Sjeverno more

Zemlje regije

Područje suradnje regije Sjevernog mora (NSR) obuhvaća područja sjeverne Europe koja su zatvorena za Sjeverno more. Sve uključene regije graniče s morskim vodama, a mnoge od njih su obalne regije. Područje suradnje u okviru programa Interreg za razdoblje 2021.–2027. proteže se od obalnih regija sjeverne Francuske do južnih dijelova Norveške i odabranih regija Švedske. U usporedbi s prethodnim programskim razdobljem (2014.–2020.) velike su promjene sljedeće:  isključenje cijele Ujedinjene Kraljevine* i najsjevernijih okruga Norveške (potonji su sada uključeni u sjevernu periferiju i arktičku regiju), uključivanje Francuske kao novog partnera zemlje te proširenje na cijelo državno područje Nizozemske i Flandrije. Karta koja uspoređuje stare i nove granice dostupna je ovdje.

*Od stupanja na snagu Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine 1. veljače 2020. sadržaj iz Ujedinjene Kraljevine više se neće ažurirati na ovim internetskim stranicama.

Politički okvir

1.     Program transnacionalne suradnje

Kako bi se poduprle politike na razini EU-a, riješili regionalni izazovi i prednosti te izvukle pouke iz prethodnog programskog razdoblja, program Interreg VI B za Sjeverno more (2021.–2027.) temelji se na četiri tematska prioriteta:

• Prioritet br. 1: Snažna i pametna gospodarstva u regiji Sjevernog mora
• Prioritet br. 2: Zelena tranzicija u Sjevernom moru
• Prioritet br. 3: Regija Sjevernog mora otporna na klimatske promjene
• Prioritet 4.: Bolje upravljanje u regiji Sjevernog mora

Prilagodba klimatskim promjenama posebno je obuhvaćena prioritetom 3. Cilj mu je razviti dugoročnu perspektivu za očuvanje prirodnog okoliša regije Sjevernog mora i zaštitu društava od negativnog utjecaja klimatskih promjena. Projekti u okviru ovog prioriteta pridonijet će praksama prilagodbe klimatskim promjenama, posebno kako bi se postigao posebni cilj 3.1.: „Promicanje prilagodbe na klimatske promjene i sprečavanja rizika od katastrofa, otpornosti, uzimajući u obzir pristupe koji se temelje na ekosustavu”. Smatra se da je prilagodba klimatskim promjenama strogo povezana s održivim upravljanjem vodama u regiji Sjevernog mora.  Oba se pitanja moraju zajednički riješiti u okviru Programa za Sjeverno more.

U prethodnom programu (2014. – 2020.) klimatske promjene već su prepoznate kao jedna od najozbiljnijih prijetnji s kojima se suočavaju ekosustavi NSR-a. Prilagodba klimatskim promjenama izričito je uzeta u obzir u okviru prioriteta 3. (Održiva regija Sjevernog mora). Podržao je financiranje projekata kojima se potiče otpornost na klimatske promjene u regiji.

2.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

„Konvencija o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika” OSPAR-a  uključuje šire Sjeverno more (regija II. prema definiciji OSPAR-a) koje je dio cjelokupnog sjeveroistočnog Atlantika kako je definiran ovom Konvencijom. U okviru Konvencije OSPAR klimatske promjene (i zakiseljavanje oceana) rješavaju se kao međusektorsko pitanje s ciljem povećanja otpornosti ekosustava. Obuhvaća uvjete stvaranja znanja, praćenja učinaka i osmišljavanja mogućnosti upravljanja.,

Nizozemska, Njemačka i Danska razvile su inicijativu za suradnju u zaštiti Waddenskog mora. Waddensko more je područje duž obala Sjevernog mora triju zemalja, koje uključuje široko područje plime i oseke u kojem se nalaze karakteristična prirodna staništa. Trilateralna suradnja na Waddenskom moru temelji se na izjavi o namjeri, „Zajedničkojizjavi o zaštiti Waddenskog mora (Suradnja radi suočavanja sa sadašnjim i budućim izazovima), koja je prvi put potpisana 1982., a ažurirana 2010. Ciljevi i područja suradnje uključuju „prilagodljivost klimatskim promjenama i drugim učincima”. Deklaracija iz Leeuwardena, potpisana 2018., sadržava ključne točke za razdoblje trilateralne suradnje 2018. 2022. Njime se naglašava potreba za nastavkom provedbe trilateralne strategije za prilagodbu klimatskim promjenama i za boljim razumijevanjem učinaka klimatskih promjena na ekosustav Waddenskog mora.

