Sjeverozapadna Europa

Zemlje regije

Područje suradnje sjeverozapadne Europe za programsko razdoblje 2021. 2027. Interrega obuhvaća sedam zemalja: cijelo državno područje Irske, Belgije, Luksemburga, Švicarske i Nizozemske te dijelove Francuske i Njemačke. Velike promjene u odnosu na prethodno programsko razdoblje (2014. – 2020.) jesu isključenje Ujedinjene Kraljevine* i proširenje transnacionalne regije na cijelo državno područje Nizozemske i šire regije Njemačke. Karta koja uspoređuje stare i nove granice dostupna je ovdje.

* Od stupanja na snagu Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine 1. veljače 2020. sadržaj iz Ujedinjene Kraljevine više se neće ažurirati na ovim internetskim stranicama.

Politički okvir

1.     Program transnacionalne suradnje

Programom Interreg VI B za sjeverozapadnu Europu (2021.–2027.), koji je Europska komisija odobrila 24. kolovoza 2022., promiče se zelena, pametna i pravedna tranzicija za sva sjeverozapadna područja u cilju podupiranja uravnoteženog razvoja i povećanja otpornosti svih regija, čime se povećava njihova sposobnost da bolje odgovore na sve postojeće i buduće izazove. Program Interreg NEW pomaže u podupiranju energetske i kružne tranzicije regija provedbom i primjenom transnacionalnih i lokaliziranih rješenja kako bi se doprinijelo očuvanju prirodnih resursa i poboljšanju prirodnih rješenja za klimatske promjene.

Tematsko područje primjene programa obuhvaća aspekte zelene, pametne i pravedne tranzicije i organizirano je oko tri prioriteta:

• Prioritet 1. Pametna otpornost na klimatske promjene i okoliš
• Prioritet 2. Pametna i pravedna energetska tranzicija
• Prioritet 3. – Prijelaz na lokalizirano kružno gospodarstvo
• Prioritet br. 4 – Poboljšanje teritorijalne otpornosti inovativnom i pametnom preobrazbom

Projekti prilagodbe klimatskim promjenama posebno se financiraju u okviru prioriteta 1., s posebnim ciljem „poboljšanja zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim u urbanim područjima, te smanjenja svih oblika onečišćenja”. Programom se podupiru napori za razvoj zelene/plave infrastrukture. Cilj je tih mjera osigurati zaštitu ili obnovu širokog raspona ekosustava i spriječiti gubitak bioraznolikosti i prirodnog kapitala. Budući da većina regija SZE-a ne ispunjava ciljeve u pogledu kvalitete zraka, Programom se također nastoji smanjiti toplinski stres i poboljšati kvaliteta zraka.

Pitanje energetske učinkovitosti, koje je relevantno i za pitanja ublažavanja i za pitanja prilagodbe, obuhvaćeno je prioritetom 2, a posebno posebnim ciljem 2.2. (Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova). To će se postići utvrđivanjem mogućnosti za povećanje energetske učinkovitosti npr. stambenih objekata i javnih zgrada, prijevoza/mobilnosti, prijevoza unutarnjim plovnim putovima te mrežnih vodova za centralizirano grijanje i hlađenje.

Prethodnim programom Interreg V B Sjeverozapadna Europa (2014. – 2020.) nastojala se promicati gospodarska, okolišna, socijalna i teritorijalna budućnost sjeverozapadne Europe. Zbog velike urbane gustoće i izloženosti urbanih područja riziku od obalnih i riječnih poplava, u programu SZE rješavanje pitanja osjetljivosti na klimatske promjene utvrđeno je kao jedan od glavnih izazova u programskom području. Međutim, taj izazov nije pretočen u tematski prioritet programa. Uvršten je među prioritete ulaganja povezane s prelaskom na niskougljično društvo (drugi prioritet, a uglavnom prioritet ulaganja 4.e), navodeći da su „potrebne mjere ublažavanja/prilagodbe”.

2.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Zajedno s drugim regijama, dijelovi sjeverozapadne Europe obuhvaćeni su Konvencijom OSPAR o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika. Sjeverozapadni i sjeveroistočni dijelovi obala regija posebno su obuhvaćeni dvjema podregijama Konvencije OSPAR: podregija Keltskih mora i šire podregije Sjevernog mora. U skladu s tom konvencijom klimatske promjene (i zakiseljavanje oceana) rješavaju se kao međusektorsko pitanje u pogledu stvaranja znanja, praćenja učinaka i osmišljavanja mogućnosti upravljanja usmjerenih na povećanje otpornosti ekosustava. OSPAR je 2019. osnovao Skupinu za korespondenciju između zasjedanja o zakiseljavanju oceana (ICG-OA).

Druge inicijative za suradnju koje uključuju neke dijelove sjeverozapadne regije su trilateralna suradnja na Waddenskom moru i Komisija za Sjeverno more u okviru Konferencije rubnih pomorskih regija. Više pojedinosti o tim inicijativama predstavljeno je na stranici Transnacionalne regije Sjevernog mora.

3.     Strategije i planovi prilagodbe

Iako ne postoje strategije i planovi prilagodbe posebno za sjeverozapadnu regiju, inicijative za suradnju koje uključuju nekoliko zemalja transnacionalne regije (OSPAR, trilateralna suradnja na Waddenskom moru i Komisija za Sjeverno more) imaju vlastite strategije relevantne za prilagodbu klimatskim promjenama (Strategija za regiju Sjevernog mora do 2030., Strategija za prilagodbu klimatskim promjenama u Waddenskom moru i Strategija za okoliš sjeveroistočnog Atlantika (NEAES) do 2030.). Oni su u potpunosti opisani na stranici Transnacionalna regija Sjevernog mora.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Nijedan od projekata odobrenih u okviru programskog razdoblja 2014. – 2020. nije bio izravno usmjeren na izazove povezane s prilagodbom. Umjesto toga usredotočuju se na ublažavanje klimatskih promjena (smanjivanjem emisija ugljika) s dodanim vrijednostima i za prilagodbu (poboljšanjem energetske učinkovitosti).

Međutim, sjeverozapadna Europa može se osloniti na bogato iskustvo u projektima transnacionalne suradnje koji se bave stvaranjem i razmjenom znanja o prilagodbi klimatskim promjenama. Ti su projekti financirani u programskom razdoblju INTERREG 2007. – 2013., kao što je slučaj s projektima AMICE, DROP i IMCORE.  Nadalje, cijeli niz od osam projekata koji se bave prilagodbom klimatskim promjenama, financiranih u razdoblju 2007.–2013., grupiran je u SIC-adapt! To je strateški klaster usmjeren na povećanje vidljivosti i kapitalizacije rezultata projekata.