Podunavlje

Zemlje regije

Područje suradnje na Dunavu proteže se od Crne šume (Njemačka) do Crnog mora (Rumunjska-Ukrajina-Moldova) i obuhvaća cijeli dunavski sliv. Područje suradnje za razdoblje 2021. 2027. podudara se s prethodnim programskim razdobljem (2014.–2020.) i uključuje: Austrija, Bugarska, Češka, Hrvatska, jugoistočne savezne zemlje Baden-Württemberg i Bavarska u Njemačkoj, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, kao i Bosna i Hercegovina, Moldavija, Crna Gora, Srbija i četiri pokrajine Ukrajine. Karta koja uspoređuje stare i nove granice dostupna je ovdje.

Politički okvir

1.     Program transnacionalne suradnje

Program Interreg za dunavsku regiju za razdoblje 2021. 2027. donesen je 29.^studenoga 2022. Program Interreg Dunav (DTP) promiče gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u dunavskoj regiji kroz integraciju politika u odabranim područjima.

Program za razdoblje 2021. 2027. temelji se na četiri prioriteta:

• Prioritet br. 1: Konkurentnija i pametnija dunavska regija
• Prioritet 2. Zelenija, niskougljična dunavska regija
• Prioritet br. 3: Društvenija dunavska regija
• Prioritet 4.: Bolje upravljanje suradnjom u dunavskoj regiji.

Prilagodba klimatskim promjenama i smanjenje rizika od katastrofa uglavnom se razmatraju u okviru prioriteta 2. i posebno se razmatraju u okviru posebnog cilja 2.4. (Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprečavanja rizika od katastrofa, otpornost uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima). U projektima koji primaju potporu uzimaju se u obzir postojeći mehanizmi i rješenja kako bi se ostvarile sinergije i izbjeglo udvostručavanje napora. Očekuje se da će se mjerama transnacionalne suradnje stvoriti bolje pripremljeno i otpornije društvo, gospodarstvo i priroda. Kad je riječ o pitanjima bioraznolikosti, očekuje se da će se daljnjim transnacionalnim mjerama ostvariti rezultati u okviru posebnog cilja 2.7. (poboljšanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja). U tom se pogledu u programu zagovaraju koordinirane i usklađene mjere unutar transnacionalni relevantnih ekoloških regija kojima se osigurava otpornost i prilagodba klimatskim promjenama kako bi se smanjili njihovi učinci na bioraznolikost.

U programskom razdoblju 2014. – 2020. Dunavski program Interreg bavio se izazovima povezanima s klimatskim promjenama, uglavnom u kontekstu transnacionalnog upravljanja vodama, upravljanja poplavama i povezanog upravljanja rizicima. Prilagodba klimatskim promjenama i smanjenje rizika od katastrofa izričito su uzeti u obzir u okviru prioriteta 2., koji odgovara tematskom cilju programa „Okoliš i učinkovitost resursa” (tematski cilj 6.).

2.     Makroregionalne strategije

Strategija EU-a za dunavsku regiju (EUSDR), koju je Europska komisija donijela u prosincu 2010., a Europsko vijeće podržalo 2011., makroregionalna je strategija koju su zajednički razvili Europska komisija, podunavske zemlje i dionici radi zajedničkog rješavanja zajedničkih izazova. Strategijom se nastoje stvoriti sinergije i koordinacija između postojećih politika i inicijativa koje se provode diljem dunavske regije.

Revidirani Akcijski plan EU-a (2020.) za EUSDR ima tri glavna cilja: ažuriranje i pojednostavnjenje mjera navedenih u prethodnom akcijskom planu za regiju (2010.); pružiti više strateških smjernica za provedbu EUSDR-a; postići bolju usklađenost akcijskog plana EUSDR-a s drugim programima i instrumentima financiranja. Planom se utvrđuje portfelj od 85 mjera za 12 prioritetnih područja utvrđenih EUSDR-om. Učinci klimatskih promjena i pitanja prilagodbe klimatskim promjenama istaknuti su u okolišnom stupu strategije, koji se sastoji od prioritetnog područja 4 „Obnova i održavanje kvalitete voda” (PA4), prioritetnog područja 5 „Upravljanje rizicima za okoliš” (PA5) i prioritetnog područja 6 „Očuvanje bioraznolikosti, krajobraza te kvalitete zraka i tla” (PA6). Među njima, PA5 ima najveću važnost za prilagodbu. Akcijskim planom EUSDR-a potiču se mjere za: predviđanje regionalnih i lokalnih učinaka klimatskih promjena radi smanjenja rizika od katastrofa (mjere 2., 3., 4., 5., PA5); prilagodba učincima klimatskih promjena na kvalitetu i količinu vode te potpora pametnoj upotrebi vodnih resursa (mjera 6., PA4); ekološki obnoviti močvarna područja, posebno u delti Dunava (mjera 10., PA6.).