Komisija za Sjeverno more u okviru Konferencije rubnih primorskih regija inicijativa je za suradnju čiji je cilj promicanje i stvaranje svijesti o regiji Sjevernog mora kao važnom gospodarskom subjektu u Europi. To je platforma za razvoj i dobivanje sredstava za zajedničke razvojne inicijative i lobije za bolju regiju Sjevernog mora. Radna skupina za energetiku i klimatske promjene podupire Izvršni odbor NSC-a u provedbi prioritetnog područja klimatski neutralne regije Sjevernog mora Strategije za regiju Sjevernog mora do 2030. Skupina se bavi i prilagodbom klimatskim promjenama prema cilju za 2030. koji se odnosi na regiju Sjevernog mora „spremnu za klimatske promjene, prilagodljivu i otpornu na njih”. Skupina je donijelaizvješće Komisije za prilagodbu klimatskim promjenama i Sjeverno more(2020.) s detaljnijim opisom kako postići stanje otpornosti na klimatske promjene u regiji Sjevernog mora.

3.     Strategije i planovi prilagodbe

Komisija za Sjeverno more (NSC) u okviru Konferencije rubnih primorskih regija (CPMR) razvila je strategiju za regiju Sjevernog mora do 2030.  koja je zamijenila prethodnu strategiju iz 2020. U okviru prioriteta „klimatski neutralna regija Sjevernog mora” u Strategiji se prilagodba klimatskim promjenama utvrđuje kao jedna od ključnih tema za ostvarenje vizije (klimatski) otporne i prilagođene regije Sjevernog mora. Strategijom se potiče intenziviranje napora za prilagodbu klimatskim promjenama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. U okviru te teme članovi NSC-a razmjenjivat će financijska sredstva, prilike za projekte i najbolje prakse kojima se potiče socijalno pravedna i poštena tranzicija. Strategiju provodi Izvršni odbor NSC-a. Podupiru ga tematske radne skupine NSC-a putem dvogodišnjih akcijskih planova.

Trilateralna suradnja na Waddenskom moru donijela je 2014. trilateralnu strategiju prilagodbe klimatskim promjenama sasedamstrateških ciljeva i vodećih načela. Strategijom se nastoji povećati otpornost ekosustava Waddenskog mora na učinke klimatskih promjena. Radna skupina za klimu (TG-C) zadužena je za praćenje provedbe strategije za prilagodbu klimatskim promjenama. Provedba strategije ocijenjena je 2017. u izvješću o praćenju CCAS-a. Otkriveno je da se sedam načela primjenjuje u širokom rasponu projekata i politika u trilateralnom području Waddenskog mora.

U skladu s Konvencijom OSPAR strategija za okoliš sjeveroistočnog Atlantika (NEAES) do 2030. donesena je 2021. na temelju preispitivanja prethodne strategije OSPAR-a na visokoj razini za desetljeće 2010.–2020. Iako nije riječ o strategiji prilagodbe klimatskim promjenama, vizija je strategije postizanje čistog, zdravog i biološki raznolikog sjeveroistočnog Atlantskog oceana, koji je produktivan, upotrebljava se na održiv način i otporan je na klimatske promjene i zakiseljavanje oceana. Četiri strateška cilja odnose se na klimatske promjene: rješavanje pitanja otpornosti (strateški cilj br. 5), osviještenosti (strateški cilj br. 10), prilagodbe (strateški cilj br. 11) i ublažavanja (strateški cilj br. 12). Ugovorne stranke postigle su dogovor o planu provedbe koji sadržava posebne zadaće za postizanje ciljeva strategija.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Projekti koji se bave klimatskim promjenama uglavnom su financirani u okviru prioriteta 3. programa Sjeverno more za razdoblje 2014. 2020. (Održiva regija Sjevernog mora: zaštita od klimatskih promjena i očuvanje okoliša). U sljedećem razdoblju (2021.–2027.) u tijeku su neki novi projekti, kao što je Blue transition e MANABAS COAST .

