Najudaljenije regije EU-a te prekomorske zemlje i područja

Zemlje regije

EU obuhvaća 22 prekomorska područja povezana s pet država članica (Francuska, Nizozemska, Danska, Španjolska i Portugal).

Devet ih je klasificirano kao najudaljenije regije i sastavni su dio EU-a. Obuhvaćaju: tri francuska prekomorska departmana (Martinique, Guadeloupe i Francuska Gvajana) i jedna francuska prekomorska zajednica na Karibima (Saint-Martin); francuski prekomorski departmani Mayotte i Réunion u Indijskom oceanu; dvije portugalske autonomne regije (Madeira i Azori) i jedna španjolska autonomna zajednica (Kanarski otoci) u Atlantiku.

Preostalih 13 prekomorskih zemalja i područja (PZP-ovi) imaju poseban „pridruženi” status i povezani su s Danskom, Francuskom i Nizozemskom. Ta su područja ustavno povezana s matičnom državom članicom, ali nisu dio jedinstvenog tržišta i moraju ispunjavati trgovinske obveze nametnute trećim zemljama. U Odluci Vijeća (EU) 2021/1764 i Odluci Vijeća 2013/755/EU detaljno su opisani odnosi pridruživanja EU-a PZP-ovima za razdoblje 2021.–2027. odnosno 2014.–2020.

izvor karte: ETS/CCA 2018.

Politički okvir

1.    Program transnacionalne suradnje

Za programsko razdoblje 2021.–2027. posebnosti najudaljenijih regija prepoznate su u okviru posebnog tematskog područja programa Interrega (tematsko područje D), kojim se podupire suradnja sa susjednim zemljama i područjima. Interreg VI-D odnosi se na sljedeća zemljopisna područja: Amazonija, Karibi, Madeira-Azori-Kanarski otoci (MAC), Indijski ocean, Mozambički kanal. Za razdoblje 2014. – 2020. najudaljenije regije u Karibima i Indijskom oceanu bile su uključene u tri programa transnacionalne suradnje INTERREG, opisana u nastavku.

Program suradnje za karipsko područje za razdoblje 2014. – 2020. uključivao je Guadeloupe, Francusku Gijanu, Martinique i Saint Martin te oko 40 trećih zemalja i PZP-ova u karipskom bazenu. Provodio se u partnerstvu s trima regionalnim gospodarskim organizacijama, tj. Karipskom zajednicom (CARICOM), Udruženjem karipskih država (ACS) i Organizacijom istočnokaripskih država (OECS). Program se sastojao od dvije komponente: (1) prekogranična suradnja između Guadeloupea, Martiniquea i zemalja OECS-a i (2) transnacionalna suradnja koja uključuje Guadeloupe, Francusku Gijanu, Martinique i Saint Martin te druge zemlje i područja koji sudjeluju. Ima šest prioritetnih područja čiji je cilj:

• povećanje konkurentnosti karipskih poduzeća;
• povećanje kapaciteta odgovora na prirodne opasnosti;
• zaštita kulturnog i prirodnog okoliša;
• odgovor na zajednička zdravstvena pitanja na karipskoj razini;
• podupiranje razvoja obnovljivih izvora energije;
• jačanje ljudskog kapitala.

Cilj drugog prioriteta bio je poboljšati znanje o prirodnim opasnostima i stvoriti zajedničke sustave upravljanja rizicima, posebno razvojem zajedničkih alata za promatranje i geografskog informacijskog sustava prikladnog za upravljanje krizama.

Programom suradnje u području Indijskog oceana za razdoblje 2014. 2020. poticala se suradnja između Réuniona i Mayottea (Francuska) i 12 trećih zemalja u južnom Indijskom oceanu (Unija Komorâ, Madagaskar, Mauricijus, Sejšeli, Južna Afrika, Tanzanija, Mozambik, Kenija, Indija, Šri Lanka, Maldivi i Australija) te francuska južna i antarktička područja. Program se temeljio na:

• prekograničnu suradnju između Reuniona i Komorâ, Madagaskara, Mauricijusa i Sejšela kao članova Komisije za Indijski ocean i
• Šira transnacionalna suradnja između Reuniona, Mayottea i drugih zemalja sudionica. Program ima pet strateških prioriteta, od kojih su dva povezana s klimatskim promjenama.

