.).

Poljoprivreda, sigurnost opskrbe hranom i sigurnost opskrbe hranom

Promjene u permafrostu utječu na poljoprivredu i uzgoj sobova, što izravno utječe na egzistenciju lokalnih zajednica koje ovise o tim praksama, što dovodi do visokih razina stresa i lošeg mentalnog zdravlja, kao i do lošeg fizičkog zdravlja zbog smanjene dostupnosti vode i hrane (Jungsberg i dr., 2022.). Odmrzavanje permafrosta također može dovesti do kontaminacije hrane i povezanih bolesti koje se prenose hranom u lokalnim zajednicama zbog manje učinkovitosti permafrosta za prirodno hlađenje hrane (Parkinson i Evengård, 2009.).

Živa koja se oslobađa odmrzavanjem permafrosta također može predstavljati zdravstvene rizike u prehrambenom lancu jer se vrlo moćna neurotoksin-metil-živa nakuplja u ribama i artičkim sisavcima kao što su tuljani (WHO, 2017.). Osobe koje žive u Artiku posebno su izložene riziku od trovanja živom i povezanih razvojnih i neuroloških bolesti (kao što je minamatska bolest) jer ribe i artički sisavci čine velik dio prehrane (Nedkvitne et al., 2021.).

Povećana izloženost patogenima

Odmrzavanje permafrosta može dovesti i do povećane izloženosti patogenima, izravno oslobađanjem patogena prethodno zamrznutih u permafrostu (Miner i dr., 2021.) i neizravno poboljšanjem uvjeta za prijenos bolesti (npr. vlažna tla ili tla slična močvarama pogoduju uvjetima uzgoja komaraca i širenju bolesti koje se prenose vektorima; voda bogatija hranjivim tvarima zbog odmrzavanja permafrosta povećava virulencija patogena u ribama i povećava rizik od bolesti koje se prenose hranom) (Wu et al., 2022.; Wedekind i dr., 2010.). Posebno tople godine povezane su s povećanim rizikom od oslobađanja prethodno zamrznutih bakterija antraksa i izbijanja antraksa, što je ozbiljna prijetnja i za zdravlje ljudi i za stoku (tj. njihov izvor prihoda) arktičkih zajednica stočarstva (Stella i dr., 2020.).

Ljudska naselja u opasnosti od odmrzavanja permafrosta do 2060.

Source: Ramage et al., 2021

_{Izvor: Ramage i dr., 2021.}

Primijećeni učinci

Temperature permafrosta povećale su se u većini područja od ranih 1980-ih zbog povećane temperature zraka i promjena u snježnom pokrovu (IPCC, 2022.). Raširena degradacija permafrosta zabilježena je osobito na južnom Arktiku, u nordijskim zemljama. Međutim, nedostaje sustavna procjena učinaka odmrzavanja permafrosta na ljude u Europi na europskoj razini, a umjesto toga postoje uglavnom sporadični dokazi. U visokoj arktičkoj regiji Europe odmrzavanje permafrosta uglavnom utječe na ljudsko zdravlje zbog utjecaja na zajednicu i egzistenciju, fizičkih i mentalnih učinaka ugrožene kvalitete vode, izloženosti patogenima, prijetnji sigurnosti i zaštiti hrane te infrastrukturne štete, ali postoje ograničeni zabilježeni dokazi o tim učincima. U regijama na visokoj nadmorskoj visini u nordijskim i alpskim regijama uočeni učinci odmrzavanja permafrosta na zdravlje uglavnom se odnose na oštećenje infrastrukture, uključujući obrambene strukture lavina, i odljev stijena (Fischer i dr., 2012.; Ravanel i dr., 2017.) jer su pogođena područja često rekreacijske zone, a ne naselja u zajednici. U srpnju 2022. topljenje visokog planinskog permafrosta dovelo je do urušavanja ledenjaka Marmolada u sjevernim talijanskim Alpama, pri čemu je poginulo 11 osoba, a ozlijeđeno njih 8 (Bondesan i Francese, 2023.).

Predviđeni učinci

Odgovori politika

Trenutačni odgovori politika u EU-u uglavnom se odnose na fenomen odmrzavanja permafrosta, a ne posebno na njegove učinke na zdravlje. Obveze ublažavanja odmrzavanja permafrosta i njegovih okolišnih, klimatskih i socijalnih učinaka uključene su u zeleni plan EU-a i u okviru politike EU-a za Arktik. Projekt NUNATARYUK koji financira EU bavi se tim obvezama istraživanjem načina na koji odmrzavanje permafrosta na kopnu, duž obale i ispod mora mijenja globalnu klimu i život ljudi na Arktiku. Kako bi se s pomoću prilagodljivih mjera učinkovito odgovorilo na učinke odmrzavanja permafrosta na zdravlje na razini EU-a ili na nacionalnoj razini, bilo bi korisno steći više (kvantitativnog) znanja o rizičnim zajednicama i načinima njihove izloženosti odmrzavanju permafrosta.