Dovršeni projekti uglavnom su se bavili pitanjima otpornosti obale na eroziju i poplave, urbanističkim dizajnom osjetljivim na vodu i održivim upravljanjem vodama s naglaskom na pilot-projektima, demonstracijama i pokusima. Neki primjeri navedeni su u nastavku.

Cilj projekta BwN (Building with Nature) (2015. – 2020.) bio je učiniti obale, estuarije i sliva regije Sjevernog mora prilagodljivijima i otpornijima na učinke klimatskih promjena primjenom prirodnih rješenja. NbS se provodi na sedam obalnih područja (na primjer opskrba pijeskom na obalama Sjevernog mora i otocima s barijerom Waddenskog mora) i na šest slivnih područja (na primjer obnova rijeka). U projektu BwN ti se živi laboratoriji upotrebljavaju kao primjeri za stvaranje baze dokaza za odabir lokacija, osmišljavanje mjera i izračun troškova, koristi i djelotvornosti mjera koje se temelje na prirodi kako bi se u konačnici stvorili poslovni slučajevi. Tajništvo Zajedničkog Waddenskog mora bilo je partner u projektu Izgradnja s prirodom i osiguralo je razmjenu znanja između trilateralne radne skupine za klimu (TG-C) i projektnih partnera. Kako bi se poduprla baza dokaza za najbolje prakse za izgradnju s aktivnostima u području prirode, razvijena je informacijska platforma za prilagodbu klimatskim promjenama u Waddenskom moru. Obuhvaća trilateralnu politiku i upravljanje, najbolje prakse, praćenje i ocjenjivanje te aktivnosti u području komunikacije i obrazovanja.

Cilj projekta FAIR (Upravljanje imovinom u području poplavne infrastrukture i ulaganje u obnovu, prilagodbu i održavanje) (2015.–2020.) bio je smanjiti rizik od poplava u cijeloj regiji Sjevernog mora predstavljanjem rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama kako bi se poboljšala učinkovitost infrastrukture za zaštitu od poplava. FAIR je omogućio poboljšane pristupe za troškovno učinkovitu nadogradnju i održavanje takve infrastrukture, optimizaciju ulaganja te primjenu prilagodljivih i inovativnih tehničkih rješenja. U okviru projekta razvijena su rješenja za prilagodbu nasipa, ušća, brana i vrata od poplava na odabranim lokacijama u Belgiji, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj i Nizozemskoj.

Projektom FRAMES (Područja otporna na poplave s pomoću višeslojne sigurnosti) (2016.–2020.) nastojala se povećati otpornost regija i zajednica primjenom koncepta višeslojne sigurnosti (MLS). Integrirani su različiti „slojevi” otpornosti (prevencija, prostorna prilagodba, odgovor na hitne situacije i oporavak) kako bi se postiglo sljedeće: (1) područja otporna na poplave (poboljšana infrastruktura i mjere prostornog planiranja), (2) zajednice otporne na poplave (bolje pripremljeni stanovnici i društveni dionici) i (3) tijela otporna na poplave (skraćeno vrijeme oporavka i povećani kapacitet za odgovor). U okviru projekta radilo se na 16 pilot-područja u okviru transnacionalnog pristupa evaluaciji učenja. Omogućila je stvaranje novih spoznaja kako bi se poduprlo buduće donošenje odluka i pokazala inovativna rješenja za poboljšanje sposobnosti društva da se nosi s poplavama. Glavni rezultati projekta dostupni su na web-mjestu FRAMES Wiki.

CATCH  (Gradovi osjetljivi na vodu: projekt Answer To CHallenges of extreme weather events) (2016.–2020.) čiji je cilj bio demonstrirati i ubrzati redizajn urbanog upravljanja vodama gradova srednje veličine u regiji Sjevernog mora. Pomogao je tim gradovima da postanu dugoročno održivi, pogodni za život i profitabilni, otporni na klimatske promjene. U okviru projekta ispitane su mjere urbane prilagodbe klimatskim promjenama u sedam pilot-gradova kako bi se razvio alat za potporu donošenju odluka u okviru projekta CATCH za gradove srednje veličine. Alat za potporu odlučivanju sastoji se od komponente samoprocjene i komponente ciklusa prilagodbe. Uključuje i primjere i primjere dobre prakse iz gradova koji su razvili strategije za prilagodbu klimatskim promjenama.