Zbog geografskih preklapanja s drugim makroregijama, i Europska strategija za alpski prostor (EUSALP) i Europska strategija za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) u određenoj su mjeri relevantne za transnacionalnu suradnju u prilagodbi u dunavskoj regiji.

3.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Glavni je cilj Konvencije o zaštiti rijeke Dunav (DRPC) osigurati održivo i pravedno upravljanje površinskim i podzemnim vodama u dunavskom slijevu te njihovu upotrebu. Potpisnici konvencije složili su se surađivati na temeljnim pitanjima upravljanja vodama. Klimatske promjene rješavaju se na neizravan način s ciljem, među ostalim, očuvanja, poboljšanja i racionalnog korištenja površinskih i podzemnih voda, kao i preventivnih mjera za kontrolu opasnosti koje proizlaze iz nesreća koje uključuju poplave. Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) osnovana je radi koordinacije provedbe Konvencije. ICPDR radi na održivom upravljanju rizicima od poplava. Stručna skupina za zaštitu od poplava (FPEG) podupire provedbu Akcijskog programa za održivu zaštitu od poplava u slivu rijeke Dunav . Podupire i aktivnosti povezane s provedbom Direktive EU-a o poplavama, kao što su izrada karata opasnosti i rizika od poplava te plana upravljanja rizicima od poplava u dunavskom slivu. U veljači 2021. ministri država članica, član Europske komisije i visoki dužnosnici kao odgovorni za provedbu Konvencije o zaštiti rijeke Dunav podržali su Dunavsku deklaraciju iz 2022.„Vizija integriranog upravljanja vodama u našem zajedničkom slivu, izgradnja održive budućnosti u slivu rijeke Dunav”. Pozdravlja ciljeve i ključne poruke strategije ICPDR-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2018. i ponovno potvrđuje učinke klimatskih promjena (suša, nestašica vode, ekstremni hidrološki fenomeni i drugi učinci) kao novo važno pitanje upravljanja vodama za sliv rijeke Dunava.

Kako bi se poboljšala koordinacija prekograničnih aktivnosti upravljanja vodama – također povezanih s prilagodbom klimatskim promjenama i smanjenjem rizika od katastrofa – u dunavskom slijevu, ICPDR i EUSDR postigli su dogovor o zajedničkom dokumentu o suradnji i sinergiji za provedbu EUSDR-a.

Područje Karpatske konvencije uglavnom je uključeno u dunavsku transnacionalnu regiju. Taj podregionalni ugovor potpisalo je 2003. sedam karpatskih država (Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka i Ukrajina). Cilj mu je poboljšati kvalitetu života, ojačati lokalna gospodarstva i zajednice te očuvati prirodne vrijednosti i kulturnu baštinu karpatskog područja. Na petom sastanku Konferencije stranaka Karpatske konvencije (COP5, 2017.) donesena je izmjena Karpatske konvencije kako bi se uključio novi članak o klimatskim promjenama (12bis). Njome se od stranaka zahtijeva da provode politike usmjerene na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama u svim sektorima relevantnima za Konvenciju. Stoga je uspostavljena dugoročna vizija za karpatsko područje do 2030. „kako bi se pojačali zajednički napori za postizanje klimatski neutralnog puta kojim se ostvaruje održiv razvoj otporan na klimatske promjene u Karpatima”. Ta vizija, usklađena s provedbom članka 12.a Karpatske konvencije, detaljno je opisana u sedam strateških i konkretnih ciljeva. Radna skupina za klimatske promjene podupire provedbu Konvencije s posebnim naglaskom na ovaj članak. Radi na dugoročnoj viziji do 2030. i aktivno promiče načine za razvoj otporan na klimatske promjene u relevantnim sektorima.

Detaljne informacije, uključujući poveznice na najrelevantnije dokumente o prilagodbi u karpatskim planinama, pruža Tajništvo Karpatske konvencije na temelju podneska Radne skupine Konvencije za prilagodbu klimatskim promjenama.

4.     Strategije i planovi prilagodbe

Kao odgovor na „Dunavsku deklaraciju” ICPDR-ova strategija za prilagodbu klimatskim promjenama donesena je u prosincu 2012. i ažurirana 2018. Strategijom ICPDR-a za prilagodbu klimatskim promjenama nastoje se ponuditi smjernice za integraciju prilagodbe klimatskim promjenama u postupke planiranja ICPDR-a. Promiče multilateralnu i prekograničnu suradnju u kontekstu prilagodbe klimatskim promjenama i služi kao referenca nacionalnim tvorcima politika i drugim dužnosnicima. Strategija pruža bazu znanja i strateški okvir za uključivanje prilagodbe klimatskim promjenama u vodnom sektoru u provedbu Okvirne direktive EU-a o vodama i Direktive EU-a o poplavama. Sveobuhvatan i jednostavan paket mogućih mjera prilagodbe korisnicima omogućuje da dobiju detaljne informacije o mjerama od interesa filtriranjem sektora, tipologija mjera, vremenskog okvira i važnosti za Okvirnu direktivu EU-a o vodama i Direktivu EU-a o poplavama.

Prilagodba klimatskim promjenama uključena je u periodična ažuriranja Plana upravljanja dunavskim slivom i Plana upravljanja poplavnim rizicima . Provedba obaju planova sastavni je dio akcijskog plana EUSDR-a.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Projekti financirani u okviru Dunavskog programa za razdoblje 2014.–2020. koji su se barem neizravno bavili izazovima povezanima s klimatskim promjenama uglavnom se odnose na transnacionalno upravljanje vodama, upravljanje poplavama i povezano upravljanje rizicima (npr. JOINTISZA, DANUBE FLOODPLAIN, projekti DAREFFORT). Projekt DriDanube bio je usmjeren na upravljanje sušom.

Projekt JOINTISZA (Jačanje suradnje između planiranja upravljanja riječnim slivovima i sprečavanja rizika od poplava radi poboljšanja stanja voda u slivu rijeke Tise) (2017. – 2019.) okupio je partnere iz pet zemalja koje dijele vode u slivu rijeke Tise kako bi radili na razvoju ažuriranog integriranog plana upravljanja riječnim slivom Tise (ITRBMP) u okviru provedbe europske Okvirne direktive o vodama. Dvije pilot-mjere za upravljanje urbanom hidrologijom i upravljanje sušom omogućile su akterima da razviju nove pristupe za analizu učinaka klimatskih promjena i suočavanje s njima u odabranim područjima riječnog sliva. U te su aktivnosti usko uključeni koordinatori ICPDR-a za Tiszu, EUSDR-a za PA4 (kvaliteta vode) i PA5 (rizici za okoliš). Tajništvo Karpatske konvencije bilo je pridruženi strateški partner i djelovalo je kao savjetnik za projekte u okviru JOINTISZA-e o pitanjima povezanima s prilagodbom klimatskim promjenama.

Projekt DANUBE FLOODPLAIN (Smanjenje rizika od poplava obnovom poplavnih područja duž rijeke Dunav i pritoka, 2018. – 2020.) usmjeren je na poboljšanje transnacionalnog upravljanja vodama i sprečavanje rizika od poplava uz istodobno maksimalno povećanje koristi za očuvanje bioraznolikosti. Jedan od glavnih rezultata projekta bio je internetski tečaj o obnovi poplavnih područja. Bio sam usmjeren na mlade i srednje stručnjake koji rade na upravljanju vodama i smanjenju rizika od katastrofa te na studente. Svi rezultati projekta pohranjeni su na web-mjestu GIS Poplavnog područja Dunava . Omogućuje vizualizaciju aktivnih, potencijalnih i bivših poplavnih područja, njihove potražnje za obnovom, njihove učinkovitosti u slučaju vršnog pražnjenja, ekoloških i socioekonomskih obilježja itd.

Cilj projektaDAREFFORT (Pojačana suradnja u prognoziranju poplava u slivu rijeke Dunav, 2018. – 2021.) bio je stvoriti sustav prognoziranja poplava koji se temelji na suradnji među zemljama dunavskog sliva. Projektom je poboljšana evaluacija predviđanja, usklađena razmjena podataka i prijenos znanja. U okviru ovog projekta partneri su surađivali u prikupljanju i obradi podataka povezanih s poplavama, kao i na zajedničkom planu za zajedničko predviđanje poplava, uključujući razmjenu rezultata predviđanja.

Projekt DriDanube (Rizik od suše u dunavskoj regiji) (2017. – 2019.) bio je usmjeren na povećanje kapaciteta dunavske regije za upravljanje rizicima povezanima sa sušom. Projektni partneri tvrtke DriDanube izradili su Strategiju suše na Dunavu. Cilj mu je bio izgradnja kapaciteta dunavske regije za prevladavanje uobičajenih nedostataka u suočavanju sa sušom, čime se pridonijelo prelasku s reaktivnog na proaktivni pristup upravljanju sušom. U okviru projekta DriDanube razvijeno je i nekoliko alata kojima se podupire provedba proaktivnog upravljanja sušom u zemljama dunavske regije. Drought Watch je interaktivna web platforma za predviđanje sušnih uvjeta i pomaže u donošenju odgovarajućih odluka. DriDanube je podržao provedbu PA5 EUSDR-a o rizicima za okoliš i pridonio Programu integriranog upravljanja sušama - Srednja i Istočna Europa (IDMP CEE). Riječ je o regionalnoj inicijativi kojom se podupire razvoj, procjena i primjena alata i politika za upravljanje rizikom od suše u jugoistočnoj Europi s ciljem poboljšanja pripravnosti na sušu i smanjenja posljedica suše.