Prioritet 1. usmjeren je na stvaranje centra za istraživanje i inovacije usmjerenog na farmakopeju, biotehnologiju, energiju i klimatske promjene. Prioritetom 3. nastojalo se razviti kapacitete za prilagodbu klimatskim promjenama te sprečavanje rizika i upravljanje njime jačanjem regionalnih mjera civilne zaštite; suradnju u području epidemioloških i zaraznih rizika; te sprječavanje rizika povezanih s pomorskim aktivnostima.

Programom suradnje AMAZONIA 2014. – 2020. promicala se prekogranična i transnacionalna suradnja između Francuske Gijane, Surinama te država Amapá i Amazonas u Brazilu. U programu se nije upućivalo na prilagodbu i upravljanje rizicima u njegovim prioritetnim područjima. Prioritet 2. općenito se odnosio na očuvanje okoliša i upravljanje prirodnim resursima. Poseban naglasak stavljen je na zaštitu i jačanje lokalne biološke raznolikosti te prirodne i kulturne baštine kroz zajedničke akcije očuvanja.

2.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

U kontekstu Zajednice CARICOM osnovan je Centar za klimatske promjene Karipske zajednice koji predstavlja referentnu točku za istraživanje utjecaja klimatskih promjena i strategija prilagodbe u regiji. Centar je otvoren 2005. kako bi se koordinirao odgovor regije na upravljanje klimatskim promjenama i prilagodbu njima. Centar pruža informacije donositeljima odluka (službeni je repozitorij i klirinški centar za regionalne podatke o klimatskim promjenama. Razvija projekte za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama, organizira tečajeve osposobljavanja, konzultantske usluge i usluge zajedničkih pothvata.  Centar pruža savjete o politikama povezanima s klimatskim promjenama državama članicama CARICOM-a i karipskim prekomorskim područjima Ujedinjene Kraljevine. Centar je akreditirano regionalno provedbeno tijelo (RIE) Zelenog klimatskog fonda UNFCCC-a (GCF).

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Objavaprograma Interreg u najudaljenijim regijama za razdoblje 2014. – 2020.pokazuje kako su programi INTERREG pridonijeli regionalnom razvoju najudaljenijih regija i bližoj integraciji sa susjedima.

Cilj je projekta CARIBE-COAST (karipska mreža za obalne rizike povezane s klimatskim promjenama, 2018.–2022.) objediniti, zajednički osmisliti i širiti pristupe praćenju i sprečavanju obalnih rizika te prilagodbi klimatskim promjenama. Tri cilja projekta su: izraditi katalog hidrodinamičkog modeliranja za simulaciju trenutačnih i budućih opasnosti; razviti postojeće opservatorije i razmjenjivati dobre prakse praćenja na temelju zajedničkog protokola te osigurati alate za potporu odlučivanju radi sprečavanja prirodnih obalnih rizika.

Projektom „Spremni zajedno” (2019.–2022.) jača se regionalna suradnja boljom koordinacijom, udruživanjem resursa i kolektivnim promicanjem kulture rizika kako bi se odgovorilo na glavne izazove prirodnih opasnosti i klimatskih promjena na Karibima. Projektom se promiče sveobuhvatan pristup, uključiv i participativan, kako bi se osigurao učinkovit odgovor na potrebe najranjivijeg stanovništva izloženog prirodnim opasnostima i učincima klimatskih promjena.

Kad je riječ o području Indijskog oceana, operativnim programom za razdoblje 2007. – 2013. osigurana su sredstva za regionalni mehanizam civilne zaštite u okviru prioritetne osi 1 „Održivi razvoj”. Konkretno, poduprla je francuski Crveni križ na Reunionu u razvoju programa regionalne suradnje za upravljanje rizikom od katastrofa u jugozapadnom Indijskom oceanu, kao i naknadnog akcijskog plana.