Cilj projekta BEGIN (Plava zelena infrastruktura putem socijalnih inovacija, 2017. – 2020.) bio je na odabranim lokacijama pokazati kako gradovi mogu poboljšati otpornost na klimatske promjene s pomoću plave zelene infrastrukture. Obuhvaćen je pristup koji uključuje dionike u postupak donošenja odluka na temelju vrijednosti kako bi se prevladale postojeće prepreke provedbi. Deset pilot-gradova kroz seriju „Plavo-zeleni gradovi u središtu pozornosti” predstavlja višestruke koristi plavo-zelene infrastrukture za europske gradove. Te višestruke koristi uključuju smanjeni rizik od poplava, povećanu bioraznolikost i poboljšanu kvalitetu života.

U okviru projekta TOPSOIL (Top soil and water – The climate challenge in the near subsurface) (2015.–2020.) istražene su mogućnosti upotrebe površinskih slojeva tla za rješavanje trenutačnih i budućih izazova povezanih s vodom u regiji Sjevernog mora. U okviru projekta razmatrali su se uvjeti podzemnih voda i tla, predvidjela su se i pronašla rješenja za prijetnje povezane s klimom, kao što su poplave tijekom vlažnih razdoblja i suše tijekom toplijih sezona. Opći cilj bio je zajednički razvoj metoda za opisivanje i upravljanje najvišim slojem potpovršine kako bi se poboljšala njezina otpornost na klimatske promjene. Projekt je pokazao praktičnu provedbu rješenja u 16 studija slučaja.

CANAPE (Stvaranje novog pristupa ekosustavima tresetišta, 2017.–2022.) radio je u pet zemalja na obnovi i očuvanju močvarnih područja s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i podupiranja stvaranja održivog gospodarstva za stanovništvo regije Sjevernog mora. Projektom je ponovno natopljeno više od 90 ha tresetišta i stvorena su tri eksperimentalna farma paludikulture. Osim toga, projekt je uključivao obnovu nekoliko jezera Nakon 5 godina rada,  kratki vodič za uzgoj tresetišta.

Projektom SALFAR (Slana poljoprivreda – inovativna poljoprivreda za zaštitu okoliša i poticanje gospodarskog rasta, 2017.–2022.) nastojalo se razviti inovativne metode obalne poljoprivrede diljem regije Sjevernog mora uspostavom terenskih laboratorija u svakoj partnerskoj zemlji. U terenskim laboratorijima multidisciplinarni tim sastavljen od stručnjaka za klimu, istraživača, edukatora, poljoprivrednika, poduzetnika i kreatora politika proveo je znanstvena istraživanja o toleranciji soli različitih usjeva, demonstrirajući alternativne metode uzgoja u slanim uvjetima i stvaranje novih poslovnih prilika za poljoprivrednike, proizvođače hrane i poduzetnike.

Cilj projekta WaterCoG (Water Co-Governance for Sustainable Ecosystems, 2016-2021) bio je pokazati da se provedba i integracija različitih okvira za upravljanje vodama može postići uz istodobno pružanje društvenih, gospodarskih i ekoloških koristi koje se trenutačno ne ostvaruju. Paket alata WaterCoG-a i svi rezultati projekta dostupni su na mrežnoj mapi priča i direktoriju alata .

Rezultati svih navedenih projekata kapitalizirani su u projektu C5a (Cluster for Cloud to Coast Climate Change Adaptation, 2019.–2021.). U okviru projekta prepoznata je hitna potreba za pristupima upravljanju poplavama u regiji Sjevernog mora kako bi ljudi bili sigurni, okoliš zdrav i gospodarstva prosperitetna. Cilj projekta bio je razviti pristup od oblaka do obale za upravljanje rizicima od poplava. Pristup se temelji na ranom upravljanju poplavama koje počinje od trenutka padanja kiše i prije nego što to utječe na obalna područja. Tim se pristupom maksimalno povećava vrijednost ulaganja u fizičku zaštitu od poplava i jača otpornost u područjima podložnima poplavama. Taj je pristup ispitan u sedam studija slučaja za regiju Sjevernog mora.