Baltičko more

Zemlje regije

Područje suradnje na Baltičkom moru proteže se od središnjih dijelova Europe do njezine najsjevernije periferije. Područje suradnje za razdoblje 2021.–2027. obuhvaća gotovo cijelo državno područje prethodnog programa Interrega (Danska, Estonija, Finska, sjeverna Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Švedska, Norveška), osim prethodno uključenih područja Rusije*, Bjelarusa* i sjevernih područja Norveške.

*Transnacionalna suradnja s Rusijom i Bjelarusom obustavljena je 8. ožujka 2022.

Politički okvir

1.     Program transnacionalne suradnje

Cilj je programa Interreg za regiju Baltičkog mora (2021.–2027.), koji je Komisija EU-a odobrila 2. lipnja 2022., provesti u praksu inovativna, vodeno pametna i klimatski neutralna rješenja putem transnacionalne suradnje. Program BSR-a bio je usmjeren na četiri prioriteta:

1. Inovativna društva
2. Društva koja pametno koriste vodu
3. Klimatski pametna društva
4. Upravljanje suradnjom

Prilagodba klimatskim promjenama djelomično je obuhvaćena prioritetom 2. (društva koja pametno koriste vodu) i povezanim ciljevima „održivih voda” i „plavog gospodarstva”. Programom se podupiru mjere kojima se poboljšavaju prakse upravljanja vodama kako bi se smanjili rizici od onečišćenja voda, pogoršani klimatskim promjenama, kao i mjere za jačanje otpornosti poduzeća plavog gospodarstva.

Nadalje, u okviru trećeg prioriteta mjere kojima se promiču energetska tranzicija i pametna zelena mobilnost, iako su uglavnom usmjerene na ublažavanje klimatskih promjena, nude i relevantne mogućnosti za prilagodbu. Njima se nastoje riješiti pitanja kao što su ušteda resursa u smislu energetske učinkovitosti i održivih načina prijevoza.

Naposljetku, Programom se podupiru mjere kojima se provode i jačaju aktivnosti upravljanja i komunikacije u okviru Strategije EU-a za regiju Baltičkog mora (EUSBSR). U okviru 4. prioriteta te mjere mogu olakšati rasprave o politikama i potaknuti međusektorske promjene politika kako bi se postigli ciljevi strategije.

Potpora provedbi makroregionalne strategije EU-a (EUSBSR) već je osigurana u okviru prethodnog programa Interreg za regiju Baltičkog mora (2014. – 2020.) koji je bio usmjeren na sljedeća četiri prioriteta:

1. inovacijski kapacitet;
2. učinkovito upravljanje prirodnim resursima;
3. održivi promet;
4. Institucijski kapacitet za makroregionalnu suradnju.

Klimatske promjene obuhvaćene su drugim prioritetom, koji je relevantan za nekoliko pitanja koja su u njega uključena, kao što su upravljanje vodama, onečišćenje i eutrofikacija, energetska održivost i učinkovitost te plavi rast. Klimatske promjene i održivi razvoj uključeni su kao jedno od horizontalnih načela koje Program podržava.

2.     Makroregionalne strategije

Strategijom EU-a za regiju Baltičkog mora (EUSBSR) nastoji se ojačati suradnja u regiji Baltičkog mora radi promicanja uravnoteženijeg razvoja u tom području, doprinosa glavnim politikama EU-a i jačanja integracije unutar regije. Strategija EU-a za regiju Baltičkog mora popraćena je akcijskim planom koji se periodično revidira. Strategija je usklađena s europskim zelenim planom i ciljem postizanja klimatske neutralnosti EU-a do 2050. U tom su pogledu sve mjere koje se odnose na klimatske promjene i promiču održivi razvoj integrirane u strategiju u cjelini. „Spašavanje mora”, „Povezivanje regije” i „Povećanje blagostanja” tri su glavna cilja strategije, dok su „prilagodba klimatskim promjenama, sprečavanje rizika i upravljanje njima” jedan od devet podciljeva na koje se podsjeća u Akcijskom planu iz 2021. Zbog svoje međusektorske prirode i povećane važnosti aspekti klimatskih promjena uključeni su kao ključan element u svih 14 područja politika utvrđenih u planu.

3.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Zemlje koje su dio regije, osim Norveške, također su ugovorne stranke Helsinške konvencije, koja je „Konvencija o zaštiti morskog okoliša Baltičkog mora”, koja dodatno uključuje Bjelarus, a trenutačno nije uključena u program Interrega za regiju Baltičkog mora. Cilj je Konvencije zaštititi morski okoliš Baltičkog mora od svih izvora onečišćenja putem međuvladine suradnje. Obuhvaća cijelo područje Baltičkog mora, uključujući kopnene vode, samo more i morsko dno. Konvencijom upravlja Komisija za zaštitu morskog okoliša Baltičkog mora (HELCOM), koja ima niz inicijativa povezanih s prilagodbom klimatskim promjenama. Te inicijative uključuju redovite regionalne procjene klimatskih promjena i njihovih posljedica za Baltičko more. EN-CLIME je zajednička stručna mreža HELCOM-a i organizacije Baltic Earth, osnovana 2018., koja djeluje kao koordinacijski okvir i platforma za pitanja povezana s izravnim i neizravnim učincima klimatskih promjena na okoliš Baltičkog mora. Mreža stručnjaka pruža stručno znanje za bliskiji dijalog s oblikovateljima politika. Informativni članak o klimatskim promjenama u Baltičkome moru za 2021., koji je pripremila ta mreža, sadržava sažetak najnovijih znanstvenih spoznaja za oblikovatelje politika o tome kako klimatske promjene trenutačno utječu na Baltičko more i kako se očekuje da će se razvijati u budućnosti.

Komisija za Baltičko more u okviru CPMR-a (Konferencija rubnih primorskih regija) promiče snažnu ulogu regija članica u osmišljavanju i provedbi makroregionalne strategije EU-a za regiju Baltičkog mora i višerazinskog upravljanja u postizanju njezinih triju ciljeva. O klimatskim promjenama posebno se bavi Radna skupina za energetiku i klimu (Energy & Climate).

Vijeće baltičkih država (CBSS) politički je forum za međuvladinu suradnju u regiji Baltičkog mora. Uključuje 11 država članica (od kojih je osam također članica strategije EUSBSR), kao i Europsku uniju. Osnovan je 1992., a u prvom je redu bio usmjeren na potporu tranziciji regije Baltičkog mora u novi međunarodni krajolik nakon završetka hladnog rata. Njegova je trenutačna misija podupirati „globalnu perspektivu regionalnih problema”. Stoga se njime međunarodni ugovori, među ostalim UN-ovi ciljevi održivog razvoja, Pariški klimatski sporazum, Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa i strategija EUSBSR-a, prenose u regionalne mjere na terenu. U razdoblju od 2016. do 2021. CBSS je koordinirao horizontalno djelovanje u području klime Strategije EU-a za regiju Baltičkog mora. Od siječnja 2021. klima je uključena u sva područja politike EUSBSR-a. CBSS nastavlja poticati i olakšavati višerazinski politički dijalog o klimatskim pitanjima, uključujući nacionalna i lokalna tijela, poslovnu i istraživačku zajednicu, organizacije mladih i druge panbaltičke aktere.

UBC (Unijabaltičkih gradova)vodeća je mreža gradova u regiji Baltičkog mora. Njegova Komisija za održive gradove aktivna je u okviru svojeg područja politike „Klimatske promjene”, čiji je cilj jačanje suradnje i umrežavanja na lokalnoj razini. . Povjerenstvo podržava lokalne vlasti u njihovom radu na klimi, nudeći obuku o integriranom upravljanju za lokalni odgovor na klimatske promjene gradovima članicama UBC-a. Olakšava i razmjenu iskustava u vezi s provedbom obveza iz Sporazuma gradonačelnika.

Od 2016. održavaju se godišnji okrugli stolovi Platforme za dijalog o klimatskoj politici BSR-a, posebno posvećeni prilagodbi klimatskim promjenama. U njima su sudjelovali predstavnici ministarstava, vladinih agencija, poduzeća, akademske zajednice i panbaltičkih organizacija, uključujući, među ostalim, HELCOM, CPMR i UBC.

4.     Strategije i planovi prilagodbe

Projekt Baltadapt, koji je financiran u okviru programa INTERREG IV B Baltičko more 2007. – 2013., proizveo je strategiju prilagodbe za regiju, popraćenu smjernicama i neobvezujućim akcijskim planom. Na političkom sastanku na visokoj razini o CBSS-u 2014. podržana je strategija prilagodbe u dokumentu „Odluka Vijeća baltičkih država o preispitivanju dugoročnih prioriteta CBSS-a”. Strategija Baltadapt za prilagodbu klimatskim promjenama za regiju Baltičkog mora jedan je od rijetkih primjera transnacionalnih strategija prilagodbe u Europi. Strategijom se namjeravaju dopuniti nacionalni i podnacionalni procesi prilagodbe u regiji Baltičkog mora, posebno poboljšanjem koordinacije na svim razinama i u svim sektorima putem razmjene informacija i razvoja mreža.

Nadalje, akcijski plan za 2021. kojim se dopunjuje EUSBSR obuhvaća 14 područja politike koja obuhvaćaju ukupno 44 mjere. Zbog njihove međusektorske prirode i povećane važnosti aspekti klimatskih promjena (kao suradnja sa susjednim zemljama koje nisu članice EU-a) uključeni su kao ključni elementi u svih 14 područja politika.

Akcijski plan za Baltičko more, koji su ugovorne stranke Helsinške komisijedonijele2007. i ažurirale 2021., strateški je program mjera i djelovanja Helsinške komisije za postizanje dobrog stanja okoliša Baltičkog mora. Klimatske promjene obuhvaćene su planom kao međusektorsko pitanje. Cilj je nekoliko mjera osmišljenih za jačanje opće otpornosti Baltičkog mora poboljšati njegovu sposobnost reagiranja na učinke klimatskih promjena.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Projekti koji su se bavili prilagodbom klimatskim promjenama u okviru programa INTERREG VB za Baltičko more (2014. – 2020.) financirani su u okviru Prioriteta 2 – Učinkovito upravljanje prirodnim resursima (projekt NOAH) i Prioriteta 4 – Institucionalni kapaciteti za makroregionalnu suradnju (platforma CAMS, CASES BSR, projekti CLIMATEALIGNED, WATERMAN SEED). Usmjerene su na širok raspon pitanja, uključujući razvoj sinergija između prilagodbe i ublažavanja u energetskom sektoru, razvoj strategija i smjernica za prilagodbu za općine i privatna poduzeća te poboljšanje sustava upravljanja vodama kako bi se poboljšala otpornost na rizike od ekstremnih događaja i poplava.

Projekt platforme CAMS (Sinergija prilagodbe klimatskim promjenama i njihova ublažavanja u projektima energetske učinkovitosti 2019.–2022.) bio je usmjeren na unapređenje energetskog pregleda, kvalifikacijskog programa obnove stambenih objekata i dijaloga o politikama za sinergije ublažavanja i prilagodbe u obnovi stambenih objekata i uslužnom sektoru. Mjere energetske učinkovitosti u zgradama prepoznate su kao rješenja kojima se otklanjaju neke od osjetljivosti na učinke klimatskih promjena i suzbija povećana potražnja za energijom. Platforma CAMS omogućuje pristup podacima pilot-energetskih pregleda zgrada i prostora izrađenih u regiji Baltičkog mora u razdoblju 2020. 2021.

Projekt CASES BSR (Potpora za prilagodbu klimatskim promjenama za poduzeća u regiji Baltičkog mora, 2020.–2021.) bavi se pitanjem kako klimatske promjene utječu na mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i sve većom potrebom za donošenjem strategija za prilagodbu klimatskim promjenama radi dugoročne održivosti. U okviru projekta istraživalo se kako različite vrste MSP-ova trenutačno rješavaju to pitanje u regiji Baltičkog mora kako bi se utvrdile najvažnije potrebe za potporom među MSP-ovima.

Projektom CLIMATEALIGNED (Izrada proračuna općina usklađenog s klimatskim promjenama, 2020.–2021.) nastoji se osmisliti koncept smjernica za općine, u okviru kojeg se odluke o proračunu mogu razmatrati u pogledu klimatske važnosti tijekom dugog vremenskog razdoblja. Cilj je tog koncepta na sustavniji način poduprijeti odluke o planiranju i prijedloge proračuna u pogledu njihove važnosti za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima.

Projektom WATERMAN SEED (Upravljanje otpadnim vodama otpornim na klimatske promjene i podzemnim vodama te upravljanje podzemnim vodama kružnim pristupima, 2020.–2021.) razvijaju se i promiču kružni pristupi za smanjenje odljeva hranjivih i opasnih tvari u površinske vode, podzemne vode i Baltičko more. Projekt je usmjeren na mjere za povećanje zadržavanja vode i ponovne uporabe vode iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Tim se mjerama povećava otpornost lokalnih vodoopskrbnih sustava regije Baltičkog mora koji bi mogli biti pogođeni klimatskim promjenama.

Projekt NOAH (Zaštita Baltičkog mora od izlijevanja nepročišćenih otpadnih voda tijekom poplava u urbanim područjima, 2019.–2021.) poboljšava prostorno planiranje i rad gradskih sustava za otjecanje oborinskih voda i odvodnju. Tim se mjerama nastoji smanjiti onečišćenje uzrokovano ekstremnim vremenskim uvjetima, kao što su obilne kiše i poplave koje pogoršavaju klimatske promjene. Projekt je okupio devet gradova i komunalnih poduzeća, sedam akademskih i istraživačkih institucija i dvije krovne organizacije iz šest zemalja diljem Baltičkog mora kako bi udružili svoje snage u stvaranju koncepta holističkog planiranja koji kombinira upravljanje oborinskim vodama s prostornim planiranjem. Nakon toga slijedi razvoj pametnih sustava odvodnje kako bi postojeća postrojenja postala otporna na učinke klimatskih promjena.

S upravljanjem oborinskim vodama suočio se i vodeći projekt EUSBSR-a iWater (Integrirano upravljanje oborinskim vodama), koji se provodio od 2015. do 2018. u okviru programa INTERREG V A za središnji Baltik za razdoblje 2014. 2020. U područje suradnje uključuje znatan dio središnjeg Baltika (koji se sastoji od dijelova Finske, Švedske, Estonije i Latvije). Cilj projekta bio je poboljšati prakse urbanističkog planiranja u gradovima regije Baltičkog mora razvojem integriranog sustava upravljanja oborinskim vodama. U okviru projekta izrađen je integrirani paket alata za upravljanje oborinskim vodama kojim se pružaju opće i detaljne informacije o pristupima upravljanju oborinskim vodama u gradovima.