Povezani resursi

Upućivanja

Bell, J. i dr., 2010., Climate Change and Mental Health: Nesigurnost i ranjivost za domorodce Aljaske, Bilten Centra za klimu i zdravlje, Konzorcij za zdravlje domorodaca Aljaske. Dostupno na https://anthc.org/wp-content/uploads/2016/01/CCH-Bulletin-No-3-Mental-Health.pdf
Bondesan, A. i Francese, R. G., 2023., The climate-driven disaster of the Marmolada Glacier (Italija), Geomorphology 431, 108687. https://doi.org/10.1016/j.geomorph.2023.108687
Colombo, N. i dr., 2018., Pregled: Utjecaj degradacije permafrosta na anorgansku kemiju površinske slatke vode, Global and Planetary Change 162, 69-83. https://doi.org/10.1016/j.gloplacha.2017.11.017
Fischer, L., et al., 2012., On the influence of topographic,ological and kriosferic factors on rock avalanches and rockfalls in high-mountain areas, Natural Hazards and Earth System Sciences 12(1), 241-254. https://doi.org/10.5194/nhess-12-241-2012
Hjort, J., et al., 2018., Degrading permafrost stavlja arktičku infrastrukturu u opasnost do sredine stoljeća, Nature Communications 9(1), 5147. https://doi.org/10.1038/s41467-018-07557-4
IPCC, 2022., Ocean i kriosfera u kontekstu klimatskih promjena: Posebno izvješće Međuvladinog panelao klimatskim promjenama , Pörtner, H.-O. i dr. (ur.), Cambridge University Press, Cambridge, UK i New York, SAD, 755 str. https://doi.org/10.1017/9781009157964
Jungsberg, L. i dr., 2022., Adaptive capacity to manage permafrost degradation in Northwest Greenland, Polar Geography 45(1), 58-76. https://doi.org/10.1080/1088937X.2021.199506
Lamontagne-Hallé, P., et al., 2018., Changing groundwater discharge dynamics in permafrost regions (Promjena dinamike ispuštanja podzemnih voda u regijama permafrosta), Environmental Research Letters 13(8), 084017. https://doi.org/10.1088/1748-9326/aad404
Langer, M. i dr., 2023., Thawing permafrost predstavlja prijetnju okolišu za tisuće lokacija s naslijeđenom industrijskom kontaminacijom, Nature Communications 14(1), 1721. https://doi.org/10.1038/s41467-023-37276-4
Miner, K. R. i dr., 2021., Emergent biogeochemical risks from Arctic permafrost degradation (Emergentni biogeokemijski rizici od degradacije arktičkog permafrosta), Nature Climate Change 11(10), 809-819. https://doi.org/10.1038/s41558-021-01162-y
Mourey, J. i Ravanel, L., 2017., Evolution of Access Routes to High Mountain Refuges of the Mer de Glace Basin (Mont Blanc Massif, Francuska), Journal of Alpine Research ⁇ Revue de géographie alpine, 105-4. https://doi.org/10.4000/rga.3790
Nedkvitne, N., et al., 2021., Mercury in permafrost landscapes in the Norwegian Subarctic – current status and potential for increased release and metilation by permafrost thaw (Merkur u permafrostovim krajolicima na norveškom subarktu – trenutačno stanje i potencijal za povećano oslobađanje i metilaciju odmrzavanjem permafrosta), u: Zbornik radova Glavne skupštine EGU-a 2021. (vEGU21), travanj 2021. https://doi.org/10.5194/egusphere-egu21-11126
Parkinson, A. J. i Evengård, B., 2009., Climate change, its impact on human health in the Arctic and the public health response to threats of emerging infectious diseases (Klimatske promjene, njihov utjecaj na ljudsko zdravlje na Arktiku i javnozdravstveni odgovor na prijetnje novih zaraznih bolesti), Global Health Action 2.1, 2075. https://doi.org/10.3402/gha.v2i0.2075
Ramage, J., et al., 2021., Stanovništvo koje živi na permafrostu na Arktiku”, Population and Environment 43(1), 22-38. https://doi.org10.1007/s11111-020-00370-6
Ravanel, L., i dr., 2017., Impacts of the 2003 and 2015 summer heatwaves on permafrost- affected rock-walls in the Mont Blanc massif, Science of The Total Environment 609, 132-143. https://doi.org/10.1016/j.scitotenv.2017.07.055
Rogger, M., et al., 2017., Impact of mountain permafrost on flow path and runoff response in a high alpine catchment (Utjecaj planinskog permafrosta na putanju protoka i odziv otjecanja u visokom alpskom slivu), Water Resources Research 53(2), 1288-1308. https://doi.org/10.1002/2016WR019341
Schuster, P. F. i dr., 2018., Permafrost Stores a Globally Significant Amount of Mercury, Geophysical Research Letters 45(3), 1463-1471. https://doi.org/10.1002/2017GL075571
Stella, E. i dr., 2020., Permafrost dynamics and the risk of anthrax transmission: studija modeliranja, znanstvena izvješća br. 10(1), 16460. https://doi.org/10.1038/s41598-020-72440-6
Wedekind, C., et al., 2010., Povećana dostupnost resursa dovoljna za pretvaranje oportunističkih u virulentne patogene ribe, Ekologija 91(5), 1251-1256. https://doi.org/10.1890/09-1067.1
WHO, 2017., Informativni članak o živi i zdravlju. Dostupno na https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/mercury-and-health
WHO, 2022., Guidelines for drinking-water quality (Smjernice za kvalitetu vode za piće), 4. izdanje, WHO, Ženeva. Dostupno na https://iris.who.int/bitstream/handle/10665/352532/9789240045064-eng.pdf?sequence=1
Wu, R. i dr., 2022., Permafrost as a potential patogen reservoir”, One Earth 5(4), 351-360. https://doi.org/10.1016/j.oneear.2022.03.010

Odmrzavanje permafrosta

Zdravstvena pitanja

Kvaliteta vode

Fizičke opasnosti, oštećenje infrastrukture i ispuštanje opasnog otpada

Poljoprivreda, sigurnost opskrbe hranom i sigurnost opskrbe hranom

Povećana izloženost patogenima

Primijećeni učinci

Predviđeni učinci

Odgovori politika

Povezani resursi

Upućivanja

Language preference detected

Exclusion of liability