Srednja Europa

Zemlje regije

Područje suradnje srednje Europe obuhvaća veliko područje od južnog područja, koje graniči s Jadranskim morem do sjevernog područja, koje graniči s Baltičkim morem. Područje suradnje za razdoblje 2021.–2027. znatno se podudara s cjelokupnim proširenjem prethodnog programa Interrega, koje obuhvaća cijelo područje sedam država članica EU-a (Austrija, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija), središnje i istočne regije Njemačke (sada uključujući i regiju Braunschweig) i sjeverne regije Italije. Karta koja uspoređuje stare i nove granice dostupna je ovdje.

Politički okvir

1.     Program transnacionalne suradnje

INTERREG V B ima za cilj promicanje suradnje izvan granica kako bi gradovi i regije srednje Europe postali bolja mjesta za život i rad.

U programu za razdoblje 2021. 2027. prepoznaje se da se Srednja Europa nalazi u prijelaznom razdoblju. Njegove regije i gradovi suočavaju se s brojnim izazovima (uključujući klimatske promjene) koji ne poznaju granice i ne mogu se riješiti sami. Vizija programa ujedinjena je središnja Europa koja surađuje kako bi postala pametnija, zelenija i bolje povezana. Njime se financiraju transnacionalni projekti kojima se razvijaju, testiraju i provode rješenja koja su hitno potrebna kako bi srednja Europa postala otpornija i privlačnija.

Očekuje se da će se programom postići sljedeće:

• poboljšani razvoj, učenje i promjene politika;
• povećano znanje i kapaciteti, uključujući prijenos i razmjenu znanja;
• Bolja koordinirana suradnja i poboljšano upravljanje na različitim razinama;
• Smanjene barijere;
• nove ili bolje usluge;
• promjena u ponašanju;
• Iskorištavanje javnih i privatnih sredstava, uključujući pripremu za daljnja ulaganja.

Program je usmjeren na četiri prioriteta:

• Suradnja za pametniju središnju Europu
• Suradnja za zeleniju srednju Europu
• Suradnja za bolje povezanu središnju Europu
• Poboljšanje upravljanja za suradnju u središnjoj Europi.

Prilagodba klimatskim promjenama posebno je obuhvaćena prioritetom 2., u okviru posebnog cilja: „Promicanje prilagodbe na klimatske promjene i sprečavanja rizika od katastrofa te otpornosti na katastrofe, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima”. Očekuje se da će se mjerama transnacionalne suradnje u okviru tog cilja povećati kapaciteti za poboljšanje otpornosti i pravodobno suzbijanje nepovoljnih učinaka klimatskih promjena u središnjoj Europi. Poboljšat će i koordinaciju mjera prilagodbe te poticati uvođenje novih rješenja koja su ispitana i dokazana u pilot-aktivnostima. Prilagodba klimatskim promjenama imat će koristi i od mjera razvijenih u skladu s prioritetom 1., čiji je cilj poboljšati i modernizirati vještine ljudi na lokalnoj razini, i prioritetom 4., čiji je cilj poboljšati višesektorske procese upravljanja na svim teritorijalnim razinama. Mjerama poduzetima za postizanje obaju ciljeva poboljšat će se uvjeti koji omogućuju suočavanje sa zajedničkim izazovima regija, kao što su klimatske promjene.

Za razdoblje 2014.–2020. prilagodba klimatskim promjenama razmatrana je kao jedna od nekoliko podtema povezanih s okolišem u okviru prioriteta 3. Programa (Prirodni i kulturni resursi za održivi rast u regiji). Konkretnije, bio je obuhvaćen ciljem poboljšanja kapaciteta integriranog upravljanja okolišem za zaštitu i održivo korištenje prirodne baštine i resursa. Osim toga, osjetljivost urbanih područja na klimatske promjene utvrđena je kao problem u okviru dodatnog cilja „poboljšanja upravljanja okolišem u funkcionalnim urbanim područjima kako bi ona postala pogodnija za život”. Naposljetku, prilagodba je bila dio horizontalnih načela programa, posebno „održivog razvoja” koji uključuje mjere kojima se uzimaju u obzir ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama, otpornost na katastrofe te sprečavanje rizika i upravljanje njime.

2.     Makroregionalne strategije

Interreg Središnja Europa ima važnu funkciju povezivanja četiriju makroregionalnih strategija EU-a, odnosno EUSDR-a, EUSALP-a, EUSAIR-a i EUSBSR-a. Regija srednje Europe dijeli dijelove svojeg područja suradnje sa svima njima koji se na različite načine bave prilagodbom klimatskim promjenama u svojim programima transnacionalne suradnje (vidjeti stranice Climate-ADAPT o dunavskoj, alpskoj, jadransko-jonskoj i baltičkoj regiji).

3.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Regija srednje Europe djelomično se preklapa s područjem primjene Karpatske konvencije i Konvencije o zaštiti rijeke Dunav (DRPC), koje su gotovo u potpunosti uključene u dunavsku transnacionalnu regiju.

Karpatska konvencija podregionalni je ugovor za poticanje održivog razvoja i zaštitu karpatske regije. Potpisalo ga je u svibnju 2003. sedam karpatskih država (od kojih su četiri zemlje dio transnacionalne regije srednje Europe). Na petom sastanku Konferencije stranaka Karpatske konvencije (COP5, 2017.) donesena je izmjena Karpatske konvencije kako bi se uključio novi članak 12.a o klimatskim promjenama. Njome se od stranaka zahtijeva da provode politike usmjerene na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama u svim sektorima relevantnima za Konvenciju. Stoga je uspostavljena dugoročna vizija za karpatsko područje do 2030. „kako bi se pojačali zajednički napori za postizanje klimatski neutralnog puta kojim se ostvaruje održiv razvoj otporan na klimatske promjene u Karpatima”.

Konvencija o zaštiti rijeke Dunav (DRPC) predstavlja opći pravni instrument za suradnju u prekograničnom upravljanju vodama u slivu rijeke Dunav. Četrnaest zemalja (od kojih je sedam također dio transnacionalne regije srednje Europe) i Europska unija obvezale su se na provedbu ove Konvencije. Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (InternationalCommission for the Protection of the Danube River, ICPDR)transnacionalno je tijelo osnovano radi provedbe Konvencije o zaštiti rijeke Dunav.  ICPDR radi na održivom upravljanju rizicima od poplava. Stručna skupina za zaštitu od poplava (FPEG) podupire provedbu Akcijskog programa za održivu zaštitu od poplava u slivu rijeke Dunav . Pomaže i u provedbi aktivnosti povezanih s provedbom Direktive EU-a o poplavama, kao što su izrada karata opasnosti i rizika od poplava te plana upravljanja rizicima od poplava u dunavskom slivu.

Srednjoeuropska inicijativa (SEI) regionalni je međuvladin forum 17 država članica u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi. Obuhvaća sve zemlje transnacionalne regije EU-a srednje Europe. Potiče europsku integraciju i održivi razvoj putem regionalne suradnje. Rad SEI-ja usmjeren je na postizanje dvaju glavnih ciljeva: Zeleni rast & amp; Samo društva. Jačanje otpornosti na klimatske promjene uključeno je u ciljeve akcijskog plana Inicijative za zapošljavanje mladih u okviru cilja br. 1 „Poticanje zelenog rasta”.

4.     Strategije i planovi prilagodbe

Postojeće transnacionalne i prekogranične strategije i planovi koji se bave pitanjima prilagodbe koja su relevantna za dijelove regije srednje Europe prvenstveno su usmjereni na upravljanje vodnim resursima i rizicima od poplava u dunavskom slijevu. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR), kao i relevantnost Plana upravljanja dunavskim slivom (DRBM) i Plana upravljanja rizicima od poplava Dunava (DFRM plan) za prilagodbu opisani su u dijelu Climate-ADAPT koji se odnosi na dunavsku transnacionalnu regiju.

Za karpatsko područje, posebnu regiju srednje Europe, u akcijskom planu objavljenom 2020. uz dugoročnu viziju za 2030. „Prema borbi protiv klimatskih promjena u Karpatima” utvrđene su konkretne aktivnosti i ključne etape za postizanje strateških ciljeva i povezanih ciljnih vrijednosti te vizije. Akcijski plan pruža opće smjernice za Radnu skupinu za klimatske promjene (osnovanu u okviru Karpatske konvencije) i povezane planove rada.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

U nastavku su navedeni primjeri projekata koji se financiraju iz programa Srednja Europa za razdoblje 2014. – 2020. i bave prilagodbom klimatskim promjenama. Uglavnom su usmjerene na upravljanje vodama i smanjenje rizika od katastrofa (od poplava, obilnih kiša, suša) te na zaštitu kulturne baštine od učinaka klimatskih promjena.

Kao odgovor na sve veći problemski pritisak u regiji, zbog sve veće učestalosti i intenziteta lokalnih ekstremnih oborina, u okviru projekta RAINMAN (Integrirano upravljanje rizicima od teških oborina) (2017. – 2020.) prikupljene su dostupne informacije o upravljanju rizicima od obilnih oborina te su razvijeni praktični alati i inovativne metode. Paket alata RAINMAN isporučen je kao konačni rezultat projekta. Paket instrumenata informativna je platforma koja općinama te lokalnim i regionalnim dionicima pruža potporu u poduzimanju mjera protiv obilnih oborina. Nudi ključne činjenice, alate za upravljanje rizičnim situacijama i primjere dobre prakse.

Projekt PROLINE-CE (Efficient Practices of Land Use Management Integrating Water Resources Protection and Non-structural Flotigation Mitigation Experiences) (2016-2019), koji je uključivao partnere iz 7 zemalja regije Srednje Europe, imao je za cilj poboljšati zaštitu resursa pitke vode, kao i zaštitu regija od poplava i suša u integriranom pristupu upravljanju korištenjem zemljišta, uzimajući u obzir prilagodbu klimatskim promjenama. Najbolje prakse upravljanja testirane su u pilot područjima regije te je ocijenjeno njihovo prihvaćanje od strane dionika i stručnjaka. Transnacionalni vodič za optimalni vodni režim (GOWARE) osmišljen je kao alat za potporu odlučivanju koji omogućuje odabir najboljih praksi upravljanja za poboljšanje zaštite pitke vode i ublažavanje rizika od poplava. DriFLU Charta (Pitka voda/Poplave/Korištenje zemljišta), akt zajedničke izjave koji su potpisali istaknuti predstavnici svake partnerske zemlje, iako nije pravno obvezujući, izjava je o namjeri pružanja preporuka za zajedničke politike i mjere u području zaštite pitke vode i povezanog ublažavanja poplava/suša u programskom području srednje Europe.

ProjektDEEPWATER-CE (2019-2022) ima za cilj razvoj integriranih kapaciteta upravljanja okolišem odgovornih javnih aktera Srednje Europe kako bi se izgradila zajednička strategija upravljanja vodnim resursima. Uključuje zadržavanje viška vode iz razdoblja obilnih padalina koje se mogu upotrijebiti za obnovu podzemnih voda. Pilot-studije u četiri zemlje (Poljska, Mađarska, Slovačka, Hrvatska) omogućuju procjenu dostupnih rješenja za punjenje upravljanih vodonosnika kako bi se poboljšali i povećali resursi podzemnih voda. Projektom se, na temelju rezultata relevantnih prethodnih projekata u okviru programa FP7 i Obzor 2020., istražuju rješenja za iscrpljivanje resursa pitke vode i sve češće obilne kiše i poplave izazvane klimatskim promjenama.

S istim naglaskom, projekt TEACHER-CE (Zajednički napori za povećanje prilagodbe upravljanja vodama klimatskim promjenama u srednjoj Europi, 2020.–2022.) bavi se potrebom za boljom koordinacijom upravljanja rizicima u srednjoj Europi. Stoga mu je cilj integrirati i uskladiti rezultate prethodno financiranih projekata INTERREG, Obzor 2020. i Life. Glavni je rezultat projekta paket instrumenata TEACHER-CE koji je usmjeren na upravljanje pitanjima povezanima s vodom koje je otporno na klimatske promjene, kao što su poplave, obilne kiše i sprečavanje rizika od suše, male mjere za zadržavanje vode i zaštita vodnih resursa održivim upravljanjem uporabom zemljišta. Paket instrumenata ispituje se i provjerava u devet pilot-mjera osam zemalja središnje regije.

Glavni cilj projekta FramWat (Okvir za poboljšanje ravnoteže vode i ublažavanje hranjivih tvari primjenom malih mjera zadržavanja vode, 2017. – 2020.) bio je ojačati regionalni, zajednički okvir za ublažavanje poplava, suša i onečišćenja. To bi se trebalo postići sustavnim povećanjem zaštitnog kapaciteta krajolika primjenom pristupa koji se temelji na prirodnim rješenjima i malim mjerama za zadržavanje vode. Rezultati projekta uključivali su Praktične smjernice za planiranje mjera za prirodno i malo zadržavanje vode, Sustav podrške odlučivanju za planiranje mjera za prirodno (malo) zadržavanje vode i šest akcijskih planova za pilot slivove uključene u projekt.

Projekt (Procjena rizika i održiva zaštita kulturne baštine u promjenjivom okolišu, 2017. – 2020.) pridonio je poboljšanju kapaciteta javnog i privatnog sektora za ublažavanje učinaka klimatskih promjena i prirodnih opasnosti (poplave i obilne kiše) na lokalitete, strukture i artefakte kulturne baštine. U okviru projekta izrađen je internetski GIS alat za mapiranje rizika, alat za potporu odlučivanju za analizu ključnih pitanja kojima se utvrđuje ranjivost kulturne baštine te priručnik za potporu oblikovateljima politika i donositeljima odluka o dobrim i lošim praksama upravljanja ugroženom kulturnom baštinom. Rezultati projekta ProteCHt2save i samog alata Web GIS dodatno se razvijaju u okviru novog popratnog projekta, projekta STRENCH (STRENgthening resilience of Cultural Heritage at risk in a changing environment through proactive transnational cooperation, 2020-2022).

Ostali projekti sa značajnim utjecajem na regiju srednje Europe financiraju se iz Interreg programa Dunavskog područja i opisani su na web stranici Dunavske